Podgorica, (MINA) – Crna Gora je, uprkos brojnim izazovima, odlučna da brani građansku, inkluzivnu, multietničku i evropsku demokratiju, poručio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
On je, na generalnoj debati zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN), kazao da Crna Gora ostaje odlučna da bude dokaz da je multietnička demokratija na Balkanu moguća i jedini garant prosperiteta.
„Crna Gora će ostati odana takvom opredjeljenju i snažno predana vrijednostima multilateralizma, prijateljskoj i otvorenoj saradnji, daljoj demokratskoj konsolidaciji i jačanju vladavine prava, što će, između ostalog, voditi i snaženju partnerstva sa svjetskom organizacijom“, naveo je Đukanović.
On je dodao da je Crna Gora ove godine obilježila 15 godina od obnove nezavisnosti i vremena kada se crnogorska zastava prvi put zavijorila na Ist Riveru.
„Prešli smo zahtjevan put od čina prijema koji je bio najšira potvrda priznanja obnovljene državnosti, pozicioniranja Crne Gore na glavnim pravcima djelovanja UN i ključnih vanjskopolitičkih partnera, do današnje vidljivosti, prepoznatljivosti i afirmisanosti koji daleko prevazilaze veličinu zemlje“, kazao je Đukanović.
Taj put, kako je rekao, nikada nije bio jednostavan.
„Posebno ne na Balkanu koji, bremenit prošlošću, ni danas ne prestaje da bude mjesto sučeljavanja suprotstavljenih interesa, geostrateških nadmetanja, vječiti predmet brige različitih međunarodnih aktera, ali ne uvijek i potrebne i blagovremene pažnje“, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, izazovi i prijetnje multietničkoj demokratiji na Balkanu ni danas nijesu manji.
Đukanović je ocijenio da je Zapadni Balkan opet poprište sukobljenih geopolitičkih interesa čija je posljedica usporavanje integracije zapadnobalkanskih društava u prirodno evropsko okruženje, podrivanje povjerenja i kašnjenje u usvajanju evropskih vrijednosti.
Kako je naveo, ta konfuzija ne dovodi samo do zastoja i daljeg zaostajanja u razvoju tog evropskog regiona, nego i otvara prostor za restauraciju destruktivnih teorija kako zbog zaostalosti region ne može da živi kao multietnička i multivjerska zajednica, niti da obezbijedi funkcionalnost država.
„Takva iskonstruisana teza se posebno želi imputirati Bosni i Hercegovini, ali i drugim manjim državama regiona, da bi se stvorio alibi za obnovu velikodržavnih nacionalističkih projekata koji su devedesetih doveli do rata na ovom prostoru sa blizu 150 hiljada ljudskih žrtava“, kazao je Đukanović.
On je naglasio da nije posustala odlučnost za suprotstavljanje takvim retrogradnim i opasnim idejama.
„Zato i danas sa ovog mjesta Crna Gora upozorava na obnovljenu opasnost destabilizacije Zapadnog Balkana, i sužavanje horizonta njegove evropske perspektive“, naveo je Đukanović.
Crna Gora je, kako je kazao, istrajavala i gradila bolju budućnosti za sve građane, na temeljima jednakosti i bez diskriminacije.
Država je, kako je dodao, gradila i nastavlja da gradi odnose povjerenja i saradnje sa susjedima.
„Bila je, kako su to najviši zvaničnici naših domaćina govorili, oaza mira na Balkanu u ratnim devedesetim“, rekao je Đukanović.
Kako je naveo, kao kontributor regionalne bezbjednosti, postala je članica NATO-a i lider je u procesu evropskih integracija.
„Danas, uprkos brojnim izazovima, Crna Gora ostaje odlučna da brani građansku, inkluzivnu, multietničku i evropsku demokratiju“, poručio je Đukanović.
On je kazao da je danas više nego ikada jasno da se na globalne izazove može uspješno odgovarati jedino zajedničkom i koordinisanom akcijom svih, u čijem središtu mora stajati niko drugi do UN.
Prema riječima Đukanovića, ogromni problemi i krize koje se, nažalost, samo multiplikuju, traže snažno liderstvo.
„Fragmentiranost i nacionalni pristup i dalje dominantno obilježavaju ponašanje ključnih međunarodnih aktera. Umjesto zajedničkih konkretnih akcija, danas u svijetu sve češće dijelimo samo zajedničke brige“, naveo je Đukanović.
Kako je kazao, jasna vizija i posvećenost, kvalitet i kontinuiranost, efikasnost i djelotvornost, saradnja i solidarnost, odlučnost i odgovornost, su jedini put za eliminisanje narastajućih globalnih problema.
