Podgorica, (MINA) – Ambiciozan cilj da Crna Gora bude članica Evorpske unije (EU) do 2028. godine i dalje je realan i ostvariv, rekao je glavni pregovarač Predrag Zenović, navodeći da je na to ukazao i non-pejper Evropske komisije (EK) za pregovaračka poglavlja 23 i 24.
Zenović je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen non-pejper EK, rekao da Crna Gora danas na evopskom putu ima više okvira u kojima se analizira napredak stanja u vladavini prava.
„Pored izvještaja o napretku koji sam nosi analizu, tu je i non-pejper koji se odnosi na dinamiku u ovim poglavljima, i koji je bio vid polugodišnjeg presjeka“, kazao je Zenović.
On je istakao da je ključni iskorak u vladavini prava sve ono što je došlo sa priznavanjem Crnoj Gori da je ispunila privremena mjerila za poglavlja 23 i 24 – IBAR.
„IBAR je bio važna prekretnica i sada smo u fazi implementacije svega što je predviđeno“, kazao je Zenović.
On je istakao da je non-pejper donio dobru analizu i da je ukazao na moguće prostore za dalja usavršavanja i poboljšavanja sistema.
Prema riječima Zenovića, non-pejper je ukazao da su, nakon iskoraka u legislativi, sada na redu konkretne reforme i implementacija.
On je poručio da bez političke i društvene kohezije iskoraci u vladavini prava neće biti mogući.
Šefica pregovaračke radne grupe za poglavlje 23 Jelena Grdinić podsjetila je da je u non-pejperu konstatovano da je ambiciozan plan da do naredne godine Crna Gora zatvori poglavlja 23 i 24, navodeći da moraju raditi na tome i vjerovati da je moguće.
Ona je rekla da su usvojili akcione planove za ispunjavanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, ocjenjujući da će tako ubrzati dinamiku ispunjavanja završnih mjerila.
„Pozitivno je da su zakoni koji su usaglašeni sa međunarodnim standardima počeli da se implementiraju i to donosi već neke pozitivne rezultate“, rekla je Grdinić.
Kako je kazala, jedna od značajnih novina je da je Sudski savjet jednoglasno izabrao predsjednicu Vrhovnog suda, čime je odblokiran mehanizam značajan za funkcionisanje pravosudnog sistema, a pohvaljen je i rad Centra za obuku u sudstvu i tužilaštvu.
Grdinić je istakla da ima nekih pozitivnih iskoraka kada je kategorija pravosuđa u pitanju.
Govoreći o Strategiji reforme pravosuđa i stepenu realizacije obaveza, Grdinić je rekla da je, iako u non-pejperu piše da je stepen potpune realizacije 21 odsto, a djelimične oko 58 odsto, to prirodno, jer se radi o dvogodišnjem akcionom planu za prošlu i ovu godinu, pa samim tim određene obaveze nijesu mogle ni dospjeti za realizaciju.
„Određene obaveze zahtijevaju kontinuitet, tako da će se ispunjavati zaključno sa krajem ove godine. Do kraja godine će stepen realizacije značajno biti povećan“, kazala je Grdinić.
Ona je podsjetila da su se Reformskom agendom obavezali na izmjenu Ustava, kada je u pitanju učešće ministra pravde u Sudskom savjetu, navodeći da je Vlada u skupštinsku proceduru predala predlog za izmjenu Ustava, koji podrazumijeva da ministar više ne bude u Sudskom savjetu.
Grdinić je navela da su pohvaljene izmjene zakona o Specijalnom državnom tužilaštvom (SDT) koje će doprinijeti proaktivnosti rada tog tužilaštva.
Kako je kazala, jedno od najspornijih pitanja je bilo penzionisanje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović u decembru prošle godine.
„Mi smo kao Vlada rekli da nemamo nikakav problem sa mišljenjem Venecijanske komisije (VK) i da ćemo postupiti u skladu sa preporukama“, rekla je Grdinić i najavila da će formirati radnu grupu, kako bi došlo do implementacije preporuka iz mišljenja VK.
