Podgorica, (MINA) – Sudijska samostalnost, nezavisnost i nesmjenjivost moraju biti neprikosnoveni stubovi pravosuđa, poručeno je na dvodnevnom okruglom stolu održanom u Budvi.
Okrugli sto je, kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, bio posvećen sudijskoj samostalnosti i nezavisnosti, kao i oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, u kontekstu zaštite prava na imovinu.
Vršiteljka dužnosti /v.d/ predsjednika Vrhovnog suda Vesna Vučković kazala je da sudija neće i ne smije imati veze sa zakonodavnom i izvršnom granom vlasti niti biti pod njihovim uticajem.
Ona je navela da Zakon o Sudskom savjetu i sudijama koji je trenutno na snazi, za razliku od mnogih drugih u okruženju, ne reguliše u potpunosti prava sudija.
“Stoga je naša obaveza da se sada, kada se radi na njegovoj izmjeni svi uključimo, damo preporuke i ponudimo rješenja za bolji pravni status sudija koja su u skladu sa međunarodnim standardima“, naglasila je Vučković.
V.d. predsjednika Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer kazala je da je Sudski savjet, tokom sastanka sa predstavnicima Venecijanske komisije, ukazao kako je neophodno da se rješenja iz nacrta izmjena i dopuna tog zakona, a posebno u dijelu koji se odnosi na prava sudija, uvrste u njega, kao što su i predložili članovi radne grupe.
„Nije dovoljno samo poštovati pravilo da „sudija govori presudom“, već naglasiti da svi subjekti društvenog sistema, a posebno predstavnici državnih organa i najviši zvaničnici, treba da podrže nezavisnost pravosuđa na institucionalnom i individualnom nivou”, istakla je Simović Zvicer.
Predsjednik Evropskog udruženja sudija Đuro Sessa, govoreći o usvojenim Mišljenjima Kosultativnog vijeća evropskih sudija, ocijenio je da se i u evropskom pravosuđu prepoznaju značajni problemi u položaju sudija.
Prema njegovim riječima, to je pogotovo vidljivo u slučaju Mađarske, u kome je Evropski sud za ljudska prava presudio da su pojedine sudije nezakonito imenovane pa su time i njihove presude nekredibilne.
“Drugi primjer je Poljska, u kojoj je uloga Sudskog savjeta svedena isključivo na savjetodavnu, uprkos činjenici da je jedna od pomenutih mjera bila da upravo Sudskom savjetu treba omogućiti da osporava odluke drugih grana vlasti“, kazao je Sessa u onlajn izlaganju.
On je naglasio da nesmjenjivost sudija mora biti zajamčena Ustavom.
Predsjednica Udruženja sudija Crne Gore i sutkinja Vrhovnog suda, Hasnija Simonović, rekla je da stav o nesmjenjivosti sudija, kao osnovnom garantu sudske nezavisnosti, nalazi uporište u Ustavu Crne Gore.
Ona je navela da se svjedočilo nezakonitom razrješenju sudija jer su pogrešno tumačene norme Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), zbog čega je crnogorsko pravosuđe za kratko vrijeme ostalo bez jedne petine sudija.
„Prestanak radnog odnosa sudije kako je sada zakonom propisano, predstavlja pogrešno, pa mogu reći i zlonamjerno tumačenje ustavne i zakonske odredbe kojom su sudije diskriminisane jer im je uskraćeno pravo na rad i slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja kao Ustavom garantovano pravo“, ocijenila je Simonović.
Ona je podsjetila i na brojne međunarodne norme i dokumenta o nezavisnosti i nesmjenjivosti sudija, kao i na presudu Evropskog suda za ljudska prava kojom je Ukrajini, nakon što je smijenila sudiju Vrhovnog suda, naloženo da ga vrati na tu funkciju.
Sudija Vrhovnog suda Miraš Radović ocijenio je da je prošlogodišnje utvrđivanje prestanka funkcija sudijama pokazalo da Sudski savjet nije štitio nezavisnost sudija, ali da to nisu uradili ni sudovi.
„Koliko vremena je prošlo od podnošenja tužbi do odlučivanja suda i koji su razlozi bili za takvo djelovanje? Sudovi moraju da odgovore i na pitanje da li su sutkinje bile diskriminisane zakonskom normom, shodno kojoj moraju da odu u penziju sa 64 godine starosti“, kazao je Radović.
On je ocijenio i da je Sudski savjet u različitim periodima nejednako postupao, jer je kod istovjetnih situacija pojedine sudije razrješavao i sa 67 i sa 65, ali i sa 64 godine, pozivajući se u nekim slučajevima na odredbe Zakona o radu, a u nekim na Zakon o PIO.
Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić naglasio je da je nacrt Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću još u fazi usaglašavanja najboljih rješenja i trenutno pred ekspertima Evropske komisije.
„Najznačajnija promjena zakona je prelazak nadležnosti za odlučivanje o trajnom oduzimanju imovine iz nadležnosti krivičnih sudova na parnične sudove te istovremeno postupanje pred tim sudovima će biti u nadležnosti Zaštitnika imovinsko–pravnih interesa Crne Gore”, rekao je Savić.
On je kazao da u radnoj grupi očekuju da će to voditi ka efikasnijem postupku, iako postoje značajne rezerve od strane praktičara.
Specijalni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu i nacionalni koordinator projekta AIRE centra, Miloš Šoškić, istakao je koliki je značaj oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ali i regionalne saradnje.
Kako je naveo, standardi Evropskog suda za ljudska prava državama daju široku slobodu procjene prilikom odabira načina na koji će se boriti protiv kriminala.
“Moramo da uspostavimo najefikasniji i najdjelotvorniji pravni okvir za oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću, a što je najznačajniji vid borbe protiv svih oblika kriminala“, kazao je Šoškić.
On je naveo da iz tih razloga, AIRE centar kroz projekat „Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu kroz jačanje regionalne saradnje u oduzimanju imovine“ ulaže snažne napore i prikazuje vidljive rezultate u regionalnoj saradnji i razmjeni najbolje prakse u postupcima oduzimanja imovine.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
