Podgorica, (MINA) – Crvena lista ptica Crne Gore, koja je nadavno završena, značajan je korak u očuvanju biodiverziteta i doprinijeće boljoj zaštiti ornitofaune u državi, kazali su Darko Saveljić iz Agencije za zaštitu životne sredine i Jovana Drobnjak iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.
Saveljić je agenciji MINA rekao da su ptice najbolji indikatori stanja životne sredine, da se nalaze na vrhu piramide ishrane i da se sve što se događa u njenim donjim redovima reflektuje na ptice.
„Posljednjih godina svjedoci smo intenzivnog korišćenja prirode u smislu izgradnje infrastrukture, energetskih objekata, lova, intenzivnog krivolova i klimatskih promjena“, kazao je Saveljić.
Kako je naveo, sve te aktivnosti koje su generisane ljudskim radom reflektuju se na ptice.
Saveljić je kazao da Crvena lista ptica Crne Gore jasno pokazuje gdje treba da bude fokus.
„Ona pokazuje državnom organu na šta treba da obrati pažnju, na koje vrste, i ne samo na vrste, nego i na staništa, jer se vrste najbolje čuvaju ako se čuvaju njihova staništa“, rekao je Saveljić.
Drobnjak je agenciji MINA kazala da crvene liste predstavljaju bioindikator životne sredine.
„One su izuzetno značajne jer nam govore o trendovima kada su razne grupe organizama u pitanju, i predstavljaju jednu vrstu svojevrsnog alarma, s obzirom na to da sve veći broj vrsta dobija neki od statusa ugroženosti“, navela je Drobnjak.
Crvena liste ptica Crne Gore je, kako je dodala, prvi dokument te vrste u državi.
„Izuzetno je značajna jer nam može pomoći da dobijemo sliku o tome sa kojim sve prijetnjama se ptice u Crnoj Gori suočavaju i šta mi zapravo možemo da učinimo po tom pitanju da bismo pokušali da spriječimo degradaciju biodiverziteta u budućnosti iz aspekta ornitofaune“, rekla je Drobnjak.
Kako je naveo Saveljić, od 353 vrste ptica koje su registrovane u Crnoj Gori, 227 je gnjezdarica i one su prošle kroz filter izrade crvene liste.
On je kazao da od 227 vrsta ptica koje su prošle kroz crvenu listu, za oko 130 vrsta može da se kaže da imaju stabilne populacije, odnosno ocijenjene su kao najmanja briga.
„Međutim, stotinak vrsta koje su prošle detaljnu analizu jasno pokazuju da je stanje njihovih populacija prilično nestabilno, neke su pred izumiranjem“, rekao je Saveljić.
Za 27 vrsta ptica odsustvo podataka nije dozvolilo bilo kakvu procjenu. Na prelazu između kategorije najmanje zabrinutosti i tri kategorije različitog stepena ugroženosti je kategorija skoro ugrožen, gdje se nalazi 17 vrsta.
„Imamo neke vrste koje imaju status „blizu“ odnosno „skoro“ ugrožena vrsta. To su neke vrste lovnih ptica, za koje, ne mi ornitolozi, nego lovci smatraju da ih ima dovoljno, Međutim, njihove populacije posljednjih godina značajno opadaju, ne samo zbog krivolova, izgradnje infrastrukture, već i klimatskih promjena“, naveo je Saveljić.
Crvena lista pokazala je da postoji 48 ugroženih vrsta ptica, od kojih je 15 kritično ugroženo, među kojima je sivi soko.
„U Crnoj Gori imamo svega nekoliko parova. To je kritično ugrožena vrsta, kojoj prijeti izumiranje ne učinimo li nešto hitno da se ona spasi“, istakao je Saveljić.
Kako je navela Drobnjak, u grupu kritično ugroženih vrsta spadaju većinom šljukarice, koje se mogu vidjeti na Ulcinjskoj solani.
Ona je kazala da tu, takođe, spada i velika ševa koja se može vidjeti na Ćemovskom polju, koje postaje sve ugroženije stanište.
„Uvijek je neophodno pomenuti jedini par bijelih roda koje imamo u Crnoj Gori, u Beranama, iako bi po nekim potencijalima koje Crna Gora ima trebalo da ih bude mnogo više“, rekla je Drobnjak.
To su, kako je dodala, samo neke od vrsta koje se smatraju kritično ugroženima u Crnoj Gori i pokazatelj su i alarm koliko treba poraditi na zaštiti i očuvanju prirode kako bi one i dalje bile dio ornitofaune.
Prema riječima Drobnjak, crvena lista ptica pokazala je da Crna Gora, koja je površinom mala zemlja, posjeduje nevjerovatnu raznolikost kada je u pitanju ornitofauna sa čak 227 potvrđenih gnijezdećih vrsta ptica koje su razmatrane prilikom izrade liste.
„Ona druga strana medalje koja je manje sjajna i na šta nam je dokument ukazao jeste da je od 227 vrsta čak devet iščezlo, pri čemu u tih devet vrsta spadaju četiri vrste iz grupe lešinara, koji se smatraju čistačima prirode. Izuzetno su važni, a mi smo ostali bez njih“, kazala je Drobnjak.
Ona je rekla da se glavnim krivcem za ugroženost ptica može smatrati gubitak staništa, a uzorci gubitka staništa su jako raznovrsni.
To su, kako je navela Drobnjak, pretjerana urbanizacija, neplanska gradnja, nepropisno odlaganje otpada, zatrpavanje određenih staništa koja su izuzetno značajna za ptice, pretjerana i ilegalna sječa šuma, požari.
„Još jedan veliki pritisak sa kojim se ptice u Crnoj Gori suočavaju je krivolov, što smo, nažalost, imali prilike da vidimo proteklih godina“, dodala je Drobnjak.
Crvene liste su, kako je kazala Drobnjak, zakonska obaveza Agencije za zaštitu životne sredine, što je ona izdavanjem dokumenta i ispunila.
„Zaista vjerujemo da će ovaj dokument koji smo uspjeli da napravimo doprinijeti boljoj zaštiti ornitofaune u Crnoj Gori“, rekla je Drobnjak.
Saveljić je kazao da Agencija za zaštitu životne sredine treba da izradi najmanje još desetak crvenih lista za druge grupe životinja, biljaka i gljiva.
„Pet crnogorskih ornitologa je radilo na izradi Crvene liste ptica Crne Gore. Ponosan sam što smo napravili i dali Crnoj Gori takav dokument besplatno“, naveo je Saveljić.
Autori Crvene liste ptica Crne Gore su Saveljić, Drobnjak, Bojan Zeković, Marija Šoškić Popović i Nikola Novović.
Tekst i video prilog na temu Crvena lista ptica Crne Gore urađeni su u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
