Podgorica, (MINA) – Rat u Ukrajini dao je Evropi vrlo jasan signal da je Zapadnom Balkanu mjesto u Evropskoj uniji (EU), a članstvo Crne Gore građanima regiona bilo bi znak da je evropski put ostvariv, poručeno je u podkastu Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović je, u podkastu “Pravo u CEDEM” podržanom od Ministarstva evropskih poslova kroz projekat “Nova generacija: Mladi i EU horizonti”, kazao da je članstvo u Uniji i pristupanje toj zajednici po svojoj prirodi i suštini meritokratsko i da neće biti prečica.
“Bilo je mnogo dilema i debate oko toga da li je Crna Gora dobila pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) kao neki vid poklona, ustupka. Nije”, naveo je Zenović.
Prema njegovim riječima, sada sa obje strane postoji politička volja, koja je benevolentna i ohrabrujuća.
“Postoji geopolitički kontekst Ukrajine, koji je dao Evropi vrlo jasan signal ili lekciju da je Zapadnom Balkanu mjesto u EU, a Crnoj Gori prije svih, budući da je u tom procesu najviše koraka napravila”, rekao je Zenović.
Viši istraživač u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku Vuk Vuksanović kazao je da Crna Gora, u odnosu na sve druge zemlje na Zapadnom Balkanu, izgleda kao za sada najbolja priča, kada je u pitanju mogućnost da uđe u EU.
„Međutim, tu se i dalje bojim jedne druge stavke, to je nesposobnost strateškog razmišljanja, prvenstveno u Briselu, ali isto tako i oportunizma pojedinih država članica EU“, naveo je Vuksanović.
On je kazao „da ništa nije toliko ubilo strateški kredibilitet EU koliko ono što je urađeno Sjevernoj Makedoniji“.
Vuksanović je rekao da je ta zemlja, koja je žrtvovala sve zarad evropskog projekta, čak ponekad i suprotno volji većine javnog mnjenja, na kraju bila „nagrađivana“ ucjenama i uslovljavanjima od pojedinačnih država članica EU.
„To na neki način otupljuje kredibilitet EU, i to je ono što je potencijalno rizik za Crnu Goru“, naveo je Vuksanović u odvojenoj epizodi CEDEM-ovog podkasta.
On je istakao da bi članstvo Crne Gore u EU, ili makar njeno značajno približavanje Uniji, pomoglo „da se ubije EU depresija, koja postoji u mnogim krugovima na Balkanu“.
„To bi čak postalo signal građanima, koji bi na kraju rekli – „Stanite, možda taj put i nije toliko neostvariv““, naveo je Vuksanović, dodajući da bi to možda čak primoralo pojedine vlade da se drugačije postavljaju.
On je rekao da njegov pesimizam i dalje uglavnom „leži“ na pitanju koliko se strateški razmišlja u Briselu, „ili bolje rečeno koliko se strateški ne razmišlja“.
Govoreći o postojanju proevropske orijentacije kod političkih lidera u Crnoj Gori, Zenović je kazao da smatra da država ima relevantne političke subjekte koji su spremni da vrlo visoko na svojim agendama stave ideju evropskih integracija.
“To sam, kao glavni pregovorač, u komunikaciji sa tim ljudima vidio, bilo da su oni iz današnje opozicije, ili partija koje konstituišu vlast, odnosno Vladu”, dodao je Zenović.
On smatra da je to ohrabrujuće i vrlo dobar znak i da sve institucije, predsjednik, Vlada, Skupština, pokazuju vrlo jasnu prioritizaciju ideje evropske integracije u odnosu na sve druge procese koji su za državu i društvo važni.
Evropska ideja, prema riječima Zenovića, mora stalno da se obnavlja.
“Ona je u principu prosta, to je ideja slobodnog života, slobodnog stvaranja, ekonomije, privređivanja, slobodnog, lijepog i udobnog života, dakle svega onoga što mi želimo sebi kao cilj i vrijednost”, naveo je Zenović.
On je poručio da se ta ideja mora braniti od radikalnih i isključujućih političkih pokreta, od ideologija i ljudi koji nijesu spremni da prihvate različitost, da budu solidarni i da razumiju nemoć.
“Mislim da je to, u najširijem smislu, evropska ideja – ideja solidarnosti, slobode, pravde, i mi u Crnoj Gori dobro znamo šta je to i živimo u heterogenom, društvu velikih različitosti, ali opet nalazimo tačke spajanja”, istakao je Zenović.
Kako je kazao, neki od neophodnih koraka na putu ka EU biće i skupi i zahtjevni za Crnu Goru.
“Ako već govorimo tim ekonomskim jezikom, a ne jezikom vrijednosti i suštine, to je investicija, ali investicija koja se bez dileme mora isplatiti Crnoj Gori. Sve što danas uložimo vratiće se višestruko Crnoj Gori”, naveo je Zenović.
Upitan kako ocjenjuje situaciju u Crnoj Gori, Vuksanović je kazao da smatra da Crna Gora, uprkos svim svojim problemima, i dalje predstavlja mnogo ljepšu i lakšu priču u odnosu na neke druge države regiona.
„Ako pogledate situaciju u Srbiji, ako pogledate na šta liči politički sistem Bosne i Hercegovine, ako gledate Kosovo, koje čak i nije država za neke u regionu, Evropi ili svijetu, ako gledamo razočaranost u Sjevernoj Makedoniji, u poređenju sa svim tim, crnogorska priča uopšte ne izgleda toliko loše i depresivno“, naveo je Vuksanović.