Đukanović je kazao da je jasno da su osnaženi multilateralizam i revitalizacija UN-a prijeko potrebni.
„Korak u tom pravcu je inicijativa generalnog sekretara da se na hitne slučajeve u zdravstvu, socijalne i ekonomske posljedice pandemije odgovori uspostavljanjem Fonda za odgovor i oporavak od Covid-a 19 i Globalnim humanitarnim planom odgovora UN-a, koju snažno pozdravljamo“, dodao je Đukanović.
Odgovor, kako je rekao, mora biti solidaran i jednako dostupan.
Đukanović je kazao da je pandemija Covid-a 19 najveća kriza od osnivanja Svjetske organizacije.
On je ocijenio da je svijet na raskrsnici.
„Ili ćemo se kretati ka daljem izolacionizmu i eroziji povjerenja, tolerišući porast ksenofobije, nacionalizama i desničarskih ideja, ignorišući alarmantna upozorenja o stanju životne sredine, prećutno prihvatajući porast nejednakosti na svim poljima, ili ćemo napraviti iskorak ka boljoj budućnosti za sve i krenuti putem ‘zajedničke agende’, naveo je Đukanović.
On je kazao da oporavak od pandemije i revitalizovani multilateralizam moraju da budu utemeljeni u pravičnoj globalizaciji, poštovanju ljudskih prava i dostojanstvu svih, u zaštiti životne sredine i odgovornom odnosu prema prirodi.
„ Naš cilj mora da bude mir, ali ne kao puko odsustvo rata i razvoj ne isključivo zbog profita. To mora biti mir i napredak koji znače dostizanje najviših demokratskih standarda i kvaliteta života za sve, sadašnje i buduće generacije“, rekao je Đukanović.
Crna Gora će, kako je poručio, nastaviti da podržava napore na implementaciji reformske agende u okviru razvojnih, upravljačkih i struktura za očuvanje mira i bezbjednosti i realizaciju Agende 2030.
„Uvjereni smo da jedino kroz preduzimanje neophodnih reorganizacijskih koraka, djelovanje Svjetske organizacije može biti efikasnije i fleksibilnije“, naveo je Đukanović.
Crna Gora, kako je istakao, ostaje odlučna da, shodno mogućnostima, doprinosi očuvanju i unapređenju međunarodnog mira i bezbjednosti, kao i da proširi učešće u humanitarnim i mirovnim misijama UN-a.
Đukanović je kazao da će jednako tako Crna Gora nastaviti da djeluje u pravcu integracije ljudskih prava i rodne perspektive u sve aspekte rada UN, brani univerzalnost međunarodnog prava ljudskih prava i nezavisnost sistema ljudskih prava.
„Kao kandidat sa realnim šansama za članstvo u Savjetu za ljudska prava, zalažemo se za približavanje agendi i za bolju sinergiju Ženeve i Njujorka“, rekao je Đukanović.
Crna Gora, kako je kazao, apeluje da odgovor na izbjegličku i migrantsku krizu mora biti globalan i uz zajedničku odgovornost.
Đukanović je naveo da se mora sarađivati u iznalaženju rješenja i pomagati jednako i zemlje prijema i zemlje porijekla.
„Kao jedina od ex-yu republika na čijoj teritoriji tokom sukoba devedesetih nije bilo rata, i koja je primila preko 100 hiljada izbjeglica i raseljenih lica – više od 20 odsto naše ukupne populacije, Crna Gora danas kao članica UN teško da može razumjeti i prihvatiti drugačije postupanje do solidarnost i pomoć najugroženijima“, rekao je Đukanović.
On je kazao da se svjedoči rastućoj klimatskoj i ekološkoj krizi.
„Puna implementacija Agende 2030 i Pariškog klimatskog sporazuma ključna je za što bolji oporavak od pandemije i pripremu svijeta na buduće sistemske šokove“, rekao je Đukanović.
Zbog toga je, kako je naveo, naročito važno da se u susret Samitu i Konferenciji u Glazgovu u novembru ove godine, u svim zemljama mobiliše dodatni nivo ambicije za postizanje dugoročnih ciljeva za smanjenje globalnog zagrijavanja.
„Iako je njen udio u globalnoj emisiji gasova neznatan, Crna Gora je u decembru prošle godine dodatno povećala svoju klimatsku ambiciju, i na taj način potvrdila snažnu i postojanu posvećenost adekvatnom tretiranju klimatskih izazova“, kazao je Đukanović.
Očekuje se, kako je dodao, da će dalje aktivnosti na nacionalnom nivou stvarati prostor za nove ambicioznije iskorake.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
