Podgorica, (MINA) – Institucije u Crnoj Gori moraju da djeluju preventivno u cilju sprečavanja porodičnog nasilja i neophodna je kontinuirana edukacija o toj pojavi, ocijenila je izvršna direktorica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović.
Petrović je, u podkastu Centra za demokratiju i ljudska prava, kazala da se u Crnoj Gori ženska i dječja ljudska prava ne poštuju dovoljno i da je država nazadovala sa poštovanjem tih prava.
Kako je rekla, u Crnoj Gori se obično svi bave posljedicama, pa samim tim i policija i institucije.
“Ali, naravno, treba djelovati preventivno, da se ne bismo bavili posljedicama i dolazili u situaciju da možda nekada ne možemo žrtvi da pomognemo, ili ne u onoj mjeri kako bi joj trebalo pomoći”, rekla je Petrović.
Ona je rekla da postoje situacije u kojima institucije nijesu ocijenile da je potrebno nešto više uraditi po pitanju samog nasilnika, da se skloni i da mu se zabrani pristup ženi i djeci.
Petrović je istakla da je fatalno i pogubno razmišljanje kada ljudi, nakon što se desi femicid, govore da su znali da se vršilo nasilje, da je prijavljeno policiji, ali da su to bračne nesuglasnice i da se niko ne treba miješati, pa ni sama policija.
“Institucije, pa samim tim i policija, moraju biti mnogo više uključeni i mnogo ozbiljnije shvatiti sve to što se dešava žrtvama nasilja, a ne svrstavati u predrasude i stereotipe”, rekla je Petrović.
Kako je rekla, predstavnici institucija i sami policajci nijesu tu da daju savjete i ne smiju da dozvole da se ne miješaju.
Petrović je naglasila da institucije treba da se umiješaju, jer je nasilje nad ženama političko pitanje.
“To nije lična stvar. U jednom periodu bude lična stvar i tiče se možda jedne osoba ili više ako su tu djeca, ako se radi o porodičnom nasilju, ali svakako nasilje nad ženama je kršenje elementarnih ljudskih prava”, navela je Petrović.
Ona je kazala da se u agendi posljednjih vlada apsolutno ne nalazi ostvarivanje ženskih i ljudskih prava i njihovo unapređenje.
Petrović je naglasila da nasilje zahtijeva adekvatan odgovor države.
“Nasilje nad ženama je političko pitanje i ukoliko ima volje od političkih elita, ono će se vrlo brzo moći svesti na jedan minimum, ne kažem riješiti, ali svesti na jedan minimum i adekvatno kazniti počinioci bilo kojeg oblika nasilja”, zaključila je Petrović.
Upitana šta je potrebno kako bi se promijenio odnos policijskih službenika/ca kada su u pitanju prijave nasilja, ona je istakla da edukacija policije i svih ljudi iz institucija treba biti kontinuirana i permanentna. “Isto kao što ja se zalažem za to da bi kampanje o raznim oblicima nasilja trebalo da budu
kontinuirane, a ne od projekta do projekta i onda se ljudi obavijeste, šira javnost se zapravo obavijeste, potencijalne žrtve nasilja ili žrtve nasilja”, navela je Petrović.
Kako je ocijenila, treba senzibilisati, ne samo ljude iz institucija, prije svega iz policije, nego cijelo društvo.
“A to je stvar države koja bi trebala da uloži mnogo više truda, rada, da prepozna osobe koje to rade onako kako treba i naravno da uloži materijalna sredstva”, dodala je Petrović.
Prema njenim riječima, vrlo je važno reagovati na vrijeme i institucije, pa i sama policija, u okviru svojih dozvoljenih ingerencija treba da reaguju na vrijeme.
Petrović je navela da je Crnogorski ženski lobi imao mnogo iskustva u radu sa policijom, jer su institucije sistema neophodne da bi se riješio problem žrtava trgovine ljudima i žrtava porodičnog nasilja i uopšte nasilja nad ženama i djecom.
“Bilo je jako lijepe saradnje, podrške i pomoći žrtvama. Ali je bilo i dosta nerazumijevanja, kao u svakom poslu”, navela je Petrović.
Ona je istakla da se vrlo često čuje priča o multidisciplinarnom pristupu problemu nasilja nad ženama i drugim.
“Ali kad se radi o nasilju nad ženama, nasilju nad djecom i uopšte nasilju, taj multidisciplinarni pristup nekako nije u potpunosti zaživio kako je trebao i kako postoji u raznim konvencijama, zakonima”, istakla je Petrović.
Kako je navela, razumije da policija ima i drugih događaja kojima se mora posvetiti, da ima malo ljudi koji rade u policiji i da treba zaposliti još stručnih osoba.
“Ali ipak ne razumijem da se tako u nekim slučajima pristupa neadekvatno i ne uzimaju se za validne opisi događaja koje žrtva sama podnese uz krivičnu prijavu ili u samu prijavu policiji”, kazala je Petrović.
Ona je dodala da ne razumije da se ne uzme za ozbiljno i da se ne provjeri zaista pravo stanje stvari, da to ne bi kasnije rezultiralo kobnim događajima po samu osobu i po samu porodicu.
“S druge strane, takav odnos ohrabruje potencijalne nasilnike, potencijalne izvršioce femicida, potencijalne govornike mizoginje, seksizma, govora mržnje koje je toliko ogromno u poslednjih par godina”, naglasila je Petrović.
Prema njenim riječima, potencijalne nasilnike, među njima možda i potencijalni izvršioce femicida, ohrabruje da su sankcije blage, da često izostaju i da se njima više vjeruje nego žrtvama nasilja.
Petrović je kazala da nasilnici onda i dalje nastavljaju sa vršenjem nasilja prema žrtvama.
Ona je navela da, ukoliko je moguće, prvi susret žrtve nasilja treba da bude sa policajkom i to je viđeno na primjerima iz regiona i svijeta.
“To je izuzetno važno, zbog toga što žrtva koja prijavljuje nasilje, u 99 odsto slučajeva, prijavljuje nasilje koje se desilo od muške osobe i ona u prvim danima ispred sebe ne vidi policajca, nego prije svega muškarca”, pojasnila je Petrović.
Podcast je realizovan u okviru projekta “Policija u službi građana i građanki” podržanom od strane Ambasade Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori.
Cilj projekta je sa jedne strane unapređenje kapaciteta policije, kontrolnih mehanizama prilikom obavljanja policijskih aktivnosti, kao i unapređenje znanje službenika/ca policije o konceptu ljudskih prava i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, a sa druge strane i obrazovanje građana/ki o njihovim pravima i načinu prijavljivanja ukoliko dođe do kršenja tih prava od strane policije.
Podcast će imati ukupno pet epizoda. U okviru projekta je sprovedeno istraživanje ISKUSTVA I STAVOVI GRAĐANA O RADU POLICIJE na uzorku od 1.001 ispitanika.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
