Podgorica, (MINA) – Mediji u Crnoj Gori, izvještavajući o krivičnim postupcima i dalje krše pretpostavku nevinosti što je zabrinjavajuće, saopštila je predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica.
Ona je na Nacionalnoj konferenciji o rezultatima i efektima reforme pravosuđa u Crnoj Gori, kazala da je, da bi se osiguralo pravo na pravično i javno suđenje u razumnom vremenskom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, potrebna podrška cijelog državnog sistema.
Medenica je rekla da su, kada je riječ o poštovanju prava na pravično suđenje, sudovi tokom glavnih pretresa poštovali pretpostavku nevinosti, kako svojim ponašanjem na pretresu, tako i u službenim obraćanjima javnosti.
“Zabrinjava podatak da mediji, prilikom izvještavanja o krivičnim postupcima, i dalje krše pretpostavku nevinosti, odnosno štampani mediji u 16 odsto slučajeva, televizije u 13,8 odsto, a portali u šest odsto slučajeva”, navela je Medenica.
Prema njenim riječima, učestala pojava o kršenju pretpostavke nevinosti u naslovu teksta, ukazuje da mediji ne žele istinski da distribuiraju informacije o radu krivičnog pravosuđa, već da teže senzacionalizmu.
Ona smatra da prostorni nedostaci, nezadovoljavajući materijalni položaj sudija i nizak nivo bezbjednosti sudija, sudske administracije i imovine u sudovima, u svojoj ukupnosti dovode u pitanje autoritet i redovno funkcionisanje suda, obavezu poštovanja i zaštite prava na pravično suđenje, te efikasnost postupka.
“Zbog toga je u interesu pravde obezbijediti što prije prostor namijenjen sudovima u Podgorici, kao i sudovima na teritoriji Opštine Bijelo Polje, i na tome intenzivno radimo”, kazala je Medenica.
Ona je rekla da na taj zaključak upućuje i podatak iz istraživanja – da je od ukupnog broja, posmatranih ročišta – 263, odloženo 100 ili 38 odsto.
Medenica je ocijenila da brine podatak da je u jednom krivičnom predmetu zbog krivičnog djela teško ubistvo suđenje odloženo, jer sudnica u kojoj je trebalo biti održano suđenje nije bila slobodna u zakazanom terminu.
“Postavlja se pitanje svrsishodnosti rasprave o drugim temama iz oblasti reforme pravosuđa, kada osnovni preduslov u vidu potrebne infrastrukture nije ispunjen. S tim u vezi, ističem da će od stepena uvažavanja ovog preduslova zavisiti i rezultati sudstva”, kazala je Medenica.
Ona je navela da je u praksi primijećeno i da se ročišta odlažu zbog neodgovornog odnosa vještaka prema sudovima, a što je prepoznato u izvještaju.
“Nadam se da ćemo time dodatno podstaći sudije da primjenjuju mjere, koje su propisane Zakonikom o krivičnom postupku, te da ćemo kroz otvoreni dijalog sa “Udruženjem vještaka Crne Gore” otkloniti ovaj često zastupljeni razlog trajanja sudskih postupaka”, navela je Medenica.
Ona je rekla da je ponašanje branilaca u predmetu koji je bio predmet monitoringa, a istovremeno i dostupan javnosti u televizijskom prenosu, govori takođe u prilog tvrdnji o postojanju procesne nediscipline, koju sudovi ubuduće moraju češće sankcionisati.
“Sudnica nije “medijski cirkus”, već mjesto, u kojem se ukrštaju argumenti optužbe i odbrane, cijene dokazi i na kraju, donosi odluka”, kazala je Medenica.
Ona je najavila da Vrhovni sud priprema osnivanje Službe za odnose sa javnošću, u čijoj nadležnosti će biti distribucija svih relevantnih informacija od sudova prema građanima.
Medenica smatra da su, da bi komunikacija sudova i medija bila uspješna, potrebne dodatne obuke za novinare, kao i njihova specijalizacija.
“Takođe, bilo bi korisno istaći, u svrhu nastavka vaših aktivnosti, da ćete podatke o predmetima i rasporedima suđenja, uskoro moći da pronađete na novom internet sajtu sudova, u okviru platforme pravosuđe.me”, kazala je Medenica.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav je kazao da će vladavina prava, uključujući funkcionalan pravosudni sistem i efikasnu borbu protiv korupcije ostati u središtu procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
On je podsjetio da je EU u godišnjem izvještaju o pristupanju Crne Gore istakla da će biti posebno važno ojačati nezavisnost i profesionalizam pravosuđa, poboljšavanjem upravljanja ljudskim resursima.
“Naglasili smo potrebu da se ojača odgovornost primjenom etičkih kodeksa, fokusirajući se na disciplinsku odgovornost za sudije i tužioce.Takođe je od presudnog značaja za ubrzanje rada na racionalizaciji pravosudne mreže”, rekao je Orav.
On je ocijenio da je Crna Gora postigla određeni napredak prošle godine u povećanju kapaciteta u upravljanju ljudskim resursima i disciplinskoj odgovornosti, ali da još mnogo toga ostaje da se uradi.
Orav je kazao da je EU podržala reformu pravosuđa u zadnjih pet godina sa više od 17 miliona EUR i da će nestaviti da podržava reforme u pomenutim oblastima.
“Naš cilj je da ostvarimo opipljive rezultate, ne samo da bi se Crna Gora približila članstvu u EU, nego da crnogorski državljani osjete napredak u pristupu pravdi”, kazao je Orav.
Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Marijana Laković Drašković je kazala da je Vlada Crne Gore u septembru usvojila novu Strategiju reforme pravosuđa za period 2019-2022, sa pratećim Akcionim planom za dvogodišnji period.
„Dalje jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa ostaje prioritet Crne Gore u procesu evropskih integracija. Veći nivo efikasnosti pravosudnog sistema unaprijediće kvalitet poštovanja ljudskih prava i vladavine prava“, kazala je ona.
Laković Drašković je naglasila da jačanje dostupnosti i transparentnosti pravosudnih institucija u narednom periodu treba da rezultira većim stepenom javnog povjerenja građana u pravosuđe.
„Reformski procesi doprinijeće i unaprjeđenju međunarodne i regionalne pravosudne saradnje i daljoj izgradnji kapaciteta pravosudnih institucija“, kazala je ona.
Prema njenim riječima, poseban dio Strategije posvećen je strateškim smjernicama koje za cilj imaju reforme i dalji razvoj pravosudnih institucija i drugih institucija u funkciji pravosuđa.
„Dosadašnji rezultati obavezuju na dalju posvećenost za punu implementaciju zakona i kao i primjenu međunarodnih standarda“, poručila je Laković Drašković.
Milena Bešić iz CEDEM-a smatra da bez efikasnog pravosudnog sistema nije moguće sprovesti vladavinu prava i reforme.
Ona je podsjetila na Izvještaj Evropske komisije u kojem se navodi da pomaci postoje ali su nedovoljni.
Direktor CEMI-ja, Zlatko Vujović, smatra da reforma pravosuđa nije dala željene rezultate.
„Povjerenje građana je palo i crnogorsko pravosuđe ne uživa potreban nivo povjerenja“, kazap je Vujović.
On je ocijenio da su ulaskom kamera u sudnice napravljeni pomaci ali uočeni i nedostaci.
Kako je obrazloženo na konferenciji, glavni cilj Izvještaja je da se, na osnovu neposrednih zapažanja posmatrača sa praćenih suđenja, procijeni stanje sudske prakse u Crnoj Gori, koje se tiče primjene zakonodavstva na pravično suđenje.
U Izvještaju se konstatuje da su sudovi tokom glavnih pretresa poštovali pretpostavku nevinosti, kako svojim ponašanjem na pretresu, tako i u službenim obraćanjima javnosti.
U svim posmatranim predmetima, nije primijećeno da su optuženima ruke bile vezane lisicama tokom glavnih pretresa.
„To se, s druge strane, ne može zaključiti kada su pitanju mediji. Uočeno ej da se prilikom objavljivanja članaka, mediji nisu u potpunosti poštovali pretpostavku nevinosti“, kaže se u izvještaju.
Posmatrači nijesu uočili pojave koje bi ukazivale na kršenje principa sudske nezavisnosti i nepristrasnosti tokom sudskih postupaka.
Ocjenjuje se i da je postignut napredak u pogledu obezbježivanja informacija o zakazanim suđenjima.
Nijesu uočeni slučajevi kršenja prava na javno izricanje presude. Poštovano je pravo na javno objavljivanje presude.
Posmatrači CEDEM-a i CEMI-ja su u izvještajnom periodu pratili 150 krivičnih predmeta I 263 glavna pretresa u pet osnovnih sudova i Višem sudu u Podgorici.
Iz Demokratske Crne Gore su pitali Medenicu zašto je palo povjerenje građana u sudstvo.
Ona je odgovorila, da prema podacima koje ona ima, 59 odsto građana ima povjerenja u pravsudni sistem.
„Od 138 do 150 hiljada predmeta stigne. Da nemaju povjerenja građani, ne bi ih toliko bilo“, rekla je Medenica.
