Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Socijalistička narodna partija (SNP) traži da se menadžerske plate ograniče na jednu prosječnu u državi, a da povećanje mogu ostvariti samo preduzeća koja dokažu napredak u poslovanju i to realnih prihoda, a ne javnih i tajnih državnih pomoći.
Potpredsjednica SNP-a, Danijela Đurović, kazala je da ta partija osuđuje bahatost partijskih funkcionera vladajuće koalicije i nemilosrdno trošenje novca poreskih obveznika na neprimjereno visoka lična primanja menadžera državnih, odnosno preduzeća u većinskom državnom vlasništvu.
Ona je podsjetila da je crnogorska javnost burno reagovala kada je prije nekoliko mjeseci objavljen podatak da direktorica Plantaža, Verica Maraš, mjesečno prima osam hiljada EUR na ime ličnog dohotka.
„Da se i te kako isplati biti partijski udomljen kadar na mjestu menadžera državnih preduzeća pokazuje i izvještaj Ministarstva finansija dostavljen Skupštini za 33 preduzeća, među kojima su Željeznički prevoz (ŽPCG), Željeznička infrastruktura (ŽICG), Crnogorska i Barska plovidba, Montecargo, Ulcinjska rivijera, Montenegro Airlines (MA), svi do jednog dugogodišnji gubitaši“, navela je Đurović u saopštenju.
Prema njenim riječima, dok je prosječna plata u Crnoj Gori 518 EUR, a potrošačka korpa po podacima Monstata u junu iznosila 644 EUR, menadžeri najvećih crnogorskih gubitaša primaju od dvije do skoro pet hiljada EUR mjesečno i to još u periodu ekonomske krize dodatno pogoršane pandemijom koronavirusa.
„Da država nemilice troši pare svih nas pokazuje i državna pomoć gubitašima MA, Crnogorskoj i Barskoj plovidbi u iznosima od više desetina miliona EUR, zbog čega su i opomenuti od Evropske unije (EU), ali i od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)“, poručila je Đurović.
Ona je saopštila da na listi najvećih poreskih dužnika bez konkurencije vodi Vektra Montenegro sa svojim povezanim kompanijama, a među njima su i Rudnik uglja i Tehnoput.
„Na istoj listi nema MA i željezničkih preduzeća koje država pokriva raznim subvencijama i pomoćima, iako je poznato da su njihov poreski dugovi ogromni. Iz svega se može izvući zaključak da je važno biti partijski podoban, a poslovni rezultati su nebitni“, tvrdi Đurović.
Kako je navela, u Crnoj Gori ispod linije siromaštva, prema zvaničnim pokazateljima, živi pet odsto građana, iako je realno mnogo više, a nezaposlenost je sve veća i bliži se nivou od 20 odsto.
„U državi u kojoj nema realne proizvodnje, a već su evidentni orgomni gubici u turizmu kao glavnoj privrednoj djelatnosti, smatramo da je apsolutno neprihvatljivo da direktori državnih preduzeća imaju plate iznad svih prosjeka“, rekla je Đurović.
Ona smatra da odgovoran odnos prema ekonomiji i državi u cjelini mora poći od svakog pojedinca i ne smije biti privilegovanih.
„Uvođenje reda i odgovornosti, naplata poreskog duga svih, pa i onih zaštićenih, kao i limitiranje plata najodgovornijih, jedini su načini da izvedemo državu iz krize u koju je zapala i stvorimo uslove da svi građani mogu normalno da žive“, zaključila je Đurović.
