London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice porasle su više od jedan odsto, dostigavši najviše nivoe u gotovo tri mjeseca, zahvaljujući dogovoru Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma i ishodu parlamentarnih izbora u Britaniji.
Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice porasla je 1,3 odsto na 65,22 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,5 odsto na 60,07 USD.
Rast cijena nafte drugu sedmicu zaredom zahvaljuju se dogovoru SAD-a i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma, čime je izbjegnuto uvođenje dodatnih američkih carina na kineski uvoz, koje je trebalo da stupe na snagu u nedjelju, prenosi HRportfolio.
U petak su predsjednik SAD-a Donald Trump i kineski zvaničnici objavili da su dogovorili prvu fazu trgovinskog sporazuma.
“Kina je pristala na mnoge strukturne promjene i masovnu nabavku poljoprivrednih, energetskih i drugih proizvoda i usluga”, poručio je Trump.
Trgovinski predstavnik SAD-a Robert Lighthizer rekao je da je Peking pristao da kupi dodatne 32 milijarde USD američkih poljoprivrednih proizvoda u naredne dvije godine, što je otprilike 16 milijardi USD više na godišnjem nivou u odnosu na bazu iz 2017. Godine.
On je kazao i da je to vrlo važan korak naprijed u uravnoteženju američko-kineskih trgovinskih odnosa i da sporazum uključuje niz strukturnih promjena.
Sa druge strane, Vašington je pristao da suspenduje carine na 160 milijardi USD vrijedan kineski uvoz koje je trebalo da stupe na snagu u nedjelju.
SAD će zadržati 25 odsto carina na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijardi USD, ali će prepoloviti carine na 7,5 odsto na uvoz vrijedan 120 milijardi USD.
Kineski zvaničnici poručili su da su dvije zemlje postigle ogroman napredak u početnoj fazi trgovinskih pregovora i da će Kina uvoziti više američke pšenice i kukuruza.
Trgovinski rat, koji traje već 18 mjeseci, kočio je rast cijena nafte jer je izazvao usporavanje rasta globalne ekonomije, a time i potražnje za naftom.
Na cijene je uticala i neizvjesnost oko Brexita.
Situaciju u Britaniji donekle su razjasnili parlamentarni izbori prošle sedmice na kojima je vladajuća konzervativna stranka osvojila veliku većinu glasova, što novoj vladi daje mandat za izvođenje zemlje iz Evropske unije.
Bjarne Schieldrop iz SEB-a kazao je da su zahvaljujući uvjerljivoj pobjedi Borisa Johnsona na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji i gotovo dogovorenom rješenju američko-kineskog trgovinskog rata cijene nafte porasle na londonskom tržištu, kao i da će se potražnja za naftom vjerovatno oporaviti zajedno sa oporavkom globalne industrije.
Podršku cijenama pruža i nedavni dogovor OPEC-a i njegovih partnera, uključujući Rusiju, o daljem smanjenju proizvodnje kako bi spriječili preveliku ponudu u uslovima usporavanja rasta globalne ekonomije i potražnje za naftom.
Proizvodnja će u prvom tromjesečju sljedeće godine biti smanjena za dodatnih 500 hiljada barela dnevno, uz striktnije poštovanje dogovorenih kvota i određenog prilagođavanja.
Trenutno smanjenje proizvodnje OPEC+ iznosi 1,2 miliona barela dnevno, a novim sporazumom smanjenje će dostići 1,7 miliona barela dnevno ili oko 1,7 odsto globalne naftne proizvodnje.
I dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD i neke druge zemlje, kao što su Norveška i Brazil, već duže vrijeme je povećavaju.
U SAD-u se proizvodnja nafte kreće na rekordnim nivoima, oko 13 miliona barela dnevno, a izvještaj kompanije Baker Hughes pokazuje da je prošle sedmice broj aktivnih postrojenja u SAD-u povećan prvi put u posljednjih osam sedmica i to za četiri, na ukupno 667.
U istom periodu prošle godine aktivna su bila 873 postrojenja.
Od početka godine broj aktivnih bušotinskih postrojenja smanjen je u SAD-u za 218, pa će u ovoj godini biti zabilježen prvi pad tog broja od 2016. godine.
