Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori treba dodatno jačati administrativne kapacitete u vezi sa sprovođenjem prava intelektualne svojine, rekao je šef radne grupe za pregovaračko poglavlje 7 Nebojša Mugoša, navodeći da je svijest građana po tom pitanju veća u odnosu na početak pregovora sa Evropskom unijom (EU).
Mugoša je, u intervjuu Agenciji MINA, rekao da se, kada se priča o intelektualnoj svojini, govori o kreacijama, odnosno tvorevinama ljudskog uma.
On je, odgovarajući na pitanje kakvi su benefiti za privredna društva kada je u pitanju pravo intelektualne svojine, kazao da kompanije ostvaraju ekonomske benefite od svojih prava intelektualne svojine.
“Jedan način je da sami iskorišćavaju ta svoja prava, na primjer korišćenjem određenog pronalaska koji je zaštićen patentom kroz izradu sopstvenih proizvoda ili primjenom određenog postupka za koji je taj pronalazak zaštićen”, naveo je Mugoša.
On je kazao da je drugi način preko licence, odnosno ustupanje drugoj osobi da koristi to njihovo pravo intelektualne svojine.
“Treći način obuhvata situacije u slučaju kršenja njihovih prava. Zakon predviđa mogućnost naknade štete od lica koja su njihova prava neovlašćeno koristila”, dodao je Mugoša.
On je, odgovarajući na pitanje šta su najvažniji rezultati u oblasti intelektualne svojine, s obzirom na to da je baš to poglavlje jedno od dva najbolje ocijenjena u Izvještaju Evropske komisije (EK), kazao da Izvještaj sadrži dvije ocjene.
Mugoša je pojasnio da je jedna ocjena ocjena napretka u prethodnoj godini, koji je označen kao veoma dobar napredak, i da je to najveća ocjena koju je bilo moguće dobiti.
“A s druge strane, procijenjena je i spremnost Crne Gore za članstvo u EU u ovom trenutku i tu je zabilježena jako dobra ocjena, između dobrog nivoa spremnosti i dobro naprednog nivoa, tako da nam je apsolutno zadovoljstvo što smo napredovali do tog nivoa”, kazao je Mugoša.
On je, govoreći o mjerama koje su doprinijele ocjenama EK, istakao dva seta izmjena Zakona o autorskim i srodnim pravima i dodao da je usvojen set zakona koji se bave implementacijom Marakeškog sporazuma, jedinstvenim digitalnim tržištem i tzv. “Satellite and cable” direktivom broj 2.
“Pored toga, ono što je EK prepoznala je to da je Crna Gora ratifikovala Ženevski akt Lisabonskog sporazuma, kao i dio koji se tiče samog sprovođenja prava”, dodao je Mugoša.
On je rekao da se ne zadovljavaju time, već da žele da dodatno unapređuju zakonodavni okvir.
Govoreći o implementaciji propisa, Mugoša je kazao da tu postoje određene razlike zavisno od institucije do institucije, kao i od prava koja se štite.
On je naveo da se, kada se govori o pravima intelektualne svojine, radi primarno o privatnim pravima i da, zavisno od zainteresovanosti samih nosilaca prava, broj postupaka koji se vodi pred nadležnim organima može biti manji ili veći.
“Ono pravo koje se najviše procesuira u Crnoj Gori u ovom trenutku je žig, kao i autorsko i srodna prava”, rekao je Mugoša.
Kako je dodao, najveći broj postupaka koji se vode u vezi sa žigom, vode Tržišna inspekcija i Uprava carina.
“Tokom prošle godine bilo je nešto iznad 800 predmeta pred Tržišnom inspekcijom, a 108 od tih predmeta je bilo u vezi sa povredom žiga”, rekao je Mugoša.
On je kazao da je najveći broj predmeta koji se tiču registracije prava industrijske svojine u oblasti žiga.
