Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori se mora hitno reagovati na svim nivoima jer je zagađenje otpadom stvar od nacionalnog interesa, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Zero Waste Montenegro i dodaju da spalionice i postrojenja za pretvaranje otpada u energiju nijesu dobra i odživa rješenja.
Programska koordinatorka u toj NVO Vanja Cicmil kazala je u intervjuu agenciji MINA da je upravljanje otpadom kompleksna oblast koja ima značajne posljedice na klimatske promjene zbog načina na koji se otpad obrađuje i zbrinjava.
Prema njenim riječima, da bi se u Crnoj Gori u toj oblasti napravio napredak neophodne su sistemske i sinhronizovane promjene na svim nivoima.
“Neophodno je hitno reagovati na svim nivoima, i lokalnim i centralnom, jer zagađenje otpadom kojem danas svjedočimo u Crnoj Gori je stvar od nacionalnog interesa, utiče na javno zdravlje, prirodno okruženje, crnogorsku privredu, turizam, dakle na sve aspekte života”, kazala je Cicmil.
Ona je navela da su klimatske promjene kojima svjedočimo u velikoj mjeri izazvane ljudskim aktivnostima, a prije svega kroz emisiju gasova sa efektom staklene bašte.
Objašnjavajući da su glavni izvori tih emisija sagorijevanje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) za proizvodnju energije i transport, Cicmil je naglasila da je jedan od uzroka i način na koji se obrađuje otpad.
Ona je istakla da klimatskim promjenama doprinose sječe šuma, promjene u korišćenju zemljišta, industrijska proizvodnja, ali i sektor otpada koji značajno doprinosi emisijama.
“Smanjenje ovog uticaja zahtijeva sistemske promjene u energetskom sektoru, transportu, industriji, poljoprivredi i drugim sektorima, i njihovo usklađivanje sa održivim praksama u upravljanju resursima i zaštitom prirode”, rekla je Cicmil.
Ona je objasnila da se otpad koji završi na deponijama anaerobno razlaže, čime se ispuštaju emisije metana, snažnog gasa sa efektom staklene bašte.
Cicmil je naglasila da ni spalionice i postrojenja za pretvaranje otpada u energiju nijesu dobra i održiva rješenja.
“Magična rješenja koja obećavaju brzo, ali i skupo, rješavanje nagomilanog otpada, kao što su spalionice, postrojenja za pretvaranje otpada u energiju, termička obrada i slično ne bi se smjela uzimati u obzir”, kazala je Cicmil.
Ona je objasnila da takva rješanja nijesu ekonomski isplativa i dodala da su operativno nefleksibilna.
Osim toga, takva postrojenja, prema riječima Cicmil, imaju ogroman negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje građana.
Ona je kazala da djelovanje države mora biti usmjereno na održivo upravljanje otpadom u skladu sa propisanom hjerarhijom prioriteta i principima cirkularne ekonomije, za šta, kako je dodala, već postoje dokazano efikasni i javno dostupni načini i smjernice koji su uklopljeni u zero waste metodologiju, odnosno metodologiju nultog otpada, koju preporučije i Evropska unija (EU).
“Prevencija, sa razlogom prva u definisanim prioritetima, je fundamentalna polazna tačka ka održivom upravljanju otpadom i smanjenju uticaja sektora otpada na klimatske promjene”, rekla je Cicmil.
Ona je naglasila da se, sa manje stvorenog otpada, rasterećuje kompletan sistem upravljanja otpadom i smanjuje potreba za ekstrakcijom novih sirovina i energetski intenzivnim procesima proizvodnje.
Cicmil je kazala da se zakonodavni okvir u ovoj oblasti može unaprijediti, ali je naglasila da je glavni problem praksa.
“Na terenu vidimo ogromne količine otpada, nelegalne deponije, nesavjesne postupke građana, ali i lokalnih vlasti i komunalnih preduzeća koji se usljed operativnih problema i nedostatka jasne vizije najčešće fokusiraju na posljedicu umjesto na izvor problema”, rekla je Cicmil.
Cicmil je objasnila da je u izradi Plan prevencije otpada, u sklopu Državnog plana upravljanja otpadom za Crnu Goru za period od 2023. do 2028. godine.
