Njujork, Londnon, (MINA-BUSINESS) – Indeksi na Wall Streetu u ponedjeljak su potonuli više od sedam odsto, što je njihov najveći dnevni pad od finansijske krize 2008. godine, jer se ulagači plaše recesije zbog oštrog pada cijena nafte i širenja koronavirusa.
Dow Jones je potonuo 7,79 odsto na 23.851 bod, dok je S&P 500 skliznuo 7,6 odsto na 2.746 bodova, a Nasdaq indeks 7,29 odsto na 7.950 bodova, prenosi Hrportfolio.
Zbog oštrog pada cijena nafte i strahovanja od ekonomskih šteta uslijed brzog širenja koronavirusa u svijetu, u ponedjeljak su oštro pale cijene dionica na azijskim, a zatim i na evropskim berzama.
Zbog toga je na Wall Streetu panična rasprodaja dionica krenula od samog početka trgovanja, pa je nakon oštrog pada berzanskih indeksa nedugo nakon otvaranja berze trgovanje obustavljeno na 15 minuta.
Međutim, ni to nije smirilo situaciju, pa je Dow Jones zabilježio najveći bodovni pad u istoriji, više od dvije hiljade bodova, dok su svi najvažniji indeksi zabilježili najveći dnevni pad od finansijske krize 2008. godine.
Zbog toga su Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq indeks završili samo jedan procentni bod udaljeni od područja „medvjeda“, koje se definiše kao pad od 20 odsto ispod svog prethodnog rekordnog nivoa.
Panično povlačenje ulagača iz rizičnijih investicija uslijedilo je nakon što su cijene nafte potonule više od 30 odsto, jer je Saudijska Arabija zaprepastila tržišta odlukom o smanjenju svoje prodajne cijene za sve kupce šest do osam USD, čime je počela cjenovni rat s Rusijom.
Rusija, drugi najveći svjetski proizvođač nafte, nije u petak pristala na predlog Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o daljem smanjenju proizvodnje, pa je Saudijska Arabija smanjila svoje cijene i najavila povećanje proizvodnje kako bi podigla udio na tržištu.
Iako su do kraja trgovanja cijene naftne donekle smanjile gubitke, pa su završile u minusu od oko 25 odsto, to je ipak njihov najveći dnevni pad od 1991. godine, kada je počeo prvi Zalivski rat i kada su cijene potonule 33 odsto.
Pored naftnog cjenovnog rata između Saudijske Arabije i Rusije, svjetske berze su bile pod pritiskom i zbog daljeg širenja koronavirusa u svijetu. Broj zaraženih u više od 100 zemalja svijeta porastao je na preko 110 hiljada, pri čemu se broj umrlih približava granici od četiri hiljade.
U Italiji dramatično raste broj mrtvih i zaraženih, pa je u nedjelju uveden karantin u Lombardiji i drugim sjevernim regijama s ukupno oko 16 miliona stanovnika.
To je samo jedan od primjera koji pokazuje da bi ekonomske štete od koronavirusa zbog narušavanja nabavnih lanaca, slabljenja proizvodnje i potražnje mogle biti veće nego što se još nedavno očekivalo.
Najviše su u ponedjeljak pale cijene dionica u energetskom sektoru, rekordnih 20,1 odsto, ali ni ostali najvažniji sektori S&P 500 indeksa, od finansijskog i industrijskog do tehnološkog, nijesu prošli puno bolje.
Na panično povlačenje ulagača s tržišta ukazuje povećan obim trgovanja. Na američkim berzama vlasnika je zamijenilo više od 17,2 milijarde dionica, dok je prosječni dnevni obim u posljednjih 20 dana iznosio 11,05 milijardi.
Na nesigurnost na tržištima ukazuje i skok VIX indeksa „straha“ Čikaške berze opcija za više od deset bodova, na 54,46 bodova, blizu najvišeg nivoa od kraja 2008. godine. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfolije od mogućeg daljeg pada cijena dionica.
I na evropskim berzama cijene dionica su u ponedjeljak oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 7,69 odsto na 5.965 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 7,94 odsto na 10.625 bodova, a pariski CAC 8,39 odsto na 4.707 bodova.
Zbog toga je STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica potonuo 7,4 odsto na najniži nivo u osam mjeseci, i zaronio u područje „medvjeda“, 20 odsto ispod svog prethodnog rekordnog nivoa.
