Podgorica, (MINA) – Upravni sud ponovo je poništio rješenje Vlade o razrješenju generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) Artana Kurtija.
Rješenjem Vlade od 18. aprila Kurti je drugi put razriješen dužnosti generalnog inspektora u ANB-u.
„Nalazeći da su ispunjeni uslovi iz Zakona o upravnom sporu, Upravni sud je presudom od 18. juna ove godine odlučio u sporu pune jurisdikcije na način da je tužbu usvojio i poništio rješenje o razrješenju generalnog inspektora u ANB-u od 18. aprila ove godine“, objavljeno je danas na sajtu suda.
Navodi se da je presudom Upravnog suda od 4. marta poništeno ranije rješenje Vlade o smjeni Kurtija od 9. novembra prošle godine i da je predmet vraćen tuženoj na ponovni postupak.
Iz Upravnog suda su kazali da su u svojoj odluci ukazali Vladi na nedostatke razloga obrazloženja osporene odluke.
Kako su rekli, osporena odluka, osim pukog poziva na procesne zakone kojim je ustanovljena nadležnost Vlade za donošenje rješenja o razrješenju, ne sadrži nijedan konkretan i jasan razlog za ispunjenost uslova za primjenu odredbe člana 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
„Dužnost tužene normirana odredbom člana 56 Zakona o upravnom sporu, nakon donošenja odluke suda kojom je poništeno njeno rješenje, ne iscrpljuje se u poštovanju roka, propisanog stavom 2 citiranog člana za donošenje novog rješenja, već se ista odnosi prvenstveno na obavezu poštovanja pravnog shvatanja i primjedbi na koje je ukazano presudom suda“, naveli su iz suda.
Kako su kazali, Vlada je u ponovnom postupku, postupajući suprotno zakonskoj obavezi, donijela istovjetnu odluku.
„Uz puku konstataciju da je rješenje donijeto u postupku izvršenja presude od 4. marta ove godine, iako je rješenje zahvaćeno istim povredama procesnog prava i zasnovano na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju“, dodali su iz suda.
Oni su naglasili da je u nesumnjivoj nadležnosti Vlade da postavlja i razrješava generalnog inspektora u smislu odredbe člana 40 stav 3 Zakona o ANB-u.
„Međutim, diskreciono pravo organa za imenovanje, odnosno razrješenje imenovanog lica prije isteka mandata, predstavlja odlučivanje samo na osnovu i temeljem pravne norme, a nikako arbitrarno i pravno nevezano postupanje, kako se to u praksi pogrešno vrlo često shvata i razumijeva“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da diskreciono postupanje ne može podrazumijevati niti utvrđivanje, niti propisivanje normi, niti može značiti njihovo negiranje i ignorisanje.
„Nesumnjivo ovlašćenje organa da donese odluku o razrješenju postavljenog lica prije isteka roka na koje je imenovano, ne daje pravo tom organu da razloge za razrješenje temelji na činjenicama koje Zakon o državnim službenicima i namještenicima, ali ni Zakon o ANB-u, kao lex specialis, ne poznaje kao osnov za donošenje osporenog rješenja“, dodaje se u saopštenju.
Upravni sud je, kako su naveli, nakon raspravljana sporne pravne stvari u cjelini, kao nezakonito poništio osporeno rješenje Vlade, bez vraćanja predmeta na ponovno postupanje i odlučivanje.
„Eliminacijom osporenog rješenja iz pravnog prometa prestaje i pravna snaga predloga predsjednika Vlade, iz kog razloga izrekom presude nije bilo nužno odlučivati o osnovanosti predloga, kao akta kojim je pokrenut postupak za razrješenje tužioca, budući da isti akt dijeli pravnu sudbinu poništenog rješenja“, kaže se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
