Podgorica, (MINA) – Evropska unija (EU) pažljivo će pratiti reforme pravosuđa i zakonodavna i izvršna vlast ne smiju da se ogluše o sugestije evropskih partnera, već treba da uvaže određene nalaze, kazao je izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić.
Komentarišući inicijativu parlamentarne većine za izmjenu tužilačkih zakona, Marić je agenciji MINA rekao da vjeruje da će preovladati odgovoran pristup, biti stvorene potrebne pretpostavke za profesionalan i nezavistan rad tužilaca i da će, ako to preovlada, pregovori sa EU biti bolji.
On smatra da se u tranziciji vlasti izgubilo dosta vremena, zbog čestog nejedinstva cilja subjekata parlamentarne većine, pa nije postojala potrebna društvena debata o neophodnosti izmjena zakona o tužilačkoj organizaciji.
„Predlog normativnih rješenja jeste u granicama poštovanja ustavnih rješenja“, kazao je Marić.
Kako je naveo, potreba da se proces reformi u tužilaštvu pokrene je prioritet, ali mora se voditi računa o stavovima predstavnika EU.
„Kriterijumi da neko postane tužilac ostali su prilično visoko postavljeni, tako da uz još neke intervencije, koje bi doprinijele smanjivanju eventualnog političkog uticaja, predložena normativna riješenja mogu dobiti prelaznu ocjenu“, rekao je Marić.
On je dodao da od pitanja normative nije manje važno kakva će biti kadrovska rješenja u tužilaštvu.
Komentarišući inicijativu parlamentarne većine, Marić je naveo da su reforme pravosudnog sistema neminovnost i neophodnost crnogorskog društva.
„Politička volja za suštinske reforme izostaje godinama. Dio vezan za učinke pravosudnog sistema u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, godinama unazad su, u izvještajima EU, ocjenjivani kao nedostatni“, kazao je Marić.
Kako je naveo, činjenica je da se noseće funkcije u pravuđu nalaze u vd stanju.
Činjenica je, kako je dodao, da je Sudski savjet nekompletan, da nije bilo prijavljenih kandidata na konkursu za predsjednika Vrhovnog suda, da je funkcija vrhovnog državnog tužioca u vd stanju, i da je jasno da većina u Tužilačkom savjetu ne bi trebalo da dolazi iz redova tužilaštva.
Marić je ukazao i na nefunkcionalnost dvotrećinske i tropetinske većine neophodne za izbor vrhovnog državnog tužioca i dijela članova Sudskog savjeta, što, kako je naveo, zbog naglašenih političkih interesa još predstavlja nepremostiv problem.
„Jasno je da će EU pažljivo pratiti proces oživljavanja reformi u sistemu pravosuđa sa akcentom na tužilačku organizaciju. Zakonodavna i izvršna vlast ne smiju se oglušiti o sugestije evropskih partnera, već treba uvažiti određene nalaze, ali i objasniti cilj zakonskih intervencija, da su u smjeru jačanja kapaciteta i integriteta tužilačke organizacije“, rekao je Marić.
Na pitanje kako ocjenjuje najavu ukidanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i prestanak mandata tužilaca, on je naveo da treba upozoriti da postoje rizici gdje vladajuća većina može posegnuti za većim uticajem političkih interesa nego što je to dozvoljeno i potrebno.
„Ali vjerujem da crnogorsko društvo uz pomoć evropskih partnera ima jake korektivne mehanizme, da će pretegnuti odgovornost i svijest o potrebi pune saradnje sa Evropskom komisijom“, rekao je Marić.
Kako je kazao, prvo se mora biti oprezan sa metodologijom i dinamikom kadrovskih reformi u SDT-u.
Upitan kako komentariše to što je prilikom izrade tih predloga zakona izostalo konsultovanje Udruženja tužilaca, Tužilačkog savjeta, stručne i građanske javnosti i evropskih partnera, Marić je naveo da je jasno da su konsultacije bile potrebne, ali da i sada nije kasno da se svi društveni akteri oglase.
„Moraju se jasno propisati kriterijumi koji bi razjasnili široko postavljen i nedefinisan pojam “ugledni pravnik”. Promjena odnosa snaga u Tužilačkom savjetu onda bi bila mnogo utemeljenija“, dodao je Marić.
Na pitanje da li se to može odraziti na evropsku agendu, odnosno pregovore, imajući u vidu da je obaveza države da sve zakonske tekstove iz poglavlja 23 i 24 šalje na usaglašavanje EK, on je odgovorio da smatra da će doći do usaglašavanja teksta zakona sa EK, ali da se ne smije zaboraviti da vlast može suvereno donositi određena zakoska rješenja.
„Tačno je da će ovako postavljene normativne intervencije vlast moći da opravda jedino ozbiljnim rezultatima na polju borbe protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala. Naime, primarni su rezultati, kada se zakoni usvoje i prođe vrijeme postaje manje bitno da li smo se sporili ili ne oko normativnih rješenja“, zaključio je Marić.