“Potrebno nam je jačanje lokalnih komunalnih preduzeća, uvođenje odvojenog sakupljanja otpada na izvoru nastanka, dalji razvoj infrastrukture za reciklažu, kompostiranje”, rekla je Cicmil.
Osim toga, kako je dodala, bitna je kontinuirana edukacija stanovništva o važnosti prevencije i odvajanja otpada, kao i podsticanje ponovne upotrebe prije odlaganja.
“Jako je bitno i podsticanje proizvođača i uvoznika na primjenu efikasnih politika upravljanja otpadom koji nastaje od njihovih proizvoda, što se može postići uvođenjem sistema Proširene odgovornosti proizvođača (POP) i ekomodulacije”, rekla je Cicmil.
Ona je objasnila da tim mehanizmom, veći dio odgovornosti preuzimaju upravo proizvođači, što bi trebalo da ih podstakne da, pri dizajniranju proizvoda, uzimaju u obzir njihov kompletan životni ciklus, a to podrazumijeva i momenat kada ti proizvodi postanu otpad.
Potrebno je, kako je dodala Cicmil, da vode računa o odabiru materijala, vrsti i količini ambalaže u koju se pakuje, kao i dugotrajnosti.
“POP je odavno uveden u Zakon o upravljanju otpadom, međutim primjena još nije počela”, rekla je Cicmil, dodajući da se nada da će sa novim zakonom taj model početi da se primjenjuje i u Crnoj Gori.
Cicmil je kazala da je NVO Zero Waste Montenegro ranije uputila otvoreno pismo kojim izražava zabrinutost povodom najave planiranog projekta izgradnje bioenergane i spalionice u Podgorici.
“Namjera je da upozorimo na potencijalne rizike koje ovaj projekat nosi po životnu sredinu i javno zdravlje, podijelimo naša saznanja i skrenemo pažnju na problematičnost predloženog postrojenja”, kazala je Cicmil.
Prema njenim riječima, odustajanje od izgradnje je nužno, podržano relevantnim praksama širom EU i principima hijerarhije prioriteta u upravljanju otpadom.
“Nadamo se da će to reagovanje poslužiti kao osnova za otvaranje dijaloga o alternativnim rešenjima koja ne donose ekonomske i zdravstvene rizike, već se uklapaju u okvire cirkularne ekonomije i pravne regulative”, navela je Cicmil.
Komentarišući posljednji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori koji ukazuje na ograničeni napredak u ovoj oblasti, Cicmil je kazala da je “ograničen napredak” samo lijep način da se opiše trenutno stanje.
“Osim pojedinačnih napora i dobrih inicijativa manjeg broja lokalnih komunalnih preduzeća u Crnoj Gori, naša trenutna praksa se uglavnom svodi na puko sakupljanje iz kontejnera i odlaganje, u najboljem slučaju, na deponiju”, rekla je Cicmil.
Ona je ukazala na značaj reciklaže, podsjećajući da u Crnoj Gori postoji devet reciklažnih dvorišta, od čega je šest u Podgorici.
“Podatak da je stopa reciklaže oko dva odsto dovoljno govori o tome koliko se koriste reciklažna dvorišta”, kazala je Cicmil.
Ona je dodala da se reciklažna dvorišta koriste na dobrovoljnoj bazi, pa, kako je navela, ostaju rezervisana samo za vrlo ekološki osviješćene građane i one koji žive u neposrednoj blizini dvorišta.
Cicmil je naglasila da odvajanje otpada treba da bude obavezno i da se vrši od vrata do vrata, odnosno na mjestu nastanka otpada, čineći sistem lakšim i pogodnijim za korišćenje svim građanima, što je osnov za uspijeh i dobre rezultate.
Ona je kazala da nadležni organi treba da ulože napore u jačanje infrastrukture, edukaciju i primjenu zakonodavstva za efikasno upravljanje otpadom i smanjenje emisija, kao i da pri donošenju bitnih odluka o načinu na koji će postaviti upravljanje otpadom u državi, treba uvijek konsultovati hijerarhiju i relevantne nezavisne izvore informacija.
Specijalista fizičke hemije i upravljanja životnom sredinom i resursima Aleksandra Aubertin kazala je u intervjuu agenciji MINA da je značajno primjenjivati zero waste metodu, kao i da se preporučuje da opštine i institucije pokreću implementaciju odvajanja otpada na izvoru, odnosno na nivou domaćinstva.
“Zato što je dokazano da je to najefikasniji metod prikupljanja visoke količine sekundarnog materijala visokog kvaliteta”, rekla je Aubertin.
Ona je objasnila da se neki materijali mogu reciklirati, ali je naglasila da je, po hijerarhiji obrade otpada, potrebno se fokusirati na smanjenu proizvodnju otpada.
Komentarišući prepreke u Crnoj Gori koje se odnose na pravilno tretiranje otpada, Aubertin je naglasila da odlaganje otpada na deponije nije rješenje koje preporučuju propisi EU.
“Sve dok su lokalne samouprave i dalje slobodne da odnose otpad na deponije, one neće imati pravi podsticaj da smanje količinu otpada koji ide na deponije”, navela je Aubertin.
Ona je ukazala na značaj osnaživanja opština i kompanija za upravljanje otpadom da rade zajedno na pronalaženju rješenja na regionalnom nivou, kako bi imali ekonomske koristi od prodaje i rješenja kojim upravljaju otpadom.
Aubertin je rekla da je neophodno da opštine budu zaista odgovorne za rezultate u upravljanju otpadom, pri čemu je, kako je navela, važno utvrditi jasne idnikatore na osnovu kojih se mjeri njihovo postignuće i preuzimaju aktivnosti ukoliko ciljevi nijesu postignuti.
“Važno je na ključne pozicije za upravljanje otpadom širom države postaviti ljude koji iskreno žele da riješe sve probleme sa smećem u svojim opštinama”, kazala je Aubertin, dodajući da ljudi na tim pozicijama moraju biti kompetentni i hrabri da se uhvate u koštac sa problemima otpada do srži.
Aubertin, koja u Crnoj Gori živi na djelimično samoodrživom imanju i kroz razne projekte promoviše cirkularnu ekonomuju, kazala je da smatra da novac nije glavna prepreka u rješavanju ovog problema u Crnoj Gori.
“Predložili smo mnogim opštinama da prilagode svoje šeme plaćanja kako bi nagradili građane koji koji sortiraju i pravilno odlažu svoj otpad i koji su posvećeni smanjenju otpada, nudeći im besplatne opštinske usluge, nagradne poene ili smanjenje naknade za otpad”, navela je Aubertin.
Sa druge strane, kako je dodala, opštine bi trebalo da počnu da kažnjavaju kroz znatne novčane kazne one građane koji nijesu voljni da sarađuju, “odnosno one koji svoj otpad ne sortiraju kod kuće, koji bacaju sofu pored rijeke ili smeće u prirodu”.
Naplaćivanjem ljudima otpada koji zaista proizvode i drugim mjerama moguće je, kako je objasnila, stvoriti sredstva za poboljšanje usluga upravljanja otpadom.
“Postavljanje sistema kao što su opštinsko kompostiranje, manuelni centri za sortiranje, ne samo da stvaraju (zelena) radna mesta, već su i mnogo jeftiniji u poređenju sa izgradnjom i radom saniranijih deponija ili zgrada i pokretanja spaljivanja otpada”, navela je Aubertin.
Prema njenim riječima, takve mjere je prilično moguće sprovesti.
“Međutim, predstavnici opština nam često kažu da to nije moguće u Crnoj Gori. Da, jeste, ali samo za ljude koji zaista žele da naprave promjenu za svoju državu”, poručila je Aubertin.
Ona je kazala da je preporuka za Crnu Goru da odredi prioritete u naporima za smanjenje otpada kroz usvajanje principa Nultog otpada i sprovođenje ciljanih politika i podsticaja.
“Građani, vlasti i eksperti treba da sarađuju na promovisanju odgovorne prakse upravljanja otpadom, povećanju svijesti javnosti i ulaganju u sisteme za smanjenje, ponovnu upotrebu, reciklažu“, ocijenila je Aubertin.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
