Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorski parlament nije danas u dnevni red uvrstio predloge 11 reformskih ekonomsko-socijalnih zakona Kluba poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), voljom većine Demokratske partije socijalista (DPS) i koalicionih partnera.
“Kada je riječ o Predlogu zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza kojim se ne bi obračunavale kamate za vrijeme moratorijuma na otplatu kredita, ‘zaslugom’ Centralne banke (CBCG), odnosno njenog guvernera Radoja Žugića, banke će prihodovati preko 30 miliona EUR”, naveo je poslanik SDP-a, Raško Konjević, u Skupštini.
On je, kako je saopšteno iz SDP-a, objasnio da će jednom građaninu koji mu se obratio, zbog tri mjeseca stopiranja naplate, u narednih 40 mjeseci rata biti veća 17 EUR.
“Predlagali smo, kada je krenula kriza sa Covid-19, da je fer i pošteno da zaštitimo privredu i građane, na način što se tokom moratorijuma na kredite neće obračunavati kamata. Imali smo različita mišljenja, a vrijeme je potvrdilo da smo bili u pravu, a banke već danas šalju uvećane planove otplate”, poručio je Konjević obrazlažući predloženi zakon.
On je, predstavljajući zakon o garantnim šemama, poručio da je neophodno što prije usvojiti taj ili sličan predlog, kako bi se što prije pomoglo privrednicima, posebno ugostiteljima i svima koji žive od turizma.
“Ovo posebno jer su već slično, i to u maju, uradili i Slovenci, Srbi, Bugari i Slovaci. Naša želja je da pomognemo svima koji žive od turizma na taj način što bi država garantovala za dio kredita po povoljnim kamatnim stopama do tri odsto, sa grejs periodom i rokom otplate od minimum pet godina”, kazao je Konjević.
Predlog SDP-a je da se ugostiteljima smanji stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) na sedam odsto, kako bi preživjeli tešku godinu, na sličan način kao što je, kako je rekao Konjević, DPS prije četiri godine smanjio tu stopu za nekoliko privilegovanig hotelijera i time svi dovedu u isti zakonski položaj.
“Dajmo kreditne šeme, jeftine kredite i dajte da se spusti stopa PDV-a kako ne bi obračunavali stopu PDV-a hotelijerima i ugostiteljima na osnovu toga kako se neki hotelijer zove i kome je politički blizak”, rekao je Konjević.
On je, obrazlažući Predlog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), naveo da su ga dogovorili socijalni partneri još 2018. godine, ali da ga još nijesu predložili potpredsjednik Vlade Milutin Simović i resorni ministar Kemal Purišić.
“Tim predlogom bi se se značajno unaprijedili uslovi penzionisanja za hiljade naših građana brisanjem deset najlošijih nevezanih godina iz obračuna penzije, povećala minimalna penzija 20 odsto, smanjio broj godina potrebnih za penzionisanje i uvele druge povoljnosti za sadašnje i buduće penzionere”, tvrdi Konjević.
Predsjednica SDP i poslanica u Skupštini, Draginja Vuksanović Stanković, je obrazlažući Predlog rezolucije o zaštiti aerodroma Crne Gore, saopštila da smatra da profitabilna preduzeća koja su u vlasništvu države i dalje treba da prave profit za crnogorske građane, a ne za strane investitore.
“Rezoluciju smo predložili kako bi odgovorili na zahtjeve preko hiljadu građana Tivta koji su svojim potpisima podržali naš predlog za organizovanje lokalnog referenduma u Tivtu. Time bi se građani Tivta pitali o njihovom aerodromu, a ne da im se o svemu odlučuje”, rekla je Vuksanović Stanković.
Ona je dodala da nema građanina Crne Gore, Tivta i Podgorice koji se neće zapitati zašto želimo da nekom strancu damo aerodrome koji ostvaruju deset ili 14 miliona EUR profita.
“Zašto da profit dajemo strancima? Građani se s pravom pitaju treba li sve da rasprodamo – luke, aerodrome i plaže i da li je to naše jedino ekonomsko znanje”, pitala je Vuksanović Stanković.
SDP se, kako je navela, zbog toga zalaže da se građani Tivta na referendumu izjasne o tome da li su za to da njihov novac ide u ruke stranaca ili da ostaje Tivtu i Tivćanima.
Parlament nije usvojio ni predlog za raspravu o zakonu o zaradama u javnom sektoru, kojim bi se plate zdravstvenim radnicima povećale 15 odsto, a policijskim službenicima deset odsto, kao ni predlog inoviranog zakona o državnom tužilaštvu koji je obrazlagao poslanik Ranko Krivokapić.
