Podgorica, (MINA) – Pripadnici romske populacije imaju zadovoljavajući tretman prilikom korišćenja zdravstvenih usluga, ocijenio je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković.
On je agenciji MINA kazao da je bilo slučajeva u kojima je bilo vidljivo da nešto ne funkcioniše unutar zdravstvenog sistema, ali oni su, kako je rekao, bili izuzetak.
„Moj ukupni, generalni utisak je da predstvanici romske populacije na neki način imaju zadovoljavajući tretman uz, kažem, one slučajeve u kojima je bilo vidljivo da nešto ne funkcioniše unutar zdravstvenog sistema a koji su, prema mom dubokom uvjerenju, izuzetak“, naveo je Bjeković.
On je kazao da je od 2015. godine bilo nekoliko desetina slučajeva koji su se vezivali za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu pripadnika romske populacije.
„Slučajevi su bili vrlo različiti i vrlo različitog spektra djelovanja kada je u pitanju zdravstveni sistem“, dodao je Bjeković.
Prema njegovim riječima, stigma ili stereotipi ponekad prate ponašanje prema Romima.
„Mi smo imali nekoliko pritužbi, koje su se ticale ponašanja zdravstvenih radnika u odnosu na pripadnike romske populacije prilikom pružanja zdravstvene zaštite, ili da im je bila odbijena zdravstvena zaštita“, naveo je Bjeković.
On je kazao da se radilo o navodima i da u velikom broju slučajeva nijesu mogli da nađu povredu, ali da je u par slučajeva bilo drastičnih primjera, gdje je izostala ta zdravstvena zaštita.
Bjeković je poručio da je osnaživanje pripadnika romske populacije jedan od načina na koji je moguće da oni spoznaju prava koja im pripadaju.
Sa druge strane, kako je naveo, rad sa institucijama, primarno zdravstvene zaštite, na planu podizanja svijesti zaposlenih u tom sektoru takođe treba da doprinese otklanjanju stereotipa, stigme i predrasuda.
„To je negdje recept u ovom trenutku kako usaglasiti zahtjeve za zaštitom, sa jedne strane, i sa druge strane, kako učiniti efikasnijom, djelotvornijom i korektnijom zdravstvenu zaštitu koja se pruža Romima“, kazao je Bjeković.
On je rekao da je veoma zadovoljan što su u zadovoljavanju zdravstvenih potreba pripadnika romske populacije imali dobru komunikaciju sa ombudsmanima zdravstvenih institucija, primarno Kliničkog centra Crne Gore, tako da su uspijevali relativno brzo otkloniti eventualne nedostatke.
„Mi smo u periodu epidemije, kada su u pitanju pripadnici romske populacije, nekako se ponašali po principu hitne pomoći, rješavali smo probleme koji su nastali, i čini mi se da je u tom dijelu institucija Zaštitnika bila prepoznata kao neko ko je mogao da doprinese ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu pripadnika romske populacije“, kazao je Bjeković.
Doktorica u Domu zdravlja (DZ) Konik Nedžmija Beriša rekla je da, tokom njenog osamnaestogodišnjeg rada u toj zdravstvenoj ustanovi, nijesu odvajali pacijente romske populacije od drugih građana.
“Mi, koliko god smo u mogućnosti gledamo da im pružimo kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Da li su sada oni zadovoljni ja stvarno ne znam”, navela je Beriša.
Ona je kazala da su više puta imali neprijatnih situacija i to uglavnom zbog čekanja.
“Bilo je više neprijatnih situacija, ne samo od pripadnika RE populacije. Ali ko je zakazan uglavnom završi odmah, a ovi drugi moraju čekati”, napomenula je Beriša.
Hašim Gaši sa Kosova, koji živi u Podgorici, naveo je da čekanje u redovima i neadekvatan odnos ljekara, nije nepoznanica za njega.
“A ti si došao, hajde zatvori vrata. Svaki ljekar se tako ponaša”, rekao je Gaši.
On kao problem navodi čekanje u čekaonicama zdravstvenih ustanova.
“Obraćam se ljudima koji rade na šalteru gdje se predaju zdravstvena knjižice, ali mi i oni kažu da čekam. Pa ne može da čeka moja supruga ili komšija koji su bolesni”, kazao je Gaši.
On kazao da je često bio primoran da ljekarske preglede koje, kako je istakao, mogao da završi u DZ na Koniku, morao da obavi u privatnim zdravstvenim ustanovama.
“Ljekar me samo pogleda i kaže 30 EUR. A zašto ja da platim 30 EUR kada imam svog doktora na Koniku, 20 minuta od kuće”, naveo je Gaši.
