Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Sjedinjene Američke Države (SAD) mogle bi da ulažu u više sektora u Crnoj Gori, naročito u infrastrukturu, energetiku i visoku tehnologiju, ocijenio je ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić i dodao da su američke investicije jako realne.
On je rekao u intervjuu za Glas Amerike da će to biti u fokusu njegove prve zvanične posjete Americi i razgovara sa američkim investitorima i kompanijama, među kojima je i investiciona banka Goldman Sachs.
Spajić ističe da je u prošlosti, Crnoj Gori nedostajala povezanost geopolitičkog i ekonomskog elementa.
“Mi smo već neko vrijeme geopolitički okrenuti prema Vašingtonu i Briselu. Međutim, ekonomski smo više kao centralnoazijska zemlja zato što imamo investicije primarno sa Bliskog istoka, iz Turske i Rusije. Turisti primarno dolaze iz drugih zemalja, a ne Evropske unije i Amerike. Imamo infrastrukturu koju nam prave Kinezi“, rekao je Spajić.
On je ocijenio da je sad pravo vrijeme da se spoji geopolitika i ekonomija. Jedan od primarnih ciljeva ove posjete je upravo to – da ekonomija počne da se naslanja na ona težišta na koja je trebalo uvijek da se naslanja, a to je, kako smatra, primarno Vašington i naravno Njujork.
Spajić je, na pitanje koje američke investicije želi da privučete i koliko je realno da Amerikanci investiraju u Crnu Goru, odgovorio da su američke investicije jako realne, naročito investicije u infrastrukturu, energetiku i visoku tehnologiju.
„To su tri primarna fokusa ove moje posjete. Naročito kada je riječ o infrastrukturi. Ubrzo ćemo najaviti jednu vrlo interesantnu platformu na kojoj ćemo raditi zajedno sa našim američkim partnerima – za izgradnju infrastrukture, ne samo u Crnoj Gori već i u čitavom regionu Zapadnog Balkana. Tu bi Crna Gora zajedno sa Amerikom trebalo da ima jedan liderski položaj, gdje bi bila ta vrsta američkog reprezenta u tom dijelu svijeta i neko ko bi zajedno sa američkim partnerima bio prva instanca za pravljenje takvih projekata“, naveo je Spajić.
On je rekao da je putna interkonekcija jako loša u Crnoj Gori i to je prva stvar koja treba da se poboljša.
„Postoji i lučka interkonekcija koja je dosta slabašna u odnosu na kapacitete koje recimo Luka Bar može mnogo bolje da iskoristi. Takođe, druge međukonekcije, kao što su manji putevi i aerodromi, to su sve stvari o kojima ćemo razgovarati sada u Vašingtonu i u Njujorku“, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, energetsku budućnost Crne Gore vidi potpuno kao zelenu.
„Međutim, svjedoci smo da Amerika ove godine koristi 23 odsto više uglja nego bilo kad i da je ova godina rekordna što se tiče uglja. Ugalj je jedan od lokalnih energenata kojeg nećemo moći da se otarasimo tako lako neko vrijeme“, smatra Spajić.
On je kazao da će imati sastanke sa najeminentnijim američkim investitorima, kao što su Blekston, Karlajl i KKR.
„Sa tim ljudima ćemo razgovarati sljedeća tri dana i to je fokus ovih sastanaka. Nas raduje što je moj dragi prijatelj Gabrijel Eskobar takođe vrlo fokusiran na ekonomiju na Zapadnom Balkanu i da je fokus ove administracije ekonomija u regionu, jer je to ono što treba da iznjedri perspektivu, prvenstveno za mlade ljude. Mi smo upravo prije desetak dana imali inicijativu Evropa sad koja je prvenstveno upućena mladim ljudima da ostanu u Crnoj Gori i da vjeruju u njenu bolju budućnost“, kazao je Spajić.
SAD i Crna Gora su prije nešto više od mjesec održali prvi ekonomski dijalog tokom kojeg su potvrdile da teže novim ekonomskim, trgovinskim, investicionim i komercijalnim prilikama.
