fbpx
Naslovnica MINA Business Vinski viteški turnir u slavu sorte Vranac

Vinski viteški turnir u slavu sorte Vranac

180

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Prvi Vinski viteški turnir, koji je održan danas, posvećen je autohtonoj sorti Vranca koja se iz Crmnice proširila na čitavu Crnu Goru, a zatim i na region, saopštio je prvi prokonzul Evropskog reda vitezova vina Legatura Crna Gora, Ljubiša Krgović.

“Crna Gora je turistička i zemlja vina, kao i postojbina i domovina Vranca, a naša namjera je da orgranizacijom ovog turnira, koji će se održavati svake godine u ovo vrijeme, u naš socijalni, kulturni i ekonomski život uvedemo Dan vina” kazao je Krgović.

Evropski red vinskih vitezova organizovao je u Podgorici Vinski viteški turnir za izbor najboljeg vina, a ove godine je to Vranac. Ovo takmičenje je u funkciji promocije vina i vinske kulture, evropskih vrijednosti i turističkog potencijala Crne Gore, a povodom Svetog Trifuna, Dana vinara i vinogradara.

Danas je potpisana i Deklaracija o ustanovljavanju Dana vina u Crnoj Gori, čiji potpisnici dijele mišljenje da bi proglašenje jednog dana kao praznika vina i njegovo postepeno uvođenje u socijalni, kulturni i ekonomski život, bilo korisno za promociju vinske kulture i države kao zemlje vina.

Smatraju da bi u tu svrhu najprikladniji bio 14. februar, dan Svetog Trifuna, koji se slavi kao zaštitnik vinara i vinogradara.

“Ta deklaracija je otvorena za sve koji žele da se pridruže i da pomogu u ovom procesu, da ubuduće zajedno radimo na tome da takav jedan dan, koji sve zemlje u regionu imaju, mi uvedemo u naš socijalni, turistički, kulturni i ekonomski život”, rekao je Krgović i dodao da vjeruje da će nas vino i ljubav spojiti u promociji Crne Gore kao vinske i evropske zemlje.

Predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić, poručila je da ovaj događaj nije samo takmičenje u kvalitetu vina, već i promocija tradicije, druženja i potvrda posvećenosti vinskoj kulturi u Crnoj Gori.

Ona je navela da su vinogradarstvo i vinarstvo važan dio crnogorske ekonomije sa potencijalom za dalji rast.

“Proizvodnja vina ne samo da doprinosi zapošljavanju i ruralnom razvoju, već je važna i za promociju Crne Gore kao ekoturističke destinacije. Ulaganje u modernizaciju vinogradarstva kao i promocija u međunarodnom tržištu ključni su za dalji razvoj ovog sektora. To se pokazalo i u posljednjih godina kada je veliki broj vinarija koristio sredstva IPARD-a”, kazala je Drakić.

Prema njenim riječima, u posljednjih deset godina ulagalo se u sadnju novih vinograda i obnovu postojećih i investiralo u opremanje prerađivačkih kapaciteta, rekonstrukciju i izgradnju novih vinarija te u projekte vinskog turizma.

“Zahvaljujući tome, vinski turizam postaje sve popularniji u Crnoj Gori. Mnoge vinarije nude posjete i degustacije, omogućavajući gostima da se upoznaju sa procesom proizvodnje vina i uživaju u kvalitetu lokalnih vina”, rekla je Drakić.

Ona je saopštila da se i u Crnoj Gori, kao i u drugim mediteranskim zemljama, dominantno proizvode crvena vina. Kako je precizirala, 70 odsto crnogorskih vina proizvode se od čistog vranca, ili u kupaže sa njim, dok se 25 odsto od ukupne proizvodnje odnosi na bijelo vino.

Prokonzul slovenačkog konzulata i član Senata Evropskog reda vinskih vitezova, Tomislav Kovačič, je kazao da je sistem eliminacije okrutan, jer nas dovodi do viteških borbi, kao što je bilo nekad u srednjom veku.

“Prije svega želim vinarima najbolje moguće plasmane, sudskom žiriju puno stručne objektivnosti, a publici zadovoljstvo vinskog, viteškog doživljaja”, rekao je Kovačič uz želju da se turnir održava i narednih godina.

Međunarodni stučni žiri proglasio je dobitnike i uručio diplome.

Pobjednik turnira, odnosno prvo mjesto, osvojila je Vinarija Brajović, drugo Vinarija Rakčević, a treće Radević Estate.

foto: MINA

Tokom događaja je profesorica Vesna Maraš predstavila stručni referat o sorti Vranac, navodeći da joj je drago što su se danas okupili u slavu Vranca, sa željom da predstave svu snagu te sorte.

“Mi smo, sigurna sam, imali privilegiju, jer smo u čarobni svijet vina upravo ušli sa vinom ove sorte. Vino je uvijek bilo dio crnogorske kulture, tradicije, običaja, ali i vjere. Ono što čini Crnu Goru velikom vinskom destinacijom jeste i njena istorija, ali prije svega njene autohtone sorte”, rekla je Maraš.

Ona je kazala da Crna Gora ima tu privilegiju da je Vranac baš ovdje nastao i da čini državu velikom vinskom destinacijom.

“Vino je i značajni izvozni proizvod crnogorske ekonomije. To je jedini poljoprivredni proizvod u kome Crna Gora bilježi suficit u robnoj razmeni sa inostranstvom. Prema podacima iz 2021. godine, u Crnoj Gori imamo negdje oko tri hiljade hektara vinograda i ja vjerujem da ćemo uz pomoć svih relevantnih činilaca doprinijeti da bude mnogo više, jer prostora ima”, poručila je Maraš.

Ona je podsjetila da u Crnoj Gori ima negdje oko 313 registrovanih proizvođača vina i 88 registrovanih vinarija.

Evropski red vinskih vitezova – Konzulat Crna Gora (OEVE – Legatura Crna Gora) formiran je 2019. godine na osnovu principa Evropskog reda vinskih vitezova (OEVE) sa sjedištem u Ajzenštatu u Austriji.

OEVE – Legatura Crna Gora je sastavni dio OEVE, a u svom radu primjenjuje njegova osnovna pravila.

OEVE čine konzulati, koji se nalaze u 24 zemlje i registrovane su u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom. OEVE trenutno ima oko 4,5 hiljada članova.

OEVE je neprofitabilna organizacija nezavisno od konfesija, politike, ekonomije i staleških interesa i finansira se od svojih članova – članarinama i donacijama.

Prvi stub djelovanja OEVE – Legatura Crna Gora je širenje vinske kulture u Crnoj Gori i popularizacija Crne Gore kao turističke, ekološke i vinske destinacije. Drugi, ravnopravni stub, je zalaganje za evropski identitet, evropske vrijednosti i evropske integracije.

OEVE – Legatura Crna Gora će se kroz svoje aktivnosti zalagati za podizanje vinske kulture u zemlji i promociju domaćih vina i evropskih vrijednosti i integracija.
(kraj) jlb/sam/nar

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS