Podgorica, (MINA) – Politički ambijent u velikoj mjeri doprinosi gradnji ili razgradnji multikulturalizma i demokratije, ocijenjeno je na konferenciji “Prepreke i izazovi u izgradnji multikulturalnog i interkulturalnog društva” koju je organizovao Centar za građansko obrazovane (CGO).
Kako se navodi u saopštenju CGO, sa konferencije je poručeno da demokratije nema bez multikulturalizma i interkulturalnosti.
“Politički ambijent umnogome doprinosi gradnji ili razgradnji multikulturalizma i demokratije. Demokratija i multikulturalnost počivaju na različitostima u pogledu kulture, društvene zbilje i politike”, kaže se u saopštenju CGO.
Kako se dodaje, sve to treba da se objedini pod kišobranom građanske, pristojne i kulturne Crne Gore.
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović istakla je da Crna Gora predstavlja primjer kako različite kulture, religije i tradicije mogu koegzistirati i činiti državu bogatijom.
“Međutim, suočeni smo sa brojnim izazovima i preprekama u izgradnji zdravog multikulturalnog i interkulturalnog društva. Među njima su predrasude, stereotipi, netolerancija, kao i ekonomske i socijalne razlike koje često produbljuju podjele među različitim zajednicama, narušavaju društvenu koheziju i usporavaju proces integracija”, naglasila je Popović.
Ona je ukazala na značaj obrazovanja.
“Edukacija je temelj svake zajednice i društva.Zato je potrebno unaprijediti obrazovni sistem kako bi se promovisala interkulturalna pismenost, razumijevanje i poštovanje raznolikosti od
najranijeg uzrasta,” ocijenila je Popović.
Ona je istakla i ulogu institucija, medija i civilnog društva.
“Institucije su ključne u promovisanju prava manjinskih zajednica i osiguravanju potpune integracije. Mediji moraju biti odgovorni i promovisati pozitivne primjere, dok nevladine organizacije (NVO) mogu doprinijeti kroz različite projekte koji promovišu međusobno razumijevanje”, poručila je Popović.
Direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava Emir Dacić podsjetio je da je Fond osnovan s ciljem podrške aktivnostima značajnim za ostvarivanje prava i očuvanje nacionalnog i vjerskog identiteta.
“Crna Gora je bogata raznolikostima, što nam daje obavezu da ih čuvamo i unaprijeđujemo, kao i da društveno odgovorno doprinosimo njihovom očuvanju”,
kazao je on.
Dacić je naveo da je Fond od svog osnivanja podržao preko 25 hiljada projekata, uključujući i podršku štampanim medijima koji izlaze na jezicima manjinskih naroda.
“Ovo je značajno u dijelu očuvanja bogatstva koje je danas tema, čemu i ovaj projekat doprinosi u stvaranju pozitivnog ambijenta,” zaključio je Dacić.
Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević, podsjetila je na nalaze istraživanja te NVO koji ukazuju da su ispod narativa o multikulturalnosti brojne distance i predrasude koje treba da probude ozbiljnu zabrinutost.
„Nalazi istraživanja opominju i da se pripadnici manjinskih zajednica sve više povlače u svoje krugove, a što indicira na neki vid osjećaja ugroženosti”, kazala je ona.
Kako je istakla, oblikovanje društva u kojem multikulturalnost živi nije zadatak koji se može ostvariti preko noći.
“To je kontinuirani proces koji zahtijeva posvećenost svih nas – od pojedinaca, preko civilnog sektora, do institucija. To zahtijeva i fokus na promociji dijaloga, modernizaciji nastavnog procesa koji bi morao afirmisati multikulturalnost, kao i podršku inicijativama koje doprinose povezivanju različitih zajednica, a kako bi se promovisalo bogatstvo i raznolikost našeg društva“, naglasila je Uljarević.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Seid Hadžić kazao je da je kultura stil i način života, a pitanje identiteta intimno osjećanje pripadnosti jednoj grupi.
“Razlika je u tome što multikulturalizam prihvata razlike, dok nas interkulturalizam približava jedne drugima,” kazao je Hadžić, govoreći o konceptu multikulturalnosti.
On je istakao da je multikulturalnost prvi korak ka interkulturalnosti.
Hadžić je ukazao i na važnost kulture pamćenja.
“Moramo imati kulturu pamćenja i izvući pouku iz prošlosti. Građansko uređenje države znači stvaranje ambijenta u kojem možete izraziti sebe i biti jednaki. Ne postoje rezolucije koje ja neću podržati”, rekao je Hadžić.
Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić kazao je da je Crna Gora je multikulturalna država, što se može, kako je naveo, pripisati različitim kontekstima koji su formirali različite kulturne grupacije.
Prema njegovim riječima, ima još dosta da se radi u dostizanju istinskog multikulturalnog sklada u Crnoj Gori.
Gutić je pozitivno ocijenio glasanje Crne Gore o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.
“Prošlost je bila raznovrsna, a događaji u zadnjih 30 godina ne smiju biti zaboravljeni. Crna Gora nije bila u ratnom sukobu, ali je država propustila da se bavi zločini poput Deportacija, zločina u Štrpcima, Bukovici i Kaluđerskom Lazu”, rekao je Gutić.
Kako je dodao, Crna Gora, i kao nasljednica zajedničke države, mora učiniti sve da zločinci budu privedeni pravdi.
Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj rekao je da svi žele da sačuvaju svoj identitet.
“Dok god se susrijećemo sa stereotipima nešto nije u redu,” rekao jeCamaj, dodajući da je velika odgovornost na političkim partijama.
“Manjine su doprinijele da Crna Gora bude dobar primjer multikulturalizma. Naša dobra volja da živimo u Crnoj Gori i izgradimo zajednički identitet povezan sa imenom Crne Gore iskazana je 2006. godine,” kazao je Camaj.
On je naglasio da lideri moraju raditi na zaživljavanju multikulturalizma “tako da se niko ne osjeća ugroženo i da se prihvatanje odvija u svim sferama”.
Poslanik Demokratske partije socijelista (DPS) Nikola Rakočević istakao je važnost inkluzivnog pristupa u rješavanju problema.
“Imali smo probleme i užase rata devedesetih, ali Crna Gora je uspjela sačuvati mir i nadograditi građansku i multietničku supstancu, što je vodilo do značajnih dostignuća, poput obnove nezavisnosti, dobrih spoljno-političkih prioriteta, ali i određenih ekonomskih uspjeha,” rekao je Rakočević.
Kako je dodao, brine ga trenutni ambijent koji ne doprinosi multikulturalnom povezivanju, a već je doveo i do konfrontiranja sa susjedima.
“Ujedinjene nacije (UN) su predložile Rezoluciju o genocidu u Srebrenici iz više razloga, od kojih je ključan – nestabilnost u regionu, koja se prenosi na Evropu, a produkuje se državnim politikama koje negiraju genocid”, naveo je Rakočević.
Prema njegovim riječima, da je tada postojao termin genocid, Jasenovac bi bio označen kao takav.
“Taj zločin zaslužuje osudu u svakom vremenu. UN nije predložio rezoluciju o Jasenovcu zato što niko normalan ne negira da se tamo dogodio zločin, uključujući i državno rukovodstvo Hrvatske,” istakao je Rakočević.
Kako su saopštili iz CGO, konferencija je organizovana uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a okupila je oko 50 predstavnika institucija, civilnog društva, medija i građana.
Cilj je, kako se navodi, da se identifikuju ključni izazovi i potrebe u razvoju multikulturalizma i interkulturalizma u crnogorskom društvu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