“Gdje godišnje imamo i preko 2,5 hiljada međunarodnih prijava za registraciju žiga, a kada su u pitanju nacionalne registracije broj se kreće oko 500, dok je taj broj značajno manji kada je u pitanju registracija patenata i industrijskog dizajna”, kazao je Mugoša.
Na pitanje da li su građani dovoljno upoznati sa mehanizmima zaštite koji su uspostavljeni u Crnoj Gori, on je odgovorio da je situacija sada mnogo bolja u odnosu na početak pregovora sa EU.
“Naravno, to nije nešto sa čime se treba zadovoljiti, nego treba konstantno raditi na edukaciji, podizanju nivoa svijesti, kako stručne, tako i laičke javnosti”, rekao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, potrebno je približiti benefite koje intelektualna svojina pruža nosiocima prava, a ujedno pojasniti potrošačima zašto je bitno da kupuju robu koja nije krivotvorena ili nije piratizovano autorsko djelo.
On je pojasnio da postoje određeni rizici koje takva roba može donijeti čak i po život i zdravlje potrošača.
“Apelovao bih na građane da kupuju originalne primjerke robe”, rekao je Mugoša.
On je kazao da je Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) prošle godine donijelo Nacionalnu strategiju intelektualne svojine za period 2023-2026 i da su kroz implementaciju tog dokumenta prepoznate određene aktivnosti koje je potrebno realizovati u cilju podizanje svijesti građana o intelektualnoj svojini.
“MER po tom pitanju sprovodi aktivnosti, kao što su dani otvorenih vrata, organizovanje seminara, radionica”, dodao je Mugoša.
Upitan o dostupnosti raznih internet platformi i zaštiti građana od sadržaja koji se preko njih plasiraju, on je kazao da je razvoj savremenih tehnologija donio nove vidove korišćenja autorskog i srodnih prava.
“Crnogorsko zakonodavstvo je na nivou zakonodavstava zemalja članica EU, s obzirom na to da su svi relevantni djelovi prenijeti u naše zakonodavstvo”, rekao je Mugoša.
On je naveo da, kada su u pitanju pružaoci usluga dijeljenja sadržaja na internetu, s obzirom na kompleksnost pojedinačnog pribavljanja autorskog i srodnih prava, Zakon predviđa da se ostvarivanje tih prava od njihovih nosilaca vrši kroz sistem kolektivnog ostvarivanja prava.
Mugoša je rekao da se nada da će implementacija zakona i novih odredbi teći na najbolji mogući način.
Govoreći o daljim izazovima u implementaciji, on je kazao da je EK prepoznala potrebu za daljem jačanjem administrativnih kapaciteta.
“Jer samo dobro obučeni državni službenici koji rade na poslovima sprovođenja prava intelektualne svojine mogu doprinijeti daljem unapređenju u ovoj oblasti”, naveo je Mugoša.
On je dodao da je čitav set aktivnosti planiran za sljedeću godinu i da se tiče obuke službenika uprava policije i carina, Tržišne inspekcije, MER-a.
Prema riječima Mugoše, posao MER-a ne završava se zatvaranjem Poglavlja 7, već da je to živa oblast koja se razvija i jedna od najnormiranijih na međunarodnom nivou.
“Dovoljno je reći da je u ovom trenutku Crna Gora ratifikovala 30 međunarodnih sporazuma iz oblasti prave intelektualne svojine, koje su donijeti kako bi se na međunarodnom nivou uspostavili određeni minimalni standardi u ovoj oblasti, a nacionalni pravni okvir ima osam zakona kojim se uređuje ova oblast”, kazao je Mugoša.
Slijedi, kako je naveo, rad u cilju dodatnog jačanja institucija i postizanja što boljih rezultata, kako u korist građana, privrede, tako i samih nosilaca prava.
Mugoša je bio gost podkasta “28do28” koji Agencija MINA sprovodi u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova, kroz EU4ME projekat, u cilju predstavljanja pregovaračke strukture i napretka u procesu pregovora Crne Gore sa EU.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
