Podgorica, (MINA) – Usvajanje Predloga zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma neophodno je kako Crna Gora ne bi završila na sivoj listi Radne grupa za finansijsku akciju (FATF), kao i zbog dosadašnjeg lošeg normativnog okvira, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
On je, na sjednici Skupštine, rekao da će rješenja predviđena tim propisom direktno i pozitivno uticati na državne organe, obveznike i nadzorne organe, kao i na ovlašćena lica za sprečavanje pranja novca i finsiranje terorizma i njihove zamjenike.
„Jer će se postrožiti uslovi i smanjiti mogućnost pranja novca i finsiranja terorizma kod obveznika u Crnoj Gori i ujedno bolje sprovoditi nadzor nad obveznicima kod kojih to do sada nije bio slučaj“, precizirao je Šaranović.
On je kazao da je Predlogom zakona izvršeno usklađivanje sa međunarodnim standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finsiranja terorizma, kao i sa standardima Evropske unije (EU), što će Crnu Goru prepoznati kao sigurnu destinaciju za ulaganje i strane investicije.
„Važeće zakonsko rješenje je bilo loše, prvo u normativnom smislu, takođe kada je u pitanju njegova primjena u praksi, a imali smo i jako slabe rezultate u borbi protiv pranja novca i finasiranja terorizma“, rekao je Šaranović.
Prema njegovim riječima, postoje tri ključna razloga za donošenje novog zakona, a prvi je da se radi o obavezi iz EU agende.
„Usvajanje ovog zakona je neophodno u cilju jačanja argumentacije Vlade da Crna Gora ne završi na sivoj listi FATF-a. Treći razlog je dosadašnji loš normativni okvir“, kazao je Šaranović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kazao je da je na dnevnom redu sistemski zakon, koji je veoma značajan za cjelokupan poslovni ambijent Crne Gore, kao i određene međunarodne obaveze koje je država dužna da isporuči kao zemlja koja je dio šireg sistema.
„Nažalost, politički kontekst u kojem usvajamo ovaj zakon je takav da smo dovedeni u situaciju da moramo u kratkom roku ovako bitan zakon da usvojimo, kako bismo izbjegli da Crna Gora bude stavljena na sivu listu FATF-a i Manivala, i da spriječimo da budemo u rangu zemalja kao što su Kenija, Nigerija, Azerbejdžan, Iran“, naveo je Čarapić.
Prema njegovim riječima, jasno je da je taj posao trebalo uraditi mnogo ranije.
Čarapić je kazao da misli da je javna rasprava za taj zakon završena još prije par godina.
„Ali zbog nedostatka političke volje da se Skupština bavi ovim pitanjem, došli smo do toga da ne samo da kasnimo sa usvajanjem zakona, nego sa jako bitnom implementacijom određenih odredbi, koje su, takođe, nešto o čemu će Mnaival ovoh dana pričati“, rekao je Čarapić.
Zakon, kako je naveo, donosi određene bitne novine i zahtijeva jako usaglašavanje cjelokupnog sistema sa zakonom, kako sa strane državne uprave, tako i privrednog sektora.
„Bitno je da danas pokažemo veliku solidarnost i dobru volju kroz usvajanje ovog zakona sa širokom podrškom, kako bismo poslali jaku poruku da smo kao društvo odgovorni i spremni da štitimo, prije svega sopstvene, ali i interese međunarodne zajednice“, kazao je Čarapić.
On je rekao da se nada da će Vlada uspjeti da izdejstvuje da Crna Gora ne bude stavljena na sivu listu.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da bi na početku rasprave bilo smisleno postaviti pitanje kako se došlo u ovu situaciju da globalno tijelo, koje zavodi standarde na planu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, prijeti stavljanjem na sivu listu.
„Možda bi još pravilnije bilo pitati ko je odgovoran zbog ovakve situacije, ko je zakazao, odnosno ko nije radio svoj posao“, naveo je Nikolić.
Kako je kazao, da je u fokusu prethodne dvije vlade bio institucionalni razvoj i reforma koja ima za cilj da približi Crnu Goru EU, danas ne bi raspravljali o tom zakonu u hitnom postupku.
Nikolić je rekao da je u maju prošle godine ekspertska misija boravila u Crnoj Gori, prezetentovala plan rada i najavila kako će izgledati evaluacija tim povom.
„Dakle, bilo je deset mjeseci da se do marta ove godine odradi posao, odnosno da se naprave promjene u odnosu na zabrinutosti koje su postojale“, kazao je Nikolić.
Od Crne Gore je, kako je naveo, traženo da se u što kraćem postupku predlog zakona stavi u proceduru, da Ministarstvo javne uprave ažurira registar nevladinih organizacija.
Nikolić je kazao da je traženo da Ministarstvo vanjskih poslova dovrši proceduru i dostavi Vladi tekst zakona o međunarodnim restriktivnim mjerima,
da Ministarstvo pravde uspostavi ažurnu evidenciju po svim kriterijumima pružanja međunarodne pravne pomoći, prvenstveno u krivičnim stvarima.