On je kazao da se možda može mnogo toga reći nauštrb pojedinih predstavnika nove crnogorske koalicije, ali da im se, ipak, jedna stvar ne može nipodaštavati, a to je da su došli na vlast demokratskim putem.
„Ta pobjeda trenutne koalicije je crnogorska lekcija iz demokratskog političkog života mnogim susjedima Crne Gore, a naročito Srbiji“, dodao je Vuksanović.
Na pitanje „da li će litijum u Srbiji biti isto što i Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori“, on je odgovorio da je sada teško reći da li se mogu praviti paralele između litija i „autogola koji je tadašnji režim Mila Đukanovića sebi nanio“, sa ovim što se dešava sa litijumom.
Vuksanović je rekao da misli da, u vezi sa iskopavanjem litijuma, postoji panika u vladajućim strukturama u Srbiji.
On je kazao da je vladajuća struktura rastrzana jer, kako je naveo, postoji evidentno međunarodno očekivanje od zapadnih prijestonica, koje smatraju da je to strateško pitanje.
„To je za njih strateško pitanje – kojem lancu snabdijevanja Srbija pripada, strateško pitanje koje smo već spomenuli – formiranja lanca snabdijevanja koji ne uključuje Kinu, i naravno strateško pitanje energetsko-tehnološke tranzicije ka zelenoj ekonomiji“, dodao je Vuksanović.
Sa druge strane, kako je rekao, vladajuća struktura rastrzana je između veoma „veoma traumatizovane i bijesne“ unutrašnje javnosti.
Vuksanović je kazao da su ekološke teme možda jedine stavke koje u ovom trenutku, makar privremeno, ujedinjuju srpsku ljevicu i desnicu.
„Ali sve dok ne postoji politička artikulacija i politička opcija koja je u stanju da taj tip nezadovoljstva pretvori u glasove i ozbiljnu političku inicijativu, veoma je rano govoriti o tome da će litijum imati isti efekat kao crnogorske litije“, naveo je Vuksanović.
On je, govoreći o evropskim integracijama Srbije, kazao da se boji da tu i dalje dominira proces koji je već nekoliko godina u povoju.
„Gdje se, kako su neki cinici voljeli da kažu, elite u Srbiji pretvaraju da su entuzijastično zainteresovane za EU, dok se evropski lideri pretvaraju da su zainteresovani za proširenje“, naveo je Vuksanović.
On je rekao da „na neki način imamo veoma bizarnu realnost – da je Zapadni Balkan integrisan u evropsku bezbjednosnu i ekonomsku arhitekturu, ali kao periferija evropske arhitekture, a ne kao prostor potencijalnih novih članica“.
„Ako gledamo samo primjer Srbije – da, evropske sile apsolutno dominiraju. Skorašnje aktivnosti Beograda, posjete Šolca i Makrona Beogradu, to i dalje govori da zapadne vlade, kada je u pitanju realni uticaj u Srbiji i na Balkanu, imaju većinski paket dionica u odnosu na Rusiju i Kinu, ali čak i tada to ne znači da će uvijek one donositi sve odluke“, naveo je Vuksanović.
Zenović je, odgovarajući na pitanje o jačanju partija desnice u Evropskom parlamentu i nekim zemljama EU i kakve to implikacije može imati na proširenje Unije, kazao da je nova realnost pokazala EU da mora da ima i dodatni kvalitet u odnosu na sve ono što se prepoznaje u Uniji kao projektu mira i integracija.
EU je, kako je istakao, utemeljena na idejama slobode, solidarnosti, pravde, pravičnosti i mira i ona te vrijednosti mora uvijek iznova da jača i brani.
Zenović je kazao da EU mora biti jasan i jak glas u geopolitičkom aranžmanu svijeta.
“To je vrlo važno budući da je ona na ovom prostoru, nakon svih tih godina, decenija, vjekova rata, donijela vrijeme mira”, dodao je Zenović.
Vuksanović je, odgovarajući na isto pitanje o jačanju desnice u Evropi, kazao da se populizam može doživljavati kao simptom bolesti i disfunkcije i nepovjerenja u političke institucije, partije i lidere.
„Mi često previše debatujemo o tome šta nije u redu sa populistima, a mnogo manje o tome šta nije u redu sa trenutnim političkim sistemima i šta je ono što navodi glasače da, ipak, glasaju za te opcije“, rekao je Vuksanović.
On je ocijenio da postoji ogromna kriza tradicionalnih političkih partija i da su glasači razočarani i desnicom i ljevicom, jer se ne bave onim što su njihove tradicionalne teme.
Upitan o izborima koji će u novembru biti održani u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i kako bi taj razvoj događaja mogao uticati na transatlantsku politiku prema Rusiji i šire na ideju proširenja, Zenović je rekao da misli da će ti izbori u svakom slučaju biti nova stranica za odnose evroatlantskog bezbjednosnog spoljnopolitičkog korpusa i Rusije.
Zenović je kazao da bi bilo najbolje navijati za optimistične scenarije u kojima bi onaj kandidat koji dobije podršku građana SAD-a da bude predsjednik ili predsjednica, bio glas koji će što prije donijeti mir Ukrajini.
Govoreći o izborima u SAD-u, Vuksanović je rekao da će, ko god da bude pobjednik, postojati minimum jedna trećina populacije koja će smatrati pobjednika nelegitimnom opcijom.
„Što znači da to svakako neće biti recept za političku stabilnost i političku harmoniju, kada budemo vidjeli rezultate izbora u novembru“, dodao je Vuksanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
