Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ministarski savjet Energetske zajednice (EZ) mogao bi danas u Beču usvojiti zaključak da je Crna Gora prekršila međunarodni ugovor o osnivanju EZ, kojim se obavezala da će uskladi rad Termoelektrane sa direktivama EU, saopštio je ekonomski analitičar Dejan Mijović.
Mijović je Vijestima kazao da su dva najviša tijela Evropske unije – Evropska komisija i EU Savjet prihvatila mišljenje, odnosno zaključak Sekretarijata EZ.
“Ako većina prisutnih na sastanku glasa da je Crna Gora prekršila ugovor (što se očekuje jer je to stav EU), ta će odluka imati punosnažno pravno dejstvo. Budući rad TE će postati nelegalan, što može imati ozbiljne reperkusije po Crnu Goru, njen međunarodni ugled i kreditni rejting”, rekao je Mijović.
On je upozorio i da bi se Elektroprivreda (EPCG), u čijem je vlasništvu TE, mogla suočiti sa krupnim finansijskim rizicima.
“Mogla bi, recimo, da bude tužena za nelojalnu konkurenciju jer nije uložila potrebna (zahtjevna) sredstva u temeljnu modernizaciju TE, kao što su uradili proizvođači električne energije iz ostalih zemalja-članica EZ i EU”, naveo je Mijović.
TE Pljevlja je krajem 2020. godine potrošila 20 hiljada radnih sati koji su joj odlukom Ministarskog savjeta EZ iz 2016, bili dozvoljeni za period od 2018. do ove godine, odnosno u takozvanom opt-out mehanizmu. Taj mehanizam omogućava članicama EZ da izuzmu pojedine elektrane na ugalj iz režima primjene EU Direktive o velikim ložištima, koja je stupila na snagu 1. januara 2018, a propisuje smanjenje emisije štetnih gasova.
Po isteku sati u opt-out mehanizmu, postrojenje može da ostane u pogonu samo ako ispunjava stroge standarde Direktive o industrijskim emisijama.
Sekretarijat EZ je 20. aprila 2021. godine otvorio slučaj protiv Crne Gore zato što prije isteka dozvoljenih radnih sati nije uskladila rad TE sa evropskom regulativom.
“Sekretarijat je preliminarno zaključio da TE Pljevlja, jedina velika termoelektrana koja posluje u ugovornoj strani (Crna Gora), nije poštovala opt-out pravila. Iako je postrojenje dostiglo svoj limit od 20 hiljada radnih sati do kraja 2020. godine, nije se pridržavalo strožih standarda Direktive o industrijskim emisijama, niti je prekinulo svoje operacije, kako je zahtijevano zakonodavstvom EZ”, navodie se u dokumentu u okviru slučaja otvorenog protiv Crne Gore (Case ECS 15/21).
Sekretarijat EZ objavio je 9. februara obrazloženo mišljenje (reasoned opinion) u kojem je navedeno da im tadašnje Ministarstvo kapitalnih investicija nije pružilo valjane argumente da će rad TE biti usklađen sa evropskim pravilima. Crna Gora je pozvana da ispravi identifikovane probleme neusaglašenosti u roku od dva mjeseca.
Nakon sprovođenja preliminarne procedure, 13. jula ove godine, Sekretarijat je podnio “obrazloženi zahtjev” Ministarskom savjetu nakon neuspjeha Crne Gore da ispravi identifikovane probleme.
U predlogu zaključaka Ministarskog savjeta EZ, koji će biti danas vjerovatno usvojen, navedeno je da Savjetodavni komitet EZ još nije donio mišljenje u slučaju Crne Gore.
“Stav koji će biti zastupljen na Ministarskom savjetu trebalo bi da bude odobravanje nacrta odluka, pod uslovom da Savjetodavni odbor EZ blagovremeno dostavi mišljenje koje podržava zaključke Sekretarijata EZ, odnosno prije sastanka Ministarskog savjeta”, navodi se piše u predlogu.
Mijović smatra da čak i da TE, tehnološkom rekonstrukcijom koja je u toku, smanji emisiju štetnih gasova, po EU kriterijumima ona ne zadovoljava moderne tehnološke standarde, niti može da se temeljno rekonstruiše da bi dostigla te standarde jer je prestara za to.
On je podsjetio da TE emituje više od polovine CO2 koliko bi Crna Gora morala da smanji do 2030. u skladu sa EU klimatskom politikom i Zelenom agendom razvoja koju Crna Gora takođe mora da usvoji i realizuje ako želi brži prijem u EU, odnosno do kraja decenije, a možda i prije ako se posebno istakne.
Crna Gora je u obavezi prema EZ da smanji emisije CO2 za najmanje 55 odsto do 2030. godine.
Mijović je upozorio da ako Crna Gora ne bi zatvorila TE do tada, moralo bi sve drugo da stane da bi se to ostvarilo, što je nerealno.
“Dakle, i da je ekološka rekonstrukcija izvedena u roku i potpuno usklađena sa EU Direktivama, Crna Gora bi morala da zatvori TE da bi se uskladila sa EU klimatskom politikom. Ipak, Crna Gora još nije tu svoju obavezu prema EZ i EU formaliziovala, odnosno nije usvojila Klimatsko-energetski plan što joj je zamjereno u Izvještaju o napretku”, rekao je Mijović.
Prema njegovim riječima, kako se ubrzava borba pritiv klimatskih promjena i usvajaju sve radikalnije mjere da se one spriječe, teško je vjerovati da će TE potrajati i do 2030.
“Izgubili smo dragocjene godine u insistiranju na gradnji drugog bloka i ekološkoj rekonstrukciji, umjesto da smo pripremili projekat kojim bismo imali novi stabilni izvor energije baziran na sopstvenoj siriovini, koji radi 24 sata na dan kao postojeća TE. Takvu imamo u izobilju, a loše je koristimo, mislim naravno na biomasu”, kazao je Mijović.
Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović ove sedmice je, na konferenciji u Evropskoj kući u Podgorici, rekao da će se na svom putu ka EU Crna Gora u jednom trenutku morati odreći svog najvažnijeg energetskog objekta – TE Pljevlja.
“To će biti sve samo ne lako. Nama bi značajno olakšanje i rješenje problema bila izgradnja jednog stabilnog energetskog izvora odnosno jedne hidroelektrane. Moj favorit je hidroelektrana Kruševo, prije svega zbog isplativosti, velike snage i dobrog odnosa snage i energije. Po tim aspektima bolja je od projekta Komarnica. Tu su još i hidrocentrale na Ćehotini”, rekao je Mujović koji će čestvovati na današnjem ministarskom sastanka EZ.
Energetska zajednica je međunarodna organizacija koja okuplja EU i njene susjede sa ciljem stvaranja integrisanog panevropskog energetskog tržišta. Temelji te organizacije uspostavljeni su donošenjem Sporazuma o osnivanju Energetske zajednice (Treaty) potpisanim u oktobru 2005. u Atini, koji je na snazi od jula 2006. godine.
Sporazum su potpisali Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Gruzija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