Ona je navela da je jedno od pitanja i nedostatak zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija.
„Radi se o bitnom zakonu koji treba da doprinese većoj nezavisnosti pravosudnog sistema. Kao jedno prelazno rješenje Vlada je usvojila predlog, koji se nalazi u Skupštini da se povećaju plate sudijama i tužiocima, do donošenja posebnog zakona“, rekla je Grdinić.
Ona je rekla da već rade na preporukama iz non-pejpera i da je većina stvari već u fazi finalizacije ili su u međuvremenu završene.
Grdinić je rekla da je, u oblasti korupcije, pozitivno ocijenjeno to što je imenovan novi Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kao i bolji stepen rješavanja predmeta.
Kako je navela, kod temeljnih prava, je pohvaljena poboljšana komunikacija sa Evropskim sudom za ljudska prava, a pohvaljen je rad Ombudsmana.
Govoreći o LGBT pravima, Grdinić je kazala da kao izazov ostaje govor mržnje i da je Ministartsvo pravde radilo na propisivanju teškog govora mržnje kao krivičnog djela.
„Pomenuti su krivični i procesni zakoni u oblasti krivičnog zakonodavstva, uputili smo izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku EK i očekujemo veliki napredak“, kazala je Grdinić.
Ona je, govoreći o zaštiti novinara, kazala da je konstatovano proaktivno postupanje policije i tužilaštva i da je napravljen značajan iskorak.
Grdinić je podsjetila da je prošle godine usvojen i set medijskih zakona, čija je implementacija započeta, pa ostaje da se čeka imenovanje Savjeta RTCG i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Šefica pregovaračke radne grupe za poglavlje 24 Jovana Mijović kazala je da je najveći izazov u tom poglavlju kontinuirana borba protiv organizovanog kriminala i da se u non-pejperu prepoznaje namjera i odlučnost MUP-a i policije u toj borbi.
„Non-pejperom je preoznata saradnja policije sa CEPOL-om, Eurodžastom i Europolom“, kazala je Mijović.
Ona je rekla da se jedna od kritika tiče vođenja paralelnih finansijskih istraga, to jeste da se finansijske istrage vode paralelno sa krivičnim.
„Nastoji se da se finansijske istrage vode paralelno sa krivičnim, to jeste jedan od izazova, a svakako tome težimo“, dodala je Mijović.
Ona je istakla da je u non-pejperu pohvaljeno to što je Crna Gora donijela Nacionalnu stragtegiju za drogu 2024-2027.
Mijović je, govoreći o stanju u policiji, podsjetila da neodstaje minimum 1,5 hiljada službenika, ali da, pored toga, imaju fantastične rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije.
Ona je podsjetila da je sistem zapošljavanja policijskih službenika izuzet iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
„Sada prvi put provjeravamo integritet budućih policijskih službenika, da ne bi dolazili u situaciju da moramo da hapsimo direktora policije ili visokorangirane policijske službenike“, rekla je Mijović.
Ona je, govoreći o migracijama, naglasila da je u non-pejperu pohvaljeno da je Crna Gora prošle godine razbila mrežu krijumčarenja migranata.
Mijović je naglasila da je readmisija je veliki izazov i da EU zahtijeva da Crna Gora potpiše što veći broj sporazuma o readmisiji, navodeći da je tu više pitanje volje države porijekla.
Ona je, govoreći o viznoj politici, rekla da EK zamjera Crnoj Gori i da traži da bude 100 odsto usklađen bezvizni režim.
Prema riječima Mijović, pokušavaju da objasne EK da su, zato što je Crna Gora turistička država, donijeli odluku o stavljanju određenih država koje su EU sporne na listu bezviznih zemalja.
„Nakon završetka ljetnje turističke sezone ćemo dostaviti izvještaj koliko je Crna Gora prihodovala od turista iz država koje su sporne. Nastojaćemo da vizni režim uskladimo sa viznim režimom EU“, poručila je Mijović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
