Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Klub poslanika Demokrata uputiće u skupštinsku proceduru predlog zakona o obeštećenju radnika drvoprerađivačke industrije, kojim se, između ostalog, predviđa sticanje prava na jednokratnu naknadu od 12 hiljada EUR za rješavanje socijalnih i finansijskih problema.
Oni su objasnili da će se predloženi zakon naći na dnevnom redu nakon usaglašavanja u okviru parlamentarne većine, dok će finansijski efekti biti rezervisani za narednu budžestsku godinu.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin, kazao je da se predloženim zakonom djelimično ispravlja decenijska nepravda prema bivšim radnicima koji su u tranzicionom periodu ostali bez posla u sektoru drvoprerađivačke industrije.
„Zakon predviđa sticanje prava na jednokratnu naknadu u visini od 12 hiljada EUR za rješavanje socijalnih i finansijskih problema bivših zaposlenih iz sektora drvoprerađivačke industrije, koji su uvođenjem stečajnog postupka ostali bez mogućnosti daljeg poslovnog angažovanja, ostvarivanja prava na puni iznos penzija i bez sredstva po osnovu socijalnih programa“, objasnio je Rovčanin.
On je dodao da je na te radnike dugotrajni tranzicioni period ostavio najteže posljedice.
“Uvjeren sam da postoje na hiljade radnika iz različitih djelatnosti koji su postali žrtve tranzicije, ali nakon obeštećenja radnika metalske i rudarske industrije, smatramo da su na red došli bivši drvoprerađivači uz uvjerenje da će se u narednom periodu steći uslovi i za ostale sa istim statusom”, naveo je Rovčanin.
On je kazao da su početak primjene zakona, uvažavajući finansijska opterećenja u tekućoj godini, predvidjeli za 1. oktobar, a isplatu sredstva naredne godine.
“Samo po osnovu izmjena i dopuna zakona o igrama na sreću i o koncesijama, ove godine će u budžetu biti priliv od preko deset miliona više nego prethodnih godina. Dakle, zakonskim rješenjima uzimamo iz džepova privilegovanih pojedinaca i usmjeravamo oštećenim radnicima“, saopštio je Rovčanin.
On je dodao da je predlog zakona plod dugogodišnje inicijative bivših radnika, kao i inicijative predsjednice Skupštine Opštine Pljevlja, Jovane Tošić.
Rovčanin je predlog da se zakonom obeštete radnici drvopreraživačke industrije obrazložio na primjeru Pljevalja i fabrike „Velimir Jakić“.
“Prilikom privatizacije drvoprerađivačkog giganta “Velimir Jakić” iz Pljevalja, kompanija Vektra Montenegro kupila je fabriku za 1,6 miliona EUR. Vlada je u maju 2006. godine usvojila zaključak kojim se otpisuju dugovanja privatizovanoj korporaciji “Jakić” u visini od 1,5 miliona EUR prema državi i državnim preduzećima i time se novi vlasnik potpuno oslobodio dugovanja. Tako je fabrika praktično dodjeljena na poklon“, podjestio je Rovčanin.
On je dodao da su u postupku privatizacije propale i akcije zaposlenih, s obzirom na to da je njih 326 radnika posjedovalo dionice, a da je 529 otvaranjem stečajnog postupka ostalo bez posla.
Rovčanin je kazao da kompanija Vektra Jakić, nad kojom je otvoren stečajni postupak, sada duguje više od 150 miliona EUR bankama, Poreskoj upravi, zaposlenima, opštini Pljevlja, Elektroprivredi (EPCG) i brojnim privatnim komapnijama.
„To je slika jedne privatizacije moćnog drvoprerađivačkog giganta koji je kupljen za praktično 100 hiljada EUR uz koncesije na šume od 30 godina. Posljedice tog aranžmana su katastrofalne. Radnici na ulici, proizvodnje nema već 20 godina, nagomilani dugovi, što se sveukupno reflektovalo i na demografsku sliku Pljevalja“, rekao je Rovčanin.
On je podsjetio da Crna Gora godišnje uveze oko 60 miliona namještaja i finalnih proizvoda od drveta, a izveze 30 miliona oblovine, neprerađenog drveta, čime je usljed decenijskog zastoja drvoprerađivačke industrije produkovan ogroman spoljnotrgovinski deficit u toj oblasti.
Rovčanin je naveo da se predloženi zakon odnosi na obeštećenje zaposlenih na sjeveru Crne Gore, kojem je zbog ekstremnog raseljavanja potrebna velika posvećenost države.
On je kazao da očekuje da će svi poslanički klubovi u Skupštini podržati njihov predlog, jer se većina poslanika sa sjevera iz različitih političkih subjekata godinama borila za ta prava.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