„To je jedna makro priča koja je više okrenuta nekim generalnim temama, kako da se ekonomski približimo. Međutim, praktične stvari se dešavaju na sastancima kao ovi sada, ova tri dana. Ti sastanci vjerovatno ne bi imali tu težinu bez ekonomskog dijaloga koji trenutno vodimo. Ta praktična strana mora da prati tu makro priču“, dodao je Spajić.
Prema novom izvještaju Evropske komisija, u Crnoj Gori su usporene reforme, izneseni su brojni problemi u oblasti vladavine prava i ocijenjeno da je korupcija rasprostranjena.
Na pitanje koliko će to uticati na kapacitete Crne Gore da privuče zapadne investicije, Spajić je odgovorio da su to neke stvari koje su problematične sa strane zapadnih investitora i na to su upozoravali mnogo puta.
„Vladavina prava i sigurnost imovine su ključna stvar na koju zapadni investitori obraćaju pažnju. Međutim, postoji jedan kvalitativni rez u odnosu na ono što se dešavalo ranije u Crnoj Gori i investitori to prepoznaju. Mi imamo Blekrok koji je prvi put investirao u Crnu Goru po smjeni vlasti“, rekao je Spajić.
On je objasnio da je Blekrok investirao u crnogorske obveznice – prvi put ikada. Oni su sedam godina razmatrali investiranje u crnogorske obveznice, ali nikada investirali. Prvi put su investirali i to ne malo. Imali su jednu vrlo značajnu investiciju.
„Takođe Pimko – najveći svjetski investitor u obveznice – uzeo je izloženost prema Crnoj Gori od nekih 300 miliona, takođe kroz neke derivate. Imamo pozitivne vjetrove sa zapada, jer su ti ljudi počeli da vide kvalitativne pomake od onoga što je bilo prije. Ovo je jedna godina velike tranzicije poslije 30 godina vlasti“, naveo je Spajić.
On smatra da je izvještaj dobar, naročito za ekonomski i finansijski dio, gdje su pohvaljene razne reforme koje se sprovode.
„Imamo situaciju gdje je Crna Gora vjerovatno jedina zemlja u Evropi koja smanjuje dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), dok svaka druga zemlja u Evropi ima obratan trend“, dodao je Spajić.
On je naveo da će Crna Gora ove godine imati najmanji fiskalni deficit u Evropi, jedina koja će imati u okviru master kriterijuma za priključivanje Evropske unije onih tri odsto, jedina koja će smanjiti svoj dug po BDP-u sa nekih 89, 90 odsto neto duga po BDP-u na kraju prošle godine do, kako očekujemo do kraja godine, nekih 76 odsto.
To su, kako ocjenjuje, veliki pomaci.
„Imamo hedžing ugovor koji je prethodna vlada radila od 2014. godine, a mi smo uspjeli da za šest mjeseci to završimo. Imamo četiri ili pet uzastopnih mjeseci budžetskog suficita, što se nikada nije dešavalo u Crnoj Gori, i on je produkt jednog mukotrpnog rada oko programskog budžeta koji smo imali u martu ove godine i predali“, podsjetio je Spajić.
Crna Gora je, kako je precizirao, prvi put imala potpuno programski budžet.
“Prethodne vlade su to radile devet godina, vršile njegovu reformu, a mi smo to uradili za tri mjeseca. I to se prepoznaje. Ovako veliki investitori, kao što sam već nabrojao, ne bi nas ni razmatrali da nijesu to vidjeli. To su neki kvalitativni pomaci koje oni vide”, poručio je Spajić.
On je rekao da postoje mnoge stvari koje ne mogu da kontorlišu, kao što su sudski i tužilački dio koji je potpuno odvojena grana vlasti.
“I to je jedan od ogromnih problema s kojim se strani investitori konstantno susrijeću. Naš Privredni sud je vrlo problematičan i stavljen je kao jedan od najkorupmiranijih u Evropi“, rekao je Spajić.