„Ako znamo da je borba protiv pranja novca jedan od ključnih segmenata onih ključnih poglavlja za napredak Crne Gore na putu EU integracija, onda znamo da je uslov za zatvaranje preostalih poglavlja uslovljen napretkom u oblasti 23 i 24“, rekao je Nikolić.
Kako je naveo, ako Crna Gora završi na sivoj listi, jasno je da će to usporiti evropski put države i dinamiku zatvranja pregovaračkih poglavlja.
Prema riječima Nikolića, investiciona reputacija Crne Gore biće dovedena u pitanje.
„Jer ukoliko završimo na sivoj listi, to je nešto što svaki kreibilan investitor gleda prije nego što se odluči da investira svoj novac“, dodao je Nikolić.
Kako je kazao, firme koje posluju sa inostranstvom imaće otežane uslove u funkcionisanju i prolaziće rigorozne provjere, a doći će i do usporenosti transakcija u i iz Crne Gore.
„Pozdravljamo jedinu moguću i odgovornu akciju premijera Milojka Spajića, koji pokušava da lobira kako bi se ova mjera odgodila, da nam se da malo vremena da u sistemu popravimo ono što treba da popravimo“, rekao je Nikolić.
Zbog toga će, kako je poručio, Klub poslanika DPS-a podržati predlog zakona.
Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Slaven Radunović kazao je da će njihov klub podržiti to zakonsko rješenje.
„Jer ćemo dobiti kvalitetna rješenja u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finasiranja terorizma“, dodao je Radunović.
Na sivoj listi, kako je naveo, trenutno su Hrvatska i Bugarska – članice EU.
Prema riječima Radunović, na toj listi bili su Letonija i Island i nije bilo skoro nikakvih reperkusija po njih.
„Ali razlika je, naravno, što su to zemlje EU. Mi nijesmo, pa može nama gore da se desi“, kazao je Radunović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović rekao je da je za njih Predlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma mnogo više od zakonskog dokumenta.
„Za nas je ovo jedna klasična izjava o odlučnosti da pristupimo evropskoj zajednici naroda“, kazao je Bogdanović.
Prema njegovim riječima, ovo je prilika Crnoj Gori da pokaže i dokaže da je pouzdan i kredibilan partner svima u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Demokrate, kako je poručio, snažno podržavaju predloženi tekst zakona.
Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić kazao je da je zakonsko rješenje bilo spremno u januaru i da je zeleno svjetlo Evropske komisije dobilo u aprilu.
On je rekao da to zakonsko rješenje nije usvojeno zahvaljujući neradu poslanika prethodnog saziva Skupštine i bojkotu određenih partijskih struktura, koje nijesu željele da ono bude usvojeno.
„Nije nikakva tragedija da se Crna Gora nađe na sivoj listi, neke države EU se nalaze na njoj, takođe neke nama susjedne države, gdje ne da nije bilo smanjenja kreditnog rejtinga i investicija, nego porast“, naveo je Adžić.
On je kazao da mu “ovo djeluje kao neka vrsta stvaranja uvertire za nemogućnost da se ispune obećanja data građanima, da se investicioni ciklus i zarade i penzije povećaju“.
Adžić je poručio građanima da ne brinu, navodeći da je uvjeren da Crna Gora neće završiti na sivoj listi.
Kako je rekao, sve i da se to desi „nije nikakva tragedija“.
„Mislim da će Crna Gora mnogo prije završiti na sivoj listi ako Spajić tokom svoje posjete ne objasni relevantnim partnerima kakve su njegove veze sa ljudima iz kripto zajednice i kakav je plan Crne Gore za ostvarivanje prava i razvoj kripto poslovanja“, naveo je Adžić.
Poslanik ZBCG Milan Knežević kazao je da je pravo čudo „što nijesmo na crnoj listi“, ako ona postoji.
„Ako je nema, možda će je uvesti kad budu vidjeli šta se sve dešavalo u Crnoj Gori. Nažalost, u paklu je svježije nego u bezbjednosnom i pravosudnom sistemu Crne Gore“, naveo je Knežević.
On je poručio da će Demokratska narodna partija glasati za Predlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović kazao je da je očigledno da prethodno zakonsko rješenje nije bilo dovoljno dobro.
Usvajanje ovog zakona je, kako je rekao, i obaveza Crne Gore u procesu pridruživanja EU.
„Rješenja koje ovaj inovirani zakon nudi je veća baza obveznika, koja će pozitivno i direktno djelovati na državne i nadzorne organe, obveznike i na osobe koje imaju ovlašćenja za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma“, dodao je Božović.
On je rekao da su, u odnosu na prethodno zakonsko rješenje, uslovi stroži, što će smanjiti mogućnost za sprovođenje kriminalnih aktivnosti.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
