fbpx
NaslovnicaMINA BusinessCBCG omogućila transakcije koje je Prva banka ocijenila nezakonitim

CBCG omogućila transakcije koje je Prva banka ocijenila nezakonitim

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Prva banka je 2018. godine upozorila Investiciono-razvojni fond (IRF) da su nezakonite tražene transakcije sa računa na kojem se nalazio novac iz Abu Dabi fonda, kojim je do tada upravljalo Ministarstvo poljoprivrede, pišu Vijesti.

Te transakcije su, ipak, nastavljene nakon što je u novembru 2018. godine Centralna banka (CBCG) dala mišljenje da su one zakonite, vidi se iz dopisa između IRF-a i vrhovne monetarne institucije, čije su kopije dobile Vijesti.

Od deset korisnika projekta za razvoj poljoprivrede (ADMAS), šest ne vraća kredite u iznosu od oko 16 miliona EUR, koliko može iznositi šteta za državu kao žiranta.

Sporni račun u Prvoj banci, na koji je uplaćeno 29,6 miliona USD iz Abu Dabi fonda na ime kreditiranja ADMAS projekta, otvorilo je Ministarstvo poljoprivrede 2015. godine, kada je na njegovom čelu bio Petar Ivanović.

Taj račun nije bio dio sistema državnih računa. Njime je upravljalo Ministarstvo sve do 1. marta 2018. godine, kada je tadašnji ministar Milutin Simović potpisao ovlašćenje da tadašnji direktor IRF-a, Zoran Vukčević i njegov pomoćnik Zoran Vujović, mogu izdavati naloge za uplate i isplate, ali za potrebe tog Vladinog resora.

Prema dokumentima koje su dobile Vijesti, Vukčević se 18. oktobra 2018. godine obraća CBCG da je nakon dostavljanja instrukcija Prvoj banci za isplatu novca korisniku kredita sa specijalnog računa, dobio obavještenje da u skladu sa Zakonom o platnom prometu nije moguće obaviti transakcije između dva transakciona računa za međunarodna plaćanja, a da su oba u Crnoj Gori.

IRF je dodijelio kredit iz tog programa samo firmi Amanda, Vaselja Ujkića.

Iz dokumenata i dopisa je nejasno kako je Ministarstvo poljoprivrede od 2015. do kraja 2017. godine isplatilo kredite za preostalih devet firmi preko Prve banke. Nema tragova ni da li je tada CBCG dala mišljenje Ministarstvu poljoprivrede da su zakonite njegove transakcije, jer je račun i tada bio van sistema javnih transakcija i kontrola.

Nalog za isplatu prvog dijela kredita firmi Amanda, IRF je dao Prvoj banci 28. septembra 2018.

“Imajući u vidu odgovor koji smo dobili od Prve banke, možemo da konstatujemo da je novonastala situacija ozbiljna prepreka za funkcionisanje ADMAS projekta i ima za posljedicu nemogućnost isplate kredita u skladu sa preuzetim obavezama njegovih korisnika, kao i nemogućnost otplate realizovanih”, naveo je Vukčević u dopisu CBCG.

On je dodao da zbog stava Prve banke o nezakonitim transakcijama sa spornog računa, ni korisnici kredita ne mogu da ih vraćaju na taj račun.

“U tom slučaju smo u nemogućnosti da prikupljamo sredstva koja bi koristili za uredno izmirivanje obaveza shodno ugovoru o zajmu sa Abu Dabi fondom, što u krajnjem može imati za posljedicu aktiviranje garancije koju je izdala Vlada”, rekao je Vukčević.

IRF je odgovor iz CBCG, i pored zatražene hitnosti, dobio dvije sedmice kasnije, 1. novembra 2018, a potpisao ga je direktor Sektora za platni promet Andrija Jovović.

“U skladu sa Zakonom o platnom prometu, platne transakcije između platioca i primaoca plaćanja preko trgovačkog posrednika ovlašćenog za pregovaranje ili zaključivanje ugovora o prodaji ili kupovini robe ili usluga u ime platioca ili primaoca plaćanja, ne smatraju se platnim uslugama. Imajući to u vidu, odredbe ovog zakona se ne primjenljuju se na platne transakcije koje proističu iz ugovora koje ste zaključili kao ovlašćeni posrednik”, objasnili su iz CBCG.

Tim dopisom su Prva banka i IRF oslobođeni odgovornosti za moguće nezakonitosti sa transakcijom na koju su upozoravani, a novac firmi Amanda uplaćen je već narednog dana, 2. novembra.

Pored firme Amanda, koja sada duguje 3,17 miliona USD, kredit nijesu vraćali ni Vektra Jakić koja je sa kamatama dužna 3,81 milion USD, IM Gradina iz Rožaja koja duguje 3,66 miliona, Eko-Per iz Šavnika sa dugom od 2,93 miliona, HM Durmitor koji duguje 2,43 miliona i Milkraft Leche sa dugom od 3,23 miliona.

Tim firmama su blokirani računi i stavljena zaloga na imovinu, ali je pitanje da li one uopšte posluju i da li založena imovina vrijedi preostali iznos duga, zbog čega nije isključeno da država pretrpi značajnu višemilionsku štetu.

Najčitanije