Spajić je, odgovarajući na pitanje kako planiraju da odgovore na primjedbe u pogledu vladavine prava, koja će na kraju uticati i na sposobnost Crne Gore da privuče investicije, kazao da je vladavina prava veliki problem, ne samo u Crnoj Gori već i problem Zapadnog Balkana.
„To je jedan naslijeđeni problem koji neće biti lako riješiti. Neke duboke reforme su očekivane – kao što je Tužilački savjet. Ja nijesam ekspert za taj dio, imamo druge ljude koji se u Vladi bave tom tematikom i ja sam ubijeđen da oni već intenzivno rade na svim tim poljima. Ne samo mi u Vladi, nego čitava Crna Gora pomno prati dešavanja u poglavljima 23 i 24 koja su vrlo bitna za sve nas. Ne samo za ulazak u Evropsku uniju, već je bitnije da se građani osjećaju sigurno u svojoj zemlji, da je njihova imovina zaštićena. Na Zapadu su to osnovna ljudska prava“, smatra Spajić.
On je, govoreći o ratama duga Kini za izgradnju auto-puta, kazao da su oni kao odgovorna Vlada ušli jako u jedan vrlo težak proces pregovora sa kineskim kreditorima.
„Kao rezultat toga smo počeli da smanjujemo izloženost Crne Gore prema takvom kreditoru, time što smo uspješno krenuli sa otplatom u julu ove godine, takođe u januaru ćemo bez ikakvih problema imati drugi dio tog kredita, otplate. Imamo rizik izloženosti prema dolaru zbog kojeg smo štetovali 130 miliona EUR do dana današnjeg, što je vrlo bitno pomenuti“, rekao je Spajić.
Taj ugovor je od jula ove godine, takozvani hedžing ugovor, koji je potpisan sa dvije američke i jednom francuskom i jednom njemačkom bankom.
„Imamo izloženost prema dolaru koja je potpuno kontrolisana trenutno. Naš dug je zbog toga potpuno održiv, imamo i pohvale i od agencija za kreditni rejting i drugih organizacja kao što su Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka (SB) i Evropska komisija (EK), koji su pohvalili takav hrabar potez“, rekao je Spajić.
On je naveo da prethodne dvije vlade nijesu ništa uradile po tom pitanju.
„Sedam godina se čekalo na taj ugovor, mi smo to završili za šest mjeseci. Time pokazujemo odgovornost prema tako jednom kompleksnom problemu. Ta prioritetna dionica je samo jedna od dionica autoputa. Nastavićemo razgovore sa našim internacionalnim partnerima, prvenstveno sa partnerima u Vašingtonu i Njujorku oko opcija za završavanje tog i svih bitnih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori“, kazao je Spajić.
Spajić je, govoreći o programu ekonomskih reformi nazvan Maršalov plan – Evropa sad, kazao da je glavna intencija plana da mladi ljudi ne idu u Amerike i EU, nego da ostanu tu gdje jesu, što je i predstavljeno na sjednici Socijalnog savjeta.
„Tu je bila jedna vrlo intenzivna diskusija koja je završena sa jednoglasnom odlukom da podrže plan Vlade Evropa sad. Duboko su razumjeli samu intenciju plana – da naši mladi ljudi prvenstveno ostanu u Crnoj Gori, da ne idu u Amerike i EU, nego da ostanu tu gdje jesu. Druga intencija je da pokrenemo privredu, i da ti radnici koji budu uključeni u to pokretanje privrede, budu adekvatno plaćeni za to“, naveo je Spajić.
To, kako je kazao, nije bio slučaj u prošlosti. Prethodnim vladama je trebalo deset godina da povećaju minimalnu zaradu sa nekih 196 EUR na 222 EUR.
