Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Kontrola inflacije, privlačenje stranih direktnih investicija, izvršavanje obaveza prema EU agendi i politička nestabilnost, biće ove godine najveći izazovi za crnogorsku ekonomiju, saopštila je profesorica na Ekonomskom fakultetu Danijela Jaćimović.
Očekivanja su, kako je kazala za portal RTCG, da će ove godine inflacija biti oko deset odsto.
Prema njenim riječima, inflacija je i na globalnom nivou bila značajan problem u prošloj godini. Uzrokovana je rastom cijena hrane i energije i pokazala se upornom uprkos značajnim mjerama koje su preduzete.
“Očekivanja su ohrabrujuća za ovu godinu. Sve projekcije su da će doći do stabilizacije, a već imamo stabilizaciju inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), što će se preliti i na EU i eurozonu, a samim tim i na region. Veća stabilizacija se očekuje u narednoj godini, kada će se uspostaviti neki novi “normalan” nivo inflacije od 4,1 odsto”, navela je Jaćimović.
Kako je kazala, riječima “šok za šokom” se možda najkraće mogu definisati ekonomske prilike na kraju prošle godine, dok se donosioci odluka susrijeću sa najvećim izozovima ikada.
“Možda najznačajniji globalni izazovi u ovoj godina su smanjenje realnih prihoda, usljed rasta cijena i neizvjesnosti kada se radi o ratu u Ukrajini, dok je i pandemiji prisutna. Rizik od pogrešne kalibracije monetarne, fiskalne ili finansijske politike naglo je porastao, usred velike neizvjesnosti i rastuće nestabilnosti”, rekla je Jaćimović.
Ona rizike vidi i u zaustavljanju procesa globalizacije, usljed sve jačeg ekonomskog nacionalizma globalnih igrača, ali i u globalnoj političkoj nestabilnosti.
Jaćimović smatra i da su domaći ekonomski rizici brojni.
“Možda među najvažnijim su kontrola inflacije, stimulisanje priliva stranih direktnih investicija i privlačenje partnera iz EU, strukturne reforme, diversifikacija privrede i izvršavanje obaveza prema EU agendi, fiskalna održivost i naravno politička nestabilnost”, poručila je Jaćimović.
Među izazovima za ovu godinu, Jaćimović je navela i zatezanje odnosa sa EU koja je, kako dodaje, i dalje najvažniji spoljnotrgovinski prioritet Crne Gore.
“To je kurs koji Crna Gora mora da zadrži, kao put ekonomskog prosperiteta i demokratizacije, a to podržava i oko 80 odsto građana. Finansijska sredstva koja se nude trenutno u prevazilaženju ovih globalno teških vremena su od velikog značaja i ne smiju se ispustiti”, poručila je Jaćimović.
Komentarišući budžet za ovu godinu, ona je navela da je pravilno formulisana fliskalna politika od suštinskog značaja za ekonomski oporavak u godinama koje slijede.
“S jedne strane, fiskalna politika ne bi trebalo da funkcioniše u suprotnosti sa naporima da se smanji inflacija. S druge strane, previše zatezanja može gurnuti privredu u nepotrebnu recesiju. Tako da je danas veoma teško naći pravu mjeru fiskalne politike, ne samo u Crnoj Gori, nego i globalno. Inflacija u Crnoj Gori je oko 18 odsto u prošloj godini i utiče na smanjivanje realnih prihoda i građana i privrede. Očekivanja su da će ove godine inflacija biti oko deset odsto. Treba imati u vidu da su građani izmučeni neprestanim krizama, i očekuju povećanje životnog standarda, ili bar korekcije za nivo inflacije”, poručila je Jaćimović.
Pored toga, i energetska kriza nije prolazan šok, a fiskalna politika bi, kako je dodala, trebalo da ima za cilj zaštitu najugroženijih kroz ciljane i privremene transfere.
“Takođe, fiskalna politika mora i pomoći ekonomiji da se prilagodi sve nestabilnijem okruženju, kroz ulaganja u produktivne kapacitete: ljudski kapital, digitalizaciju, zelenu energiju i diversifikaciju lanca snabdijevanja. Trenutno je teško procijeniti finalnu cifru budžeta za ovu godinu, kao i mogućnosti njegove realizacije. Ipak treba napomenuti da je nivo javnog duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Crnoj Gori oko 70 odsto, što zahtijeva pažljivo upravljanje dugom, kroz držanje pozajmica na održivom nivou i izbjegavanje zaduživanja u dolarima”, upozorila je Jaćimović.
Ona je podsjetila da je finansijski sistem likvidan i stabilan.
Jaćimović je saopštila i da na globalnom nivou definitivno za sobom ostavljamo stari svijet, gdje smo imali relativnu predvidivost i poznata pravila koja se zasnivaju na međunarodnoj saradnji, niskim kamatnim stopama i inflaciji.
“Živimo u novom svijetu, gdje imamo veću neizvjesnost i osjetljivost, ekonomsku promjenljivost, geopolitičke konfrotacije i sve češće prirodne nepogode”, zaključila je Jaćimović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
