Podgorica, (MINA) – Proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) treba posmatrati kao kompleksnu transformaciju društva, u okviru koje se prihvataju evropske vrijednosti, poručeno je sa panel diskusije Etnička pripadnost kao odrednica u crnogorskom društvu, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da evropski put Crne Gore nije potreban samo Crnoj Gori, već i Evropskoj uniji (EU).
Ona je rekla da Crna Gora u ovom momentu mora pokazati zrelost i izgraditi kredibilitet da je u stanju da prođe kroz cijeli taj proces reformi i sistemskih promjena unutar zemlje.
„Priključenje EU treba posmatrati kao kompleksnu tranformaciju društva, gdje prihvatamo evropske vrijednosti kao principe koje živimo“, istakla je Vuksanović.
Kako je navela, kada Crna Gora postane dio EU, tada procesi ne prestaju, nego tek počinju.
„Nadamo se da će crnogorsko društvo pratiti sve te promjene, a da će CEDEM biti tu, ne samo da prati, već i da podstiče društvene promjene“, kazala je Vuksanović.
Crnogorsko društvo, kako je naglasila, ima odgovornost da ostavi drugačije brige svojoj djeci.
Vuksanović je kazala da, između ostalog, podjele nijesu i ne treba da budu relevantne koliko kvalitet života treba da bude imperativ, uz poštovanje i prihvatanje različitosti.
Ona je zahvalila Hanns Seidel Fondaciji (HSF) na kontinuiranoj podršci.
Regionalni predstavnik HSF-a i direktor za jugoistočnu Evropu, Klaus Fiesinger, poručio je da svi moraju da rade na smanjenju etničke distance, ne samo u Crnoj Gori, nego cijelom regionu.
„Neophodno je da se okupimo zajedno, da shvatamo i razumijemo jedni druge i dođemo do određenog stadijuma socijalne kohezije“, istakao je Fiesinger.
On je rekao da je generalno to cilj, ali i pristup HSF.
HSF je, kako je naveo, neprofitna organizacija, koju finasira Savezna