„Mi smo za tri mjeseca povećali sa 222 na 250 – primjena tog pravila kreće od oktobra. Ako bi se usvojili ovi zakoni, a ja sam siguran da hoće, jer nema razloga da bilo ko iz skupštinske većine glasa protiv ovih mjera i ovakvog budžeta, mislim da ćemo imati od januarske plate povećanje za sve radnike u Crnoj Gori u prosjeku 17 odsto“, kazao je Spajić.
On je precizirao da će za radnike sa manjim primanjima ta povećanja biti značajno veća. Za radnike sa minimalnim primanjima to će biti 80 odsto skok zarade, sa 250 na 450. Za radnike sa nekim malo nižim primanjima, oko 400, 500 EUR, biće povećanje od preko 20 odsto.
Spajić je, na pitanje kako će obezbijediti sredstva za veće plate, odgovorio da u Crnoj Gori postoji jedan fenomen keša na ruke.
„Siva ekonomija na tržištu rada je vjerovatno najgora i najizraženija. I s tim smo kuburili decenijama. Ja ne bi rekao da je to od juče problem. Ne krivim ni prethodnu vladu za to. To je jedan fenomen koji je trajao dugo vremena. Mi želimo da prekinemo jednu takvu praksu – upravo sa mjerama koje smo predstavili Vladi“, kazao je Spajić.
On je rekao da time produbljuju poresku osnovicu, prikazuju je realnim i samim tim mogu da oporezuju mnogo veći broj ljudi. S druge strane, ovakvim mjerama podstiču i zapošljavanje jer su poslodavci ti koji će mnogo laganije ući u proces zapošljavanja, znajući da nameti na rad nijesu na onom nivou kao ranije.
„Znači, to je neko smanjenje od oko 40 do 50 odsto zavisno o kolikoj zaradi je riječ, ali je to značajno smanjenje. Dovodi nas na nivo Švajcarske – među najnižim u Evropi i time šaljemo signal za jedno agresivno zapošljavanje naših ljudi u Crnoj Gori“, poručio je Spajić.
On je rekao da uvodie i niz drugih stvari, kao što su akcize, koje su već predlagali, na nezdrave prozvode.
„Nažalost, Skupština ih nije razmatrala zbog bojkota pojedinih članova većine. Zbog toga su te akcize na čekanju i sigurno će dopuniti jedan dobar dio. Te akcize su logičan slijed ukidanja zdravstvenog osiguranja radnika u Crnoj Gori“, saopštio je Spajić.
On je kazao da je apsurdna situacija gdje radnici – koji su možda četvrtina stanovništva Crne Gore – plaćaju zdravstveno osiguranje, a korisnici su svi ljudi u Crnoj Gori. To ne postoji nigdje u svijetu.
„Mi smo zato ukinuli to zdravstveno osiguranje za radnike. Ljude koji pretjerano koriste nezdrave proizvode i koji su statistički rečeno najvjerovatniji korisnici zdravstvenih usluga u budućnosti, njih ćemo indirektno da oporezujemo tako što ćemo oporezovati alkohol, cigarete, druge duvanske proizvode. To je jedna mjera koja će sigurno da doprinese“, smatra Spajić.
Takođe, imaju i veliku reformu u igrama na sreću, što već odavno čeka.
„Imamo niz drugih malih zakona. Izračunali smo da će efekat na budžet biti minimalan, ispod jedan odsto BDP-a, oko 30 miliona EUR na godišnjem nivou. To je za ovako jedan veliki korak apsolutno ništa za Crnu Goru“, kazao je Spajić.
Na pitanje kako će taj plan uticati na mala i srednja preduzeća, Spajić je odgovorio da je iz privrede prvenstveni zahtjev za očuvanjem mladih ljudi u Crnoj Gori. Oni najviše brinu zbog toga. Kad se kovid kriza razriješi, svi očekuju proces odseljavanja mladih ljudi.
„Ti mladi ljudi kada odluče da će da idu na Zapad i kad krenu da uče jezike, da se pripremaju da putuju, da traže konekcije, njih Crna Gora više ne interesuje. Oni ne traže zaposlenje u Crnoj Gori, ne žele da napreduju na poslu koji trenutno obavljaju. Mi želimo da njihov fokus vratimo na Crnu Goru, da vratimo na poslodavce pred njima, da im kažemo: tražite sreću u svojoj domovini. I to je ključna poruka koju mu šaljemo“, kazao je Spajić.
