Podgorica, (MINA) – Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica na jasan i transparentan način uređuje pitanje državne imovine, saopštili su predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS).
„Kulturno blago koje je kroz vjekove stvarala i gradila država Crna Gora ne može pripadati nikom drugom do svim njenim građanima. Sa druge strane, država nema apsolutno nikakvih pretenzija prema bilo kojoj imovini koju su vjerske zajednice zakonito stekle“, navodi se u saopštenju DPS-a.
Oni smatraju da je predloženo zakonsko rješenje veoma liberalno i da, u skladu sa slobodarskom tradicijom Crne Gore, uvažava svu njenu vjersku i etničku raznolikost i štiti prava pripadnika vjerskih zajednica i onih građana koji nijesu vjernici.
Predstavnici DPS su naveli i da će usvajanje predloženog zakona biti važan trenutak za slobodnu i građansku Crnu Goru.
„Sazrelo je vrijeme da današnja Crna Gora kroz moderan zakon, uslaglašen sa najvišim međunarodnim standardima slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti, u potpunosti pravno utemelji svoj kulturni i građanski identitet“, kazali su iz DPS-a.
Oni smatraju da u savremenoj građanskoj Crnoj Gori, koja je nepovratno na putu evropskog demokratskog i ekonomskog razvoja, sve vjerske zajednice moraju uživati jednaka prava, i da se zakoni moraju primjenjivati jednako na sve na čitavoj teritoriji države.
„Bilo koji drugi pristup uređivanju pitanja slobode vjerosipovijesti ne bi imao istorijskog, pravnog, niti moralnog utemeljenja u multietničkoj i građanskoj Crnoj Gori“, navodi se u saopštenju.
Iz DPS-a su poručili da se, u skladu sa važećim međunarodnim standardima, garantuje sloboda vjerskog djelovanja i neregistrovanim vjerskim zajednicama.
Oni su dodali i da, takođe u skladu sa međunarodnim standardima, tek činom evidentiranja kod nadležnog državnog organa vjerska zajednica stiče pravo da uživa sve pogodnosti koje zakon predviđa.
„Nakon što o Pedlogu zakona ekspertsko mišljenje da Venecijanska komisija, kao najviši evropski pravni autoritet u toj oblasti, pred Skupštinom će biti ustavna, međunarodno-pravna, a ništa manje i istorijska i moralna odgovornost, da pitanja slobode vjeroispovijesti u Crnoj Gori uredi po najvišim međunarodnim standardima, po mjeri slobodarske i građanske Crne Gore“, zaljučuje se u saopštenju.
