Podgorica, (MINA) – LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje žive pod pritiskom straha, tišine i sistemske nepravde, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije su, u susret Međunardnom danu borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT), koji se obilježava 17. maja, podsjetili da se svjedoči sve češćem nasilju u javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, gdje govor mržnje prolazi bez ikakvih posljedica.
„Fizički napadi, prijetnje i uznemiravanja LGBTIQ+ osoba često ostaju neprocesuirani ili završe sa simboličnim i nesvrsishodnim kaznama. Tako se šalje poruka da je nasilje nad LGBTIQ+ osobama društveno prihvatljivo“, kaže se u saopštenju.
Koordinator za razvoj u CGO-u Miloš Knežević rekao je da se iza pravno uređene i obojene „fasade“ krije surova realnost u kojoj su prava LGBTIQ+ osoba sistematski zanemarena.
„Krivični zakonik Crne Gore predviđa kazne za govor mržnje, ali se ove odredbe rijetko primjenjuju. Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, ali su institucije pasivne i sankcije izostaju“, kazao je Knežević.
Kako je naveo, takva praksa obeshrabruje LGBTIQ+ osobe da prijave nasilje, uz direktno podsticanje nasilnika da nastave sa širenjem mržnje.
Knežević je rekao da Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola, koji je stupio na snagu 2021. godine, do danas nije usaglašen sa zakonodavnim okvirom.
„Vlada nije pokrenula, a Skupština usvojila set zakona i podzakonskih akata čime je blokirana primjena“, dodao je Knežević.
Kako je kazao, nijesu sprovedene potrebne izmjene u svih 27 zakona i 14 podzakonskih akata, pa tako LGBTIQ+ osobe nemaju mogućnost da uživaju puni obim prava koji im ovaj zakon garantuje.
„Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja daleko je od skupštinske procedure, a ignorisanjem ovog pitanja vladajuće političke strukture poručuju da su standardi i kriterijumi ravnopravnosti u Crnoj Gori postavljeni tako da LGBTIQ+ osobe ostaju nevidljive, obespravljene i institucionalno ignorisane“, rekao je Knežević.
On je naveo da sve to naglašava nedostatak političke i institucionalne volja da se postojeći zakoni unaprijede, novi donesu, a svi dosljedno primjenjuju.
„Posebno brine položaj LGBTIQ+ djece i mladih, koji najčešće trpe nasilje tamo gdje bi trebalo da budu najsigurniji – u svojim porodicama“, kazao je Knežević.
On je istakao da su odbacivanje, emocionalno i fizičko zlostavljanje, pritisak da žive u laži i institucionalna tišina su svakodnevica o kojoj se i dalje ćuti.
„Odrastanje u ovakvom okruženju ima dalekosežne posljedice – na mentalno zdravlje, obrazovni uspjeh, zapošljavanje i društvenu uključenost. Umjesto da razvijaju svoje talente i doprinose zajednici, mladi LGBTIQ+ ljudi bivaju marginalizovani i osuđeni na socijalnu izolaciju“, rekao je Knežević.
On je naveo da je tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije moć zajednica.
„Na žalost LGBTIQ+ zajednica u Crnoj Gori je i dalje u fazi preživljavanja umjesto da živi. Dok institucije odbijaju da prepoznaju nasilje kao sistemski problem, dok tužilaštva štite nasilnike i škole ćute, a politički akteri se distanciraju – zajednica je sve ranjivija, sve tiša, sve iscrpljenija“, kazao je Knežević.
On je zaključio da je zato jako važno i na današnji, ali i svaki drugi dan, insistirati na posvećenoj primjeni zakona jer bez toga nema pravde, a moć zajednice se temelji na odgovornosti na odgovornosti institucija.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
