fbpx
NaslovnicaCovid19Radojević: Popunjena trećina zdravstvenih kapaciteta

Radojević: Popunjena trećina zdravstvenih kapaciteta

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je broj hospitalizovanih pacijenata pozitivnih na koronavirus konstantan, a popunjenost zdravstvenih kapaciteta je trenutno na nivou od oko jedne trećine, kazao je pomoćnik direktora Kliničkog centra (KCCG) Nemanja Radojević.

On je na konferenciji za novinare kazao je da se u bolnicama u Crnoj Gori nalazi 186 pozitivnih pacijenata, od čega 24 u KCCG, 35 u Baru, 57 u Beranama, 31 u Nikšiću, 25 u Brezoviku, tri u Kodri, jedan u trijažnom stacionaru u Pljevljima i devet u stacionaru u Rožajama.

Kako je naveo, od 24 pacijenta u KCCG, 13 je na Infektivnoj klinici, devet u internoj i po jedan na kardiohirurgiji i ortopediji.

„Od 186 pacijenata velika većina je u stabilnom, a 13 u teškom zdravstvenom stanju, od čega pet u KCCG, jedan u Baru, šest u Beranama i Jedan u Nikšiću. Od tih 13 pacijenata, jedan je na respiratoru, a četiri na neinvazivnoj asistenciji disanja“, precizirao je Radojević.

Govoreći o osobama koje su preminule u posljednijh 24 sata, on je rekao da su starije životne dobi – 1922., 1932. i 1937. godište, a umrle su u kliničkom centru, i u opštim bolnicama Cetinje i Berane.

Radojević je kazao da je u Crnoj Gori na koronavirus pozitivno 78 zdravstvenih radnika, od čega 17 ljekara, 52 tehničara i devet nemedicinskih radnika.

On je kazao da je u KCCG pozitivno 33 zdravstvenih radnika, među kojima 11 ljekara, 16 tehničara i šest nemedicinskih radnika, dok je u saoizolaciji je ukupno 79 ljekara.

„Ovi podaci nesumnivo govore da imamo konstantan broj hospitalizovanih pacijenata, i to jeste za pažnju. Popunjenost naših zdravstvenih radnika je trenutno na nivou od oko jedne trećine“, rekao je Radojević.

Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje, Senad Begić je, na pitanje koliko je umrlih covid pacijenata bilo bez hroničnih oboljenja, rekao da nemaju egzaktne podatke o tome.

„Umiru pacijenti svih dobnih grupa. Naravno da je učestalost smrtnih slučajeva veća među starijom populacijom koja ima određene komorbiditete“, kazao je Begić.

Međutim, kako je naveo, i osobe srednje životne dobe su ugrožene i umirali su i ljudi bez hroničnih stanja.

„To govori da smo svi pod rizikom, da ova infekcija napada sve grupe, i da ove epidemiološke mjere važe jednako za sve“, istakao je Begić.

On je dodao da se u Beranskoj bolnici nalazi mlađi pacijent bez komorbiditeta koji je u dosta teškom zdravstvenom stanju.

Na pitanje zbog čega dolazi do neslaganja u podacima u broju pacijenata koje saopštavaju opšte bolnice i NKT, Begić je rekao da je velika dinamika kojom se stvari odvijaju.

“To se odnosi na otkrivanje novih slučajeva, kao i hospitalizacije i premještanja pacijenata iz jedne zdravstvene ustanove u drugu, u zavisnosti od kliničke slike”, naveo je Begić.

On je kazao da Institut, prilikom objavljivanja, koristi samo zvanične podatke.

“Podaci koji se slivaju u našu bazu zasnivaju se na ustanovama koje upućuju uzorke. Ponekad se desi da inicijalna klasifikacija oboljelih po opštinama ne odražava pravu epidemiološku sliku na terenu i zbog toga dolazi do određenih rekodiranja”, rekao je Begić.

Na pitanje o prosječnom trajanju opravka inficiranih u drugom talasu, Begić je kazao da je to dugotrajan proces.

“Imali smo slučajeve kod kojih je oporavak trajao preko 40 dana. Mnoge javno-zdravstvene ustanove u svijetu smatraju da je osoba oporavljena ako tri dana zaredom nema povišenu tjelesnu temperaturu i kod koje je prošlo najmanje deset dana od potvrđene infekcije”, naveo je Begić.

Prema njegovim riječima, stav Svjetske zdravstvene organizacije je da se osobe koje su PCR pozitivne, nakon 30 do 40 dana od infekcije, ne smatraju opasnim po okolinu, “jer PCR detektuje dio virusnog materijala, a ne sam virus”.

Begić je, na pitanje o validnosti testiranja koja se obavljaju u privatnim laboratorijama, rekao da su u mnogim laboratorijama dostupni sereološki testovi koji se baziraju na otkrivanju antitijela na novi koronavirus.

“Jedni testovi su klase IGM koji ukazuju da je do infekcije došlo relativno skoro. Testovi IGG klase ukazuju na nešto duži vremenski period od izlaganja virusu. Ovi testovi ne služe za otkrivanje da li je neko bio zarazan ili ne, već za otkrivanje kontakta zaraženog”, rekao je Begić.

Prema njegovim riječima, PCR otkriva prisustvo genetskog materijala virusa u respiratornim putevima.

Upitan da prokomentariše zahtjev podgoričkih ugostitelja da se produži rad objekata do ponoći, Begić je rekao da IJZ ne bi imao ništa potiv da kafići rade do ponoći, kada bi se mjere sprovodile strogo i adekvatno.

“Ključna uloga vezano za poštovanje mjera u ugostiteljskim objektima su sami vlasnici objekata, koji moraju da uvažavaju očekivanja svojih gostiju”, naveo je Begić i apelovao na vlasnike objekata da se pridržavaju poštovanja mjera.

On je rekao da se maske tretiraju kao medicinska zaštitna oprema.

“Insistiramo da se unutar zdravstvenih ustanova nosi isključivo lična zaštitna oprema, a ne one maske iz domaće radinosti”, poručio je Begić.

Radojević je kazao da su u KCCG u prvom talasu imali brze testove koje su upotrebljavali da vide kakva je njihova senzitivnost.

“Imali smo lošija iskustva i veoma brzo smo prestali to da radimo. Danas imamo brze testove dobijene iz donacija koji imaju veću pouzdanost i osjetljivost, međutim oni samo govore o prethodnoj infekciji”, naveo je Radojević.

Najčitanije