On je dodao da su i poslodavci prezadovoljni tom porukom. Iako je za njih to možda bio iznenađujući proces, oni sa punom podrškom stoje iza Vladinih mjera jer shvataju da će bez ovakvog jednog poteza naši mladi otići iz Crne Gore i neće imati radnu snagu, čak da ih plaćaju hiljadu EUR.
Na pitanje da li će preduzeća finansijski trpjeti više zbog povećanja zarada, Spajić je odgovorio da je ubijeđen da velika većina neće trpjeti neke dugoročne posljedice.
„Naravno, kratkoročno uvijek imate neke posljedice poslije primjena nekih mjera – poreskih ili drugih regulativnih. Međutim, ubijeđen sam da će ove mjere imati jako pozitivan efekat na privredu i da će generisati zaposlenje. Na papiru vi imate veliku nezaposlenost, ali imate svjedočanstva privrednika koji ne mogu da nađu radnu snagu. I to je jedna diskrepanca koja u Crnoj Gori postoji već neko vrijeme i mislim da će biti sve gora. Tako da je naša intencija da zadržimo mlade ljude u Crnoj Gori, da se obučavaju i da imaju fokus prema Crnoj Gori“, rekao je Spajić.
Pojedini poslanici Demokratskog fronta kritikovali su mjere predložene u planu Evropa sad. Na pitanje da li ima dovoljno glasova za usvajanje predloženog u Skupštini, Spajić je odgovorio da je potrebna podrška Skupštine, pošto se te mjere zasnivaju na promjeni par zakona.
„Opozicija je naravno tu da uvijek bude protiv onog što Vlada radi, ali imali smo neke glasove iz skupštinske većine koji su izrazili neke vrste zabrinutosti. Ja primarno govorim o ljudima koji su parlamentarci. Ja sam već u intenzivnim razgovorima sa tim ljudima, mislim da idemo u jako dobrom pravcu. Optimista sam. Oni to pomalo vežu i za neke druge političke teme kao što je rekonstrukcija Vlade – hoće li se desiti ili ne, ali što se tiče ove mjere mislim da u biti niko nije protiv njih“, smatra Spajić.
U Crnoj Gori rastu cijene goriva, a sa tim i ostalih proizvoda. Na pitanje kako planiraju da pomognu građanima da podnesu te dodatne troškove, Spajić je odgovorio da će sa povećanjem plata sa 250 na 450 EUR, što će za većinu biti u prosjeku od 100, 150 EUR, amortizovati sva moguća povećanja i cijena i goriva.
„Ta povećanja će biti već u januaru, to stupa na snagu već za dva tri mjeseca. Ja vozim i svjestan sam povećanja goriva, trošim 60, 70, 80 EUR mjesečno. Svako povećanje akcize – dva, tri centa – sigurno utiče na cijenu. Ali vam je to na mjesečnom nivou dodatnih tri, pet, deset, 15 EUR. Mi podižemo plate 100, 150 EUR. Ja se slažem da je to jedan od problema i već smo kao Vlada ušli u jedan komplikovan proces“, naveo je Spajić.
On je kazao da Ministarstvo kapitalnih investicija već vodi to neko vrijeme. To je premjerevanje koliko se u stvari goriva prometuje u Crnoj Gori.
„Mi ne znamo. Naslijedili smo taj jedan sistem koji je porozan i gdje je švercovanje goriva vrlo jednostavno. Moramo da uvedemo hemijske akcizne markice, odnosno markiranje goriva, da bi smo tačno znali koliko se goriva prometuje. Kada se to desi, biće mnogo lakše da na održiv način razgovaramo o akcizama i sigurno će biti prostora za smanjenje akciza tada“, zaključio je Spajić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
