Podgorica, (MINA) – Usvajanjem zakona o Skupštini Crna Gora će ostvariti istinski demoktatski iskorak, ocijenio je predsjednik Parlamenta Aleksa Bečić.
On je na konferenciji “Ka boljem parlamentarnom nadzoru: Šta Zakon o Skupštini može” kazao da je sistemsko uređenje i normativno oblikovanje parlamentarizma i jasno definisanje odnosa zakonodavne sa drugim granama vlasti, nešto čemu svi dobronamjerni činioci političkog i ukupnog društvenog života snažno streme.
Bečić je naveo da se Poslovnik Skupštine, iako kao akt prepoznat u Ustavu Crne Gore ima dodatnu snagu i težinu od skupa normi kojima se regulišu nadležnosti, rad i procedure nekog državnog organa, pokazao kao nedovoljan i nedostatan pravni okvir.
“Razvoj suštinski mlade parlamentarne demokratije, koji se ogleda u procesima uspostavljanja, evolucije i nadogradnje, nameće nove potrebe za novim pravilima. Kroz praksu se došlo do zaključka da se određene norme Poslovnika nijesu pokazale dovoljno adekvatnim za njihovu pravilnu i dosljednu implementaciju”, rekao je Bečić.
Prema njegovim riječima, konferencija je prilika da se ukaže na pogrešnu percepciju i doživljaj Skupštine gotovo isključivo kroz prizmu njene zakonodavne uloge.
“Prvi pokazatelji novog saziva, činjenica da 97 odasto poslanika nema svoje partijske kolege u Vladi, očekivanje da će čelna mjesta u skupštinskim radnim tijelima zauzeti predstavnici nikad većeg broja različitih političkih partija, kao i primjeri zajedničkih obraćanja šefova poslaničkih klubova vlasti i opozicije Vladi, već sada pokazuju da nadzorna i kontrolna funkcija Parlamenta jača”, rekao je Bečić.
On je kazao da je u sadašnjem političkom i društvenom trenutku parlamentarizam u Crnoj Gori, i u funkcionalnom i u institucionalnom smislu, dostigao viši nivo koji iziskuje jedan drugačiji normativni pristup.
Bečić je kazao da i najbolja normativna rješenja često nisu, sama po sebi, dovoljna ako izostane njihova adekvatna primjena, naročito ako ne postoji obaveznost njihovog poštovanja.
“Kao što je, nerijetko bio slučaj da se poslanicama i poslanicima uskraćuje pristup podacima od značaja za ostvarivanje njihove funkcije. Možda još gori primjeri su oni u kojima je taj pristup bio selektivan u smislu”, kazao je on.
Kako je naveo, zbog svega navedenog, kao i zbog mnogo izazova iz dosadašnje prakse, u Skupštini Crne Gore je obrazovana radna grupa koju čine predstavnici svih klubova poslanika.
On je kazao da Radna grupa intenzivno analizira poslovničke procedure i pravila, sagledavajući sve uočene nedostatke, kako bi kreirala bolja i pavednija rješenja koja će biti neuporedivo više primjenjiva.
“Ono što me ohrabruje u stavu da se ovaj saziv Parlamenta kreće konkretnije u pozitivnom smjeru jeste dogovor da već sljedeći korak ove radne grupe, u moguće nešto izmijenjenom sastavu, bude upravo rad na donošenju Zakona o Skupštini”, rekao je Bečić.
Kako je naveo, uvjeren je da će se tada urediti i sva druga otvorena pitanja, pravne praznine i dileme.
“Tako da ćemo slobodno moći da kažemo da će Crna Gora donošenjem tako važnog zakona ostvariti istinski demokratski iskorak”, kazao je Bečić.
On je kazao da je uvjeren da će prioritet novog saziva biti jačanje kontrolne i nadzorne uloge Skupštine.
“Očekujem od svih poslanica i poslanika da će dati doprinos stvaranju normativnih pretpostavki i njihovom kasnijem korišćenju u cilju osnaživanja nadzora nad izvršnom vlašću. Definitivno postoji prostor za dalje unapređenje i regulisanje kontrolnih mehanizama, a prvi teren na kome se može to riješiti je Zakon o Skupštini”, zaključio je Bečić.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk kazao je da je cilj konferencije da pokrene diskusiju o pravcima unapređenja regulisanja rada Parlamenta, ali i učešća civilnog društva, građana u radu institucije.
Govoreći o Zakonu o Skupštini, on je istakao potrebu da se tim aktom preciznije definišu i razgraniče nadležnosti između grana vlasti i normativno uredi politički sistem i obezbijedi pravna sigurnost.
„Takođe se može unaprijediti obaveza izvještavanja o zaključcima Skupštine, ali i urediti izvještavanje o realizaciji obaveza u okviru procesa pregovora sa Evropskom unijom“, rekao je Muk.
Kako je naveo, za bolji parlamentarni nadzor treba propisati i sankcije za rukovodioce državnih organa koji ne dostavljaju informacije Skupštini u predviđenim rokovima.
„To su samo neke od preporuka koje su proizašle iz našeg višegodišnjeg praćenja rada parlamenta“, kazao je Muk.
Koordinatorka programa za Zapadni Balkan Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED), Tanja Dramac Jiries kazala je da je taj projekat izuzeto bitan.
„U svim izvještajima o napretku zemalja koje teže biti članice EU, Evropska komisija redovno ističe potrebu za daljim jačanjem kontrolne funkcije parlamenta. Jedan od ciljeva ovog projekta je upravo doprinijeti stvaranju nove organizacione kulture parlamenta“, kazala je Dramac Jiries.
