fbpx
NaslovnicaCrna GoraZa vladavinu prava potrebna politička volja i kompromis

Za vladavinu prava potrebna politička volja i kompromis

Podgorica, (MINA) – Imenovanja u pravosuđu, kompromis političkih subjekata i politička volja neophodni su da bi vladavina prava u Crnoj Gori bila dostignuta, ocijenjeno je na konferenciji „Osvrt na 11 godina napretka i izazova – kako oživjeti pregovore Crne Gore sa EU“, koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je, na panelu „Dostizanje vladavine prava: vidi li se cilj?“, kazao da je zadovoljan onim što je Specijalno državno tužlaštvo (SDT) uradilo od maja prošle godine.

„Ne samo što sam ja zadovoljan, nego to potvrđuje i neformalni izvještaj Evropske komisije (EK), u kojem se, između ostalog, kaže i da je Crna Gora na prekretnici kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije“, kazao je Novović.

On je rekao da su u SDT-u identifikovali probleme i inicirali izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

„Povećan je broj radnih mjesta u SDT-u sa 40 na 60. Međutim, i dalje postoji nedostatak ljudskih resursa u kvantitativnom i kvalitativnom smislu“, istakao je Novović.

Kako je pojasnio, sajber napad je prošle godine sve to usporio i proces zapošljenja je u toku.

„Nadamo se da ćemo do početka septembra popuniti kapacitete, odnosno imati oko 95 odsto popunjenosti“, rekao je Novović.

Prema njegovim riječima, teško je izvršiti specijalizaciju tužilaca, zbog njihovog veoma malog broja.

Novović je kazao da im je jedan od ciljeva bio i povratak povjerenja javnosti u SDT i, kako je dodao, ide se u dobrom pravcu.

„Ograničenja ne možemo riješiti kao SDT, ta ograničenja su na teret drugih, neophodno je obezbijediti infrastrukturne uslove“, rekao je Novović i dodao da misli da bi trebalo formirati i Centar za skladištenje dokaza.

On je ocijenio da je nadležnost SDT-a preširoko postavljena i da je jedan od gorućih problema nedovoljna popunjenost Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).

Novović je naveo da u SDT-u trenutno efektivno radi osam specijalnih tužilaca i da su do sada tražili upućivanje pet tužilaca iz ostalih tužilaštava.

Naglasio je i da još nema automatske razmjene podataka, uprkos Sporazumu iz januara 2021. godine između Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva finansija, Ministarstva pravde, Vrhovnog državnog tužilaštva, Vrhovnog suda i Sudskog savjeta.

Novović je pojasnio i da SDT kao potpisnik tog Sporazuma ima pristup bazama podataka Uprave prihoda i carina, ali samo u dijelu koliko je koji građanin prijavio novca na graničnom prelazu.

Kako je rekao, automatska razmjena podataka još nije dovoljno primijenjena i moraju da se koriste tradicionalnim obraćanjem preko dopisa.

Novović je ocijenio da je SDT svojim postupanjem pokazalo neselektivnost i nepristrasnost u radu.

„Smatram da bi svi društveni činioci trebali da podržavaju naš rad i na taj način bi nam dali podstrek da još bolje radimo i uložimo još veće napore u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije“, rekao je Novović.

On smatra da je neophodno mijenjati Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu i smanjiti broj nadležnosti SDT-a.

„U taj zakon treba unijeti pojam visokog javnog funkcionera i da SDT bude nadležno ako taj funkcioner izvrši neko krivično djelo“, dodao je Novović.

On je ocijenio i da ne treba da postoji stalnost tužilačke funkcije u SDT-u.

U osvrtu na podršku Vlade, Novović je kazao da je ona bila jedino u dijelu usvajanja Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kao i da do danas nema odluke Vlade o ustupanju stare zgrade Vlade SDT-u i SPO-u, iako tu postoje neki zaključci.

On je mišljenja i da bi trebalo donijeti zakon kojim bi se SPO izdvojilo iz Uprave policije.

„Tako bi SPO predstavljao malu policiju koja je nezavisna od direktora Uprave policije i ministra unutrašnjih poslova“, pojasnio je Novović.

