London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošle sedmice oslabio u odnosu na korpu valuta, jer se očekuje usporavanje rasta američke ekonomije, a stoga i manji tempo povećanja kamatnih stopa američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed).
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0,7 odsto, na 96,58 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti pao 0,7 odsto, na 112,7 jena (JPY), prenosi Hrportfolio.
Američka valuta oslabila je i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura porasla 0,5 odsto, na 1,137 USD.
Dolar se našao pod pritiskom zbog niza podataka koji najavljuju usporavanje rasta najveće svjetske ekonomije, a ulagače je najviše zabrinuo izvještaj o slabijem nego što se očekivalo rastu zapošljavanja.
U novembru je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) otvoreno 155 hiljada novih radnih mjesta, znatno manje nego mjesec prije kada je broj zaposlenih porastao 235 hljada.
„Podaci o zapošljavanju predstavljaju blago razočaranje, međutim podaci o rastu plata u skladu se s očekivanjima, pa će Fed vjerovatno u decembru povećati kamatne stope. Međutim, u narednoj godini očekuje se usporavanje tempa povećanja kamata, pa je kurs dolara pao”, objasnio je strateg u firmi Cambridge Global Payments, Karl Schamotta.
Većina analitičara očekuje da će Fed polovinom decembra još jednom, već četvrti put ove godine, povećati ključne kamatne stope 0,25 postotnih bodova.
Međutim, zbog usporavanja rasta globalne ekonomije, uključujući i američku, te slabljenja inflacionih pritisaka, nakon oštrog pada cijena nafte, očekuje se da će Fed ubuduće usporiti tempo povećanja kamata.
Još nedavno procjenjivalo se da će u narednoj godini podići kamatne stope u tri navrata, dok se sada očekuje samo jedno povećanje.
Zbog toga, pak, padaju prinosi na američke državne obveznice, pa je dolar pod pritiskom.
A na usporavanje rasta američke ekonomije ukazuju i signali s američkog tržišta obveznica.
Prinosi na desetogodišnje državne obveznice skliznuli su na najniže nivoe od septembra, pa se razlika između prinosa na desetogodišnje i dvogodišnje obveznice smanjila na najniži nivo u više od deset godina.
A ta se razlika pažljivo prati na tržištu, jer je takozvana inverzija krive prinosa, odnosno veći prinosi na kratkoročne nego na dugoročne obveznice, u pravilu u posljednjih 50 godina prethodila recesiji.
Analitičari su rekli da privreda klizne u recesiju 12 do 24 mjeseca nakon što se pojavi inverzija krive prinosa.
Prema podacima ogranka Feda u Clevelandu, inverzija krive prinosa najavila je sedam posljednjih recesija u SAD-u.
Međutim, to nije i potpuno pouzdan pokazatelj, jer nakon inverzije, na primjer, u 1966. i 1998. godini nije uslijedila recesija.
A prinosi na obveznice pod pritiskom su od prethodne sedmice kada je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamate Fed-a blizu neutralnih nivoa, odnosno onih koje niti podstiču niti pritiskaju ekonomiju.
To je protumačeno kao poruka da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.
„Čini se da dolaru prijeti nestabilno trgovanje jer tržišta traže odgovor na pitanje je li američka ekonomija snažnija ili slabija nego što Fed smatra”, kazao je analitičar u firmi Western Union Business Solutions, Joe Manimbo.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
