Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Fakulteti koji pružaju obrazovanje u oblasti ICT-a daju opšta znanja, ali nedostaje specijalizacija, što može biti riješeno samo sinergijom privrede, akademskog sektora i države, ocijenjeno je na panel diskusiji koju je organizovao ICT Cortex u saradnji sa Crnogorskim Telekomom.
Predstavnik ICT Cortex-a, Tarik Zaimović, kazao je da fakulteti daju dobro temeljno opšte znanje, ali da privredi fali specijalnost, odnosno specijalizacija, prenosi PR Centar.
“Mislim da taj problem ne može riješiti ni privreda, ni akademski sektor, već je jedini način da se to riješi sinergija. Mislim da smo to pokazali sa Školom “Vaso Aligrudić”. Nijesam očekivao takve rezultate”, rekao je Zaimović na panel diskusiji organizovanoj povodom predstavljanja Cortex akademije i značaja uključivanja privrede u kreiranju ICT kadra u Crnoj Gori u saradnji sa obrazovnim institucijama.
On je naveo da su za dva mjeseca, tačnije osam posjeta, od djece koja su bila treći razred, faktički napravili programere.
“Na to sam izuzetno ponosan. Kada nam studenti izađu sa fakulteta mi se suočavamo sa tim da ih moramo još dvije-tri godine dodatno usavršavati. Zato smo došli do ideje da se spustimo korak nazad i da u srednjoj školi pokušamo da napravimo bazu”, rekao je Zaimović.
Predstavljajući Cortex akademiju, kazao je da je nastala objedinjavanjem 13 vrhunskih edukativnih kompanija, segmentirana je u pet oblasti, a to su programiranje, projektni menadžment, marketing, dizajn i softversko testiranje.
“Smislili smo online edukativne kurseve koje smo dodali na kurseve koje organizuju kompanije i ukupno brojimo 50 kurseva. Trenutno ima 50-ak predavača. Moja preporuka, za one koji žele kvalitetno obrazovanje, jeste da se prijave na offline kurseve, jer je mentorska riječ nešto što je neprevaziđeno. Ali i ti edukativni kursevi online preko naše platforme mogu da daju osnovno, bazično znanje”, kazao je Zaimović.
Predstavnik Crnogorskog Telekoma, Dušan Banović, rekao je da velika tražnja ne ide nikome u prilog, pojašnjavajući da kada postoji velika tražnja i masovna potreba, onda to najčešće ne isprati kvalitet.
“Ljudi koji su najbolji odu za nečim većim i onda ostajete u problemu, jer imate veliki broj prosječnih, a priliv nije toliko kvalitetan, jer ne može tako brzo da dođe. Zato sam uvijek za to da formalno obrazovanje mora da ima veliku ulogu i da neformalno obrazovanje bude fina ruka, jer neformalno obrazovanje može da bude i u pogrešnom smjeru”, rekao je Banović.
On smatra da se mora ubrzati i omasoviti edukacija, kreirati društvo koje može da omogući normalan život, a indsutrija sama interno mora da setuje standarde, a ne, kako je kazao, da uništi sama sebe.
Danka Markuš ispred Elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić”, rekla je da je u teškim vremenima ICT sektor uspio da formira udruženje kao što je ICT klaster, koje se sastoji od najuspješnijih IT kompanija i da joj je posebno drago što je ta škola prva koja je imala sedam timova u sedam različitih kompanija.
“Benefiti su veliki. Osim što su se upoznali sa najsavremenijim tehnologijama, koje koriste stručnjaci iz vaših IT kompanija, upoznali smo se i sa agilnom metodologijom. Ovo posljednje što smatramo krucijalnim, na čemu su sve metodologije zasnovane je saradnja između privrede i škola, ali na način da zajedno realizujemo projekte od nacionalnog značaja, a sve u cilju jačanja partnerstva između privrede i škola”, kazala je Markuš.
Ona je dodala da su veoma ponosni da su u pola godine saradnje uspjeli da ostvare strateške ciljeve.
Profesorica Snežana Šćepanović sa Univerziteta Mediteran, smatra da ključni problem u IT obrazovanju nije vezan samo za visoko obrazovanje, već za cjelokupni sistem obrazovanja počevši od predškolskog, zbog čega je reforma obrazovanja neophodna.
“Proces visokog obrazovanja se danas nalazi u krizi u cijelom svijetu i kada je riječ o IT oblasti, gotovo da je nemoguće u brzim promjenama oblikovati kadar koji je odmah upotrebljiv na tržištu rada. Promjenom načina izvođenja nastave mogla bi se povećati efikasnost u samom pocesu edukacije”, rekla je Šćepanović.
Ona smatra da se IT kompanije, prilikom kreiranja nastavnih planova i programa, treba da čuju mnigo intenzivnije.
“Ipak, u posljednje dvije godine u Crnoj Gori je vidan napredak u razvoju IT industrije i po prvi put postoji volja države da podrži cijeli proce”, rekla je Šćepanović.
Profesorica Milica Vukotić sa Univerziteta Donja Gorica, rekla je da taj Univerzitet ide u susret tražnji na tržištu rada i priprema studente za promjene koje se dešavaju.
“Saznala sam da dva naša studenta odlaze za Njemačku, a to su samo neki u nizu koji odlaze. Srećna sam što su dobili dobru poslovnu priliku i što smo im pružili znanje, kojim mogu da se zaposle na tržištu Evropske unije, ali sa druge strane sam tužna, jer bih voljela da ostaju u Crnoj Gori da svi zajedno gradimo bolje društvo”, kazala je Vukotić.
Prorektor na Univerzitetu Crne Gore, Veselin Micanović, smatra da praktična nastava mora biti fokus buduće organizacije ne samo držvanog, već svih univerziteta.
“Želim da uputim poziv svim zainteresovanim kompanijama da skolopimo memorandum o saradnji, gdje bismo određene IT kompanije uvezali u sistem obrazovanja, jer samo zajedničkom saradnjom možemo doprinijeti opštem dobru”, zaključio je Micanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