Upitan o optužbama premijera Dritana Abazovića protiv lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića prije izbora, Novović je rekao da SDT ima dva predmeta formirana povodom tog pitanja i da kontiuniurano radi na tome.

Nekadašnji sudija Ustavnog suda Crne Gore Miodrag Iličković dao je osvrt na genezu urušavanja pravosuđa u Crnoj Gori, uz napomenu da postoji lijek za trenutno stanje u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori, ali da se prvo mora uspostaviti dijagnoza.

„A dijagnoza je da je Vlada u tehničkom mandatu, bez ministra vanjskih poslova i odbrane, da je Skupština raspuštena, da je izabrano poslije šest konkursa samo troje sudija Ustavnog suda, da nije okončan peti konkurs za VDT, niti četvrti konkurs za Vrhovni sud… Meni to izgleda kao kad dovedete čovjeka na rengen i dobijete snimak, i onda vidite na snimku da čovjek nema kičmu, karlicu, ključnu kost, ne znate na šta se drži. Meni sistem u ovom trenutku izgleda tako“, rekao je Iličković.

On je ukazao da je evropski prosjek 22 sudije na 100 hiljada stanovnika, a u Crnoj Gori je 49 sudija na 100 hiljada stanovnika.

Kako je kazao Iličković, država se može izvući, ako dođe do političkog dogovora.

„Moramo se okupiti u teškim vremenima, moramo da izaberemo te institucije i gledati na to kao na patriotsko pitanje“, naveo je Iličković.

On je istakao da sudski aparat mora biti čist da bi bio spreman da povuče Crnu Goru prema sve što se od nje traži u procesu uspostavljanja funcionalne vladavine prava.

„Bez čistog pravosuđa, tužilaštva i policije država ne može krenuti u raščišćavanja. Ako govorimo kako ćemo steći povjerenje u pravosuđe nešto moramo učiniti. Moramo prvo ispitati imovinu sudija, tužilaca i policije, mora se napraviti bezbjedonosna provjera. I u korijenu svake dobre politike leži kompromis“, rekao je Iličković i dodao da Crna Gora ima iskustvo u tome, kroz pravljenje Narodne sloge.

Kako je rekao, političke je odluke da li se želi sudstvo ili vlast nad sudstvom.

Iličković je podsjetio da je u imenovanjima za Ustavni sud, Sudski i Tužilački savjet, između 150-160 kandidata prošlo kroz Skupštinu i da Crna Gora nema 100 miliona stanovnika pa da se tako „bezobrazno i drsko prelazi preko nečijih karijera”.

„Je li moguće da Crna Gora može imati taj luksuz, i taj stepen bahatosti, da vi saslušavate kandidate, da mu postavljate pitanja kroz koje gledate je li na ovu ili na onu stranu, to je poniženje“, rekao je Iličković.

Upitan da li vjeruje da se postojeća pravosudna kriza može prevazići sa ovim političkim strukturama on je izrazio uvjerenje da može.

„Da bi de sto desilo morate više voljeti ovu državi nego mrziti svog političkog protivnika. To je recept“, zaključio je Iličković.

Advokatica Bojana Franović Kovačević smatra da Crna Gora upravo zbog situacije u pravosuđu ne može da se pomjeri sa “mrtve tačke” na putu ka EU.

„Kad tu napravimo neku ozbiljnu promjenu možemo da pričamo o tome da je ulazak u EU blizu“, kazala je Franović Kovačević i dodala da će to ići vrlo teško.

Kako je navela, crnogorsko pravosuđe ne funkcioniše, nije riješeno pitanje izbora Vrhovnog državnog tužioca, predsjednika Vrhovnog suda i preostalih članova Sudskog savjeta.

„To su ključne pozicije koje su nužne i neophodne da bi se moglo razmišljati o bilo kakvoj reformi pravosuđa i bilo kakvom napretku“, rekla je Franović Kovačević.

Ona je ocijenila i da Advokatska komora nije dala dovoljan doprinos procesima uspostavljanja vladavine prava i da bi morala biti aktivniji akter.

Kako je kazala Franović Kovačević, dosta je spornih tema za advokate i advokatura ima jednak problem kao sudstvo i tužilaštvo.

