Podgorica, (MINA) – Nedovoljno znanja i senzibiliteta za izvještavanje o djeci jedan su od glavnih razloga kršenja prava najmlađih, kazao je odlazeći ombudsman Šućko Baković, dodajući da zbog nedjelotvorne samoregulacije u Crnoj Gori nekada izostaje adekvatna reakcija na slučajeve kršenja Kodeksa.
Baković je kazao da u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore uočavaju primjere izvještavanja kojima se krše garantovana prava djece, njihov najbolji interes, privatnost i dostojanstvo.
On je agenciji MINA rekao da su se situacije zbog kojih su najčešće imali potrebu da reaguje ticale izvještavanja o tragičnim, uznemirujućim događajima u kojima su djeca žrtve različitih vrsta neprihvatljivog ponašanja ili djelovanja, kao što su nasilje ili zloupotreba bilo koje vrste.
Baković smatra da je jedan od glavnih razloga kršenja prava djeteta nedovoljano znanja i senzibiliteta za izvještavanje o najmlađima, ali da bi dosljedna primjena Kodeksa novinara, konkretno načelo 8 i smjernice za njegovu primjenu, bila dovoljna da se njihova prava zaštite adekvatno.
„Zabrinjavaju pojedinačni slučajevi u kojima je jasno da nijesu ispoštovana osnovna načela struke, kao i činjenica da je i dalje nedjelotvorna samoregulacija u Crnoj Gori, zbog čega nekada izostaje adekvatna reakcija na slučajeve kršenja Kodeksa“, rekao je Baković.
On je kazao da se Zaštitniku povremeno obraćaju građani, nevladine organizacije, pa i predstavnici medija sa pritužbama da je nekim izvještavanjem prekršeno pravo djeteta i Kodeks novinara.
Baković je objasnio da je osnovni mandat Zaštitnika da postupa u odnosu na državne i organe javne vlasti i da ta institucija ne može donositi odluke po pritužbama na rad privatnih medija (izuzev kada se radi o diskriminaciji), kao ni postupati u situacijama koje se tiču odnosa među medijima i novinarima.
„Uz razumijevanje važne uloge medija da informisanjem o problemima, propustima, izazovima i slično, utiču na unaprjeđenje stanja, razrješenje spornih situacija i podizanje svijesti javnosti, novinari uvijek treba da vode računa o najboljem interesu djeteta, što svakako podrazumijeva pravo na privatnost, psihički, fizički integritet i čitav set drugih prava“, naglasio je Baković.
Prema njegovim riječima, posebno je važno da se u nekim delikatnim situacijama, kao što je na primjer izvještavanje o nasilju, zlostavljanju i/ili zloupotrebama, sačuva privatnost i ne dozvoli da dijete i njegova porodica trpe dodatan stres, patnju, stigmatizaciju i slično zbog inistiranja da se javnosti predstave svi detalji, koji nijesu od značaja za razumijevanje samog događaja, već prelaze u čistu tablodizaciju i senzacionalizam.
„Važno je pokušati da se u tim osjetljivim slučajevima koji se tiču djece, izvještava o događajima sa stanovišta negativne društvene pojave, izbjegavajući detalje i opise konkretne situacije“, rekao je Baković.
On je pozvao medije da sa dužnom pažnjom i posebnim senzibilitetom izvještavaju o takvim događajima, da poštuju pravila struke i čuvaju dostojanstvo žrtve.
Imajući u vidu veličinu naselja i opština u Crnoj Gori, kako je istakao odlazeći ombudmsan, nije dovoljna i djelotvorna zaštita identiteta bilo koje osobe o kojoj se izvještava samo skrivanjem imena i prezimena inicijalima, uz navođenje nekih drugih okolnosti na osnovu kojih je lako utvrditi o kome se radi.
