Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je od aprila ušla u zonu dvocifrene ili galopirajuće inflacije, kada su cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju bile u prosjeku više 11,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, pokazuje istraživanje u okviru projekta Akcija.
Zaključci drugog dijela istraživanja Uticaj covid-19 na demografska, ekonomska i finansijska kretanja u Crnoj Gori, koji su pripremili Društvo statističara i demografa Crne Gore (DSD) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pokazali su da je trend povećanja cijena nastavljen i u maju kada je zabilježena inflacija od 11,7 odsto u odnosu na maj prošle godine, čime prosječna godišnja stopa inflacije za prvih pet mjeseci ove godine iznosi devet odsto.
„Ovo je najveća godišnja inflacija u posljednjih 15 godina“, navodi se u saopštenju koje potpisuju izvršni direktori DSD-a, Gordana Radojević i CDT-a, Dragan Koprivica.
U istraživanju se navodi da je zabrinjavajuća i činjenica da je inflacija u Crnoj Gori veća nego u eurozoni što do sada najčešće nije bio slučaj.
„Prema posljednim zvaničnim podacima, cijene kod nas su u prosjeku više 11,7 odsto u maju u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok su u istom periodu u eurozoni povećane u prosjeku 8,1 odsto. Dakle, inflacija kod nas nije samo “uvezena” kako se to najčešće objašnjava, odnosno nije samo proizvod pandemije i rata u Ukrajini, već jedan njen dio jeste internog karaktera“, pokazalo je istraživanje.
Projekat Akcija ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO-a sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koje opterećuju naše društvo.
„Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva“, navodi se u saopštenju.
Činjenica da cijene u Crnoj Gori, kako se dodaje, rastu po dvocifrenoj stopi u ovoj govori da je životni standard građana sa najnižim dohotkom najviše ugrožen. Ovo dodatno zabrinjava budući da je stopa rasta cijena hrane, pića, usluga prevoza i farmaceutskih proizvoda značajno veća od procječne inflacije a ovi proizvodi čine 50 odsto potrošnje prosječnog domaćinstva u Crnoj Gori.
“Ilustacije radi, cijene hrane su u aprilu u prosjeku bile veće 25,3 odsto nego u periodu prije pandemije dok je u eurozoni ovo uvećanje 10,4 odsto. Cijene bezalkoholnih pića su veće 12, dok je u EU ovo povećanje 7,7 odsto”, precizira se u saopštenju.
Iako je još rano za preciznije određivanje ključnih unutrašnjih faktora inflacije, sa velikom vjerovatnoćom se može zaključiti da su smanjenje bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sektoru poljoprivrede od 6,2 odsto u prošloj godini, rast agregatne tražnje izazvan početkom primjene poreske reforme Evropa sad, rast inflatornih očekivanja kao i rast troškova proizvodnje domaće prehrambene proizvodnje potencijalno najviše uticali na ovu pojavu.
„Iako je za rješavanje ove vrste problema nema čarobne formule, naročito u ekonomiji tipa naše, Vlada treba formirati svojevrsnu kriznu grupu u kojoj bi se, pored njenih predstavnika našli i predstavnici Centralne banke (CBCG) i koja bi na redovnoj bazi razmatrala pojavu inflacije i predlagala “pakete mjera” to jest različite mjere poljoprivredne, socijalne, fiskalne, ekonomske i drugih važnih politika koje bi bile usmjerena na dugoročno zaustavljanje inflacije“, navodi se u saopštenju.
Taj proces je, kako smaraju, potrebno raditi uz stalnu koordinaciju sa Skupštinom jer bi mnoge od ovih mjera zahtijevale i brze zakonodavne intervencije.
„Posljednji izvještaj o kretanju/stabilnosti cijena CBCG, kao nadležne institucije za održavanje stabilnosti cijena, objavljen je za treći kvartal prošle godine. Međutim, smatramo da se analize ovoga tipa moraju, u uslovima ovako brzih promjena, raditi mnogo češće kako bi donosiocima odluka a i javnosti ove pojave bile što jasnije“, pokazalo je istraživanje.
Usvojene su izmjene i dopune Zakona o akcizama, kao i Zakon o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, čija primjena se očekuje u narednom periodu, dok su u toku izmjene i dopune Zakona o PDV-u i akcizama.
„Međutim, inflacija se ne može na dugi rok suzbiti ovim administrativnim to jeste isključivo intervencionističkim mjerama, bez strukturnih reformi“, zaključeno je u istraživanju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