„Problemi napretka u pregovorima su jednako problem advokature kao i ostatka pravosuđa“, kazala je Franović Kovačević.

Ona je kazala da SDT danas ima ozbiljne optužnice za ozbiljna djela, sa problematičnim dokazima.

„A sud nema kapaciteta da se prema tome odnese na način da imamo neku odluku koja će da bude zakonita i pravična i koja će Crnu Goru da povede u EU“, istakla je Franović Kovačević.

Kako je navela, najosjetljiviji su materijalima koji stižu od Europola.

„Predaju se optužnice koje su zasnovane na tome, mediji objavljuje sadržine tog materijala koji je dostavljen. Sud je zatrpan prilivom, nema dovoljno kapaciteta, niti tehničkog znanja“, pojasnila je Franović Kovačević.

Prema njenim riječima, optužnice su se i ranije brzo prihvatale, ali to nije značilo i da će navodi iz njih biti potvrđeni kroz pravosnažne presude.

„I zato mi danas imamo predmet koji traje 17 i po godina – jer neko na vrijeme nije dobro procijenio dokaze“, navela je Franović Kovačević.

Ona je istakla da crnogorski sudovi ne izvršavaju odluke Ustavnog suda Crne Gore, kao ni Evropskog suda u Strazburu, kao i da postoje nedopustive improvizacije u sudskim postupcima u trenutku kada stignu važni predmeti.

Franović Kovačević je ukazala i na hronični nedostatak sudija u Vrhovnom, Apelacionom i Ustavnom sudu i poručila da se ništa neće postići kraćim putem i da cilj ne opravdava sredstva kada je u pitanju vladavina prava.

Advokat i kandidat Srbije za sudiju u Evropskom sudu za ljudska prava, Vladimir Marinkov, rekao je da je Srbija po statistici u prvih deset po broju predstavki u Strazburu, a da je Crna Gora prva po broju predstavki po glavi stanovnika.

„Kada su i Srbija i Crna Gora u pitanju praktično 99 odsto predstavki koje su predate u Strazburu bivaju u prvoj fazi ispitivanja odbačene“, rekao je Marinkov objašnjavajući da se radi o loše sročenim predstavkama i nedovoljnom poznavanju konvencijskog prava.

On je naveo da postoji sistematski nedostatak povjerenja građana u pravosudne organe i u Crnoj Gori i u Srbiji.

„Ljudi smatraju, kada završe suđenje koje su izgubili, da je njihovo pravo povrijeđeno. Ne da nijesu u pravu, nego da su oštećeni načinom na koji je sud presudio“, rekao je Marinkov.

Marinkov je istakao da postoji nedostatak edukacije kod advokata i kod sudija, a da je upravo edukacija „terapija“ za pravosudne sisteme Crne Gore i Srbije.

„U svim akterima pravosudnog sistema, u tužilaštvima, sudovima i advokaturi, i to edukacija koja bi morala biti obavezna. Edukacija mora biti na prvom mjestu, jer iz edukacije može da se razvija sve ostalo“, rekao je Marinkov.

On je poručio da su za vladavinu prava bitni, pored edukacija, odgovornost i posvećenost vlasti, ali i jaka i efikasna opozicija.

Govoreći o Sky aplikaciji, Novović je naveo da je stav SDT-a da se ti materijali smatraju dokazima i da se mogu koristiti u krivičnom postupku.

„To kažu i oni koji odlučuju o predlozima SDT-a, sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, sudije Apelacionom i Vrhovnog suda“, naglasio je Novović.

On je kazao i da velika većina pravničke javnosti smatra da je Sky dokaz, sa izuzecima advokature jer, kako je dodao, advokati imaju svoj pravi interes.

Franović Kovačević je rekla da Viši sud u Podgorici potvrđuje optužnice na osnovu materijala koje je dostavio Europol, ocjenjujući da su te odluke sporne sa stanovišta i crnogorskog pravnog sistema i međunarodnih standarda.

Marinkov je kazao da je, sa profesionalne tačke, u vezi Sky aplikacije saglasan sa Franović Kovačević.

Konferencija je održana u okviru projekta „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovodi CGO u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert, Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova.

Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije