Na jednom od najznačajnijih regionalnih energetskih foruma, EPCG NET 2025, održanom u Budvi, poseban akcenat stavljen je na pitanje „Sigurnost i stabilnost elektroenergetskog sistema u uslovima priključenja obnovljivih izvora energije – rješenja za skladištenje električne energije“. Panel, koji je okupio najistaknutije stručnjake iz sektora, otvorio je niz pitanja o izazovima, ali i mogućim rješenjima za održivost sistema u eri energetske tranzicije.
CGES: Proaktivno jačanje sistema
Zapaženo izlaganje imao je predstavnik Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), Dragan Perunović, direktor Sektora za razvoj i investicije, koji je detaljno objasnio kako CGES već sada sprovodi konkretne mjere kako bi se sistem osnažio pred sve izraženijim uplivom varijabilnih izvora.
„Naše mreže su i dalje jake i spremne za izazove. Ne treba da dozvolimo da se problemi koje donose obnovljivi izvori shvate kao brana za njihov razvoj. Naprotiv, mi smo već sproveli studije koje pokazuju gdje je potrebno instalirati sinhrone kompenzatore i kako da unaprijedimo otpornost mreže. Naš projekat zatvaranja 400-kilovoltnog prstena i razdvajanje kritičnih tačaka, poput veze Pljevlja-Trebinje, su konkretni odgovori na izazove inercije i stabilnosti“, poručio je Perunović.
Sistem mora gledati unaprijed
U istom tonu govorio je i Miloš Rakić, energetski ekspert, ističući da zakonski okviri u Crnoj Gori, Srbiji i BiH već prepoznaju skladištenje električne energije, ali ih treba dublje razraditi, posebno kada je riječ o tehničkim normama i povezanim zakonima.
„Trenutni zakon o energetici je dobar početak, ali bez izmjena zakona o planiranju i zaštiti životne sredine, skladišni sistemi se mogu suočiti s problemima u realizaciji. Tehnologije se brzo razvijaju, a zakoni moraju to da prate“, rekao je Rakić.
Regionalna koordinacija i pametno planiranje
Obrad Škrba iz NOS BiH upozorio je na opasnosti previda zbog, kako je rekao, „uljuljkanosti“ u još uvijek prisutnu robustnost sistema.
„Istina je da se još ne suočavamo s dramatičnim problemima u pogledu inercije, ali pripadamo interkonektovanom sistemu i moramo preventivno djelovati. U BiH već uvodimo baterijske sisteme u mrežni i tržišni kodeks, sa ciljem balansiranja sistema, regulacije napona i frekvencije, kao i rasterećenja u slučaju poremećaja“, kazao je Škrba.
Tržišna i tehnička logika mora da se spoji
Nebojša Arsenijević, potpredsjednik UGTR, ukazao je da rješenja za skladištenje moraju biti tehnološki raznovrsna – od baterija do reverzibilnih hidroelektrana, ali i sezonskih skladišta poput toplotnih sistema.
„Ne treba zaboraviti ni na tržišne aspekte: arbitraža, balansne usluge i mogućnost pokretanja sistema iz beznaponskog stanja su važni faktori. Ali tržište mora da se reguliše pažljivo – prekomjerna ulaganja u jedno rješenje mogu ga pretvoriti iz koristi u problem“, upozorio je Arsenijević.
Andrić: Tržište balansiranja je nova realnost
Antun Andrić, direktor sektora za tržište u HOPS-u (Hrvatski operator prijenosnog sistema), istakao je da aktuelna dinamika cijena – s negativnim ili nultim vrijednostima tokom dana i skokovima preko 200 EUR/MWh u večernjim satima – jasno ukazuje na potrebu fleksibilnosti i pametnog balansiranja.
„Kada vam je cijena struje deset sati zaredom nula, nemate izbora – ili gasite elektrane ili uvodite spremišta. Zato smo u HOPS-u pokrenuli agregaciju i uključivanje potrošnje u balansiranje. Već imamo pet aktivnih agregatora sa više od 300 tvornica i očekujemo i prve baterijske sisteme“, rekao je Andrić.
On je podvukao da se reverzibilne hidroelektrane već uveliko koriste za dvostruke cikluse dnevnog balansiranja, ali da će ulogu spremnika sve više preuzimati baterije i napredna tržišta uravnoteženja.
Iskustvo investitora: Tržište mora nagrađivati fleksibilnost
Posebnu dinamiku diskusiji dao je Željko Šmitran, direktor kompanije IE-Energy, koji je govorio iz ugla investitora koji već gradi značajne skladišne kapacitete.
„Mi do kraja godine završavamo dodatnih 50 MW baterijskih kapaciteta uz već postojećih 10 MW. Ali ono što se stalno zaboravlja jeste – baterija je samo alat. Pravo pitanje je: kako motivisati ponašanje korisnika mreže? Ako ne osmislimo tržišne mehanizme koji nagrađuju fleksibilnost i odziv u realnom vremenu – baterije neće biti rješenje, već trošak“, istakao je Šmitran.
Tehnologija bez znanja nije dovoljna
Profesor Jovica Milanović sa Univerziteta u Mančesteru podvukao je da bez sistemske obrade podataka i razvoja automatike, agregatori i distribuirani izvori ne mogu ispuniti svoj puni potencijal.
„Imamo prevelik diskontinuitet u podacima i nedostatak znanja o energetskoj elektronici. Agregatori mogu biti rješenje samo ako postoji koordinacija njihovog uticaja u realnom vremenu, i ako znamo kako ti sistemi funkcionišu, a ne da primjenjujemo algoritme bez razumijevanja fizičkih procesa“, rekao je Milanović.
Uprkos razlikama u pristupu i specifičnostima nacionalnih mreža, panelisti su se složili oko ključnog – da elektroenergetski sistemi regiona moraju istovremeno jačati svoju otpornost, regulativu i sposobnost za brzu prilagodbu, kako bi energetska tranzicija bila uspješna i bezbjedna. CGES, sudeći po planovima i analizama koje je predstavio Perunović, u tom procesu ne čeka da problemi „dođu na vrata“, već im izlazi u susret – a tržište, kako su upozorili Andrić i Šmitran, mora naučiti kako da fleksibilnost i sigurnost pretvori u održiv biznis model.
