Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Zelene obveznice koje se obično izdaju za finansiranje velikih, kapitalno intenzivnih, zelenih infrastrukturnih projekata mogu pomoći u privlačenju novih ulagača, ocijenio je generalni sekretar Udruženja banaka, Bratislav Pejaković.
“Ono što imaju razvijene zemlje, a mi ne, jesu zelene obveznice koje se obično izdaju za finansiranje velikih, kapitalno intenzivnih, zelenih infrastrukturnih projekata kao što su energetska efikasnost, tranzit ili obnovljiva energija koji rezultiraju pozitivnim ekološkim ishodima, uključujući klimatske koristi”, rekao je Pejaković Pobjedi.
Prema njegovim riječima, ključni motivi za one koji se na ovaj način obrate tržištu kapitala jeste da se izdaju sa zelenom oznakom i da su zelene obveznice koje mogu pomoći u privlačenju novih ulagača, a istovremeno ističu ambicije održivosti izdavača.
On je naveo da ima više vrsta zelenih obveznica, ali u kontekstu ove priče ukazao je na takozvane prelazne obveznice /transition bonds/ koje osiguravaju finansiranje takozvanih „smeđih“ industrija sa visokim negativnim emisijama kao što su rudarstvo, komunalne usluge i teška industrija.
“Zbog te izloženosti fosilnim gorivima, ti su sektori generalno isključeni iz prikupljanja kapitala na održivim finansijskim tržištima. Takozvane prelazne obveznice omogućuju preduzećima u tim sektorima prikupljanje kapitala namijenjenog prelazu na zelenije industrije”, rekao je Pejaković.
Na pitanje kako banke mogu doprinijeti održivom razvoju i podsticati promjene u poslovanju prema principima održivosti, Pejaković je odgovorio da banke generalno igraju važnu ulogu u svemu.
“Od banaka se može očekivati da gledaju naprijed, vide rizike i procjenjuju ih. Tako da klijenti ovdje i sad shvate da je bolje sada da preduzmemo mjere kako bi počeli da poslujemo na održiv način. Već imamo na našem tržištu ponudu banaka gdje se klijentima nudi kartica napravljena od reciklirane plastike koja ima isti nivo kvaliteta i trajnosti kao ostale, ili stimulisanje klijenata da se instaliraju solarni paneli na krovovima, ili kvalitetniju izolaciju prilikom izgradnje biznis ili objekata za tržište”, rekao je Pejaković.
On je naveo da uskoro možemo očekivati i objavu energetskog pasoša kao smjernicu za investiranje, onda finansiramo prelazak sa čvrstih goriva na zelenu energiju.
“Banke već daju kredite za kupovinu električnih i hibridnih vozila, gdje očekujemo pojačanu tražnju kad Vlada odluči, po ugledu na razvijene zemlje, da subvencionira kupovinu ovih automobila. Takođe, imaju u planu da unaprijede procese finansiranja kada je riječ o održivosti malih i srednjih preduzeća kroz ESG (Environmental, Social, and Governance) strategiju. U isto vrijeme, postoji i ograničenje onoga što banke mogu učiniti. Propisi bi bili od velike pomoći, kao što je obavezna energetska oznaka ili smanjenje rezervacija banaka za ovu vrstu plasmana, gdje ne mislim na povećanje opterećenja onih koji nijesu „zeleni“ već stimulisanje onih koji tome teže”, precizirao je Pejaković.
U cilju proaktivnosti banaka, Pejaković je naglasio banku koja je potpisala principe odgovornog poslovanja, čime je postala prva crnogorska banka, članica Finansijske inicijative u okviru Programa životne sredine Ujedinjenih nacija. Svoju posvećenost ostvarivanju ciljeva održivosti pokazala je zvaničnim uključivanjem aspekta održivosti u svoju poslovnu strategiju. Ovi standardi podrazumijevaju potpuno novi set kriterijuma i smjernica za dobro korporativno upravljanje.
“Imamo banku koja već duže vrijeme promoviše da „održivo“ nije samo ekološki ili „zeleno“ – održivo takođe pokriva društveni i upravljački aspekt u njegovom najširem smislu. Ilustrujući jednostavnim primjerom grupacije kojoj pripadaju, gdje je održivost integrisana svjesno i sistematski dugi niz godina, a to znači stvaranje zelenih proizvoda i smanjenje sopstvenog karbonskog otiska, podršku i promociju sporta i kulture, garantovanje jednakih mogućnosti, profesionalno i nezavisno korporativno upravljanje, brigu o zaposlenima i još mnogo toga”, rekao je Pejaković.
Na pitanje kako klimatske promjene i potreba za dekarbonizacijom utiču na ulogu banaka u zemljama Zapadnog Balkana i koje konkretne mjere banke mogu preduzeti u cilju podrške održivom razvoju i zaštiti od klimatskih rizika, Pejaković je odgovorio da je uloga banaka velika, ali moramo da radimo i na svjesnosti javnosti o ovom procesu.
“Klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju i stvaraju brojne rizike za privrede, društva i ekosisteme. Umanjenje ovih rizika zahtijeva rad na drastičnom smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte u kombinaciji s mjerama za povećanje otpornosti na posljedice koje nastaju kao rezultat povećane koncentracije ovih gasova”, kazao je Pejaković.
On je naveo da šest ekonomija Zapadnog Balkana treba u sljedećoj deceniji da zajedno ulože najmanje 37 milijardi USD da bi građane i imovinu adekvatno zaštitile od štetnih i rastućih uticaja klimatskih promjena.
“Kroz izvještaj Svjetske banke ukazano je da nedjelovanje nije opcija za region Zapadnog Balkana, pošto je već pod snažnim uticajem klimatskih promjena. Tokom protekle decenije, poplave su neposredno pogodile dva miliona ljudi, a uz sve ekstremnije padavine njihove će se posljedice pogoršavati. Rastuću prijetnju predstavljaju i šumski požari, kojih je 2021. godine zabilježeno preko 1,5 hiljada, 21 odsto više tokom protekle decenije. Suše negativno utiču na poljoprivrednu proizvodnju, a toplotni talasi doprinose zagađenju vazduha”, kazao je Pejaković.
Na pitanje kako Udruženje banaka podržava razvoj povoljnih kredita namenjenih zelenim investicijama, Pejaković je odgovorio da klimatske krize najjače pogađaju one zemlje i zajednice koje imaju najmanje resursa za reagovanje i oporavak.
“Dobro je da vodeće zemlje svijeta razmišljaju o principu poznatom kao ‘gubitak i šteta’, koji podrazumijeva traženje od bogatih zemalja koje i jesu najveći, istorijski gledano, zagađivači, da plate ono što je u suštini reparacija za štetu nanijetu siromašnijim, ranjivim nacijama koje ne emituju mnogo ugljen-dioksida”, zaključio je Pejaković.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