„Iako opis događaja, problema i preporuke uvijek ostaju dostupni, novinari nekada insistiraju da damo “bar neki bliži podatak” iako to ne utiče na razumijevanje same suštine nekog događaja, već bi jedino vodili do identifikacije aktera. Budući da su to uglavnom građani koji nisu nosioci javnih funkcija niti javne ličnosti po nekom drugom osnovu, pokušavamo objasniti da je irelevantno težiti otkrivanju identitita“, istakao je Baković.
On je ukazao da nekada strake svojom voljom daju novinarima mišljenje Zaštitnika na uvid i pristanku da se o njihovom problem izvještava, na šta imaju pravo i na to ne mogu uticati.
Govoreći o humanitarnim emisijama, Baković je kazao da su razumljive intencije određenih medija i humanitarnih organizacija da se prikazivanjem faktičkog stanja porodice i uslova u kojima žive, pomogne tim porodicama i djeci koja žive na granici siromaštva.
„Ali primjećujemo da način na koji su prikazana djeca (sa fotografijom ispred oronule kuće, neurednog pokućstva, praznog frižidera) u svoj nemaštini i oskudici, na određeni način povrjeđuje njihovo pravo na dom i porodicu, na dostojanstvo, izlaže ih stigmatizaciji od sredine i njihovih vršnjaka“, rekao je Baković.
Događa se, kaže on, da novinari zanemaruju poštovanje dostojanstva djeteta.
„Zanemarivanje je nekada posljedica stereotipnog prikazivanja, nedostatka senzibilnosti u odnosu na temu koja se obrađuje, a kojom se zadire duboko u djetetovu ili intimu njegove porodice. Postalo je uobičajeno čitati tekstove i gledati priloge u kojima se do detalja opisuju porodične prilike u kojima živi dijete, ljekarske dijagnoze njega i njegovih roditelja uz fotografije neuglednog i siromašnog prostora u kojem žive i slično“ naveo je Baković.
On je ukazao da su sve popularniji medijski formati humanitarnog karaktera čiji je cilj pomaganje određenoj (materijalno ugroženoj) porodici, te se za potrebe kako emisije tako i izazivanja saosjećanja gledalaca i samih donatora prikazuju loši materijalni uslovi i loše porodične prilike djece i njihovih roditelja.
„U našoj kulturi se nerijetko teški socijalni problemi koji zadese porodice ili dijete kao pojedinca ne doživljavaju kao pitanje dostojanstva, pa se njihovo iznošenje u medije često posmatra kao poziv za pomoć. Malo ko, objavljujući informacije ove vrste razmišlja o poštovanju osnovnog prava djeteta na dostojanstvo, zaštitu ličnosti i integriteta, posebno dugoročno posmatrano“, rekao je Baković.
On je objasnio i da situacije kada djeca nijesu glavni akteri događaja koji se objavljuje, već su samo obuhvaćena snimkom, narušavaju garantovanog prava na privatnost svakog djeteta i prava na nepovredivost dostojanstva, ličnosti i psiho-fizičkog integriteta.
„Bilo da su djeca učesici nekog događaja ili samo „slučajni prolaznici“, medijsko prikazivanje takvog sadržaja ne smije biti objavljeno bez saglasnosti djeteta i njegovih staratelja“, rekao je Baković i dodao da ima prostora za unaprjeđenje znanja, rada i koordinacije svih organa, službi i institucija koji rade za djecu i sa djecom.
Baković je naglasio i da su mediji u Crnoj Gori doprinijeli podizanju svijesti javnosti o zaštiti prava djece i standarda zaštite dječjih prava.
„Novinari sve češće i glasnije upozoravaju na kršenje dječjih prava u mnogim područjima i interesuju se za međunarodne standard u toj oblasti, a bilo je i slučajeva kada su nas kontaktirali za savjet da li bi u određenoj situaciji prekršili prava djeteta ukoliko bi objavili informaciju na način koji su planirali“, naveo je odlazeći zaštitnik ljudskih prava i sloboda.
Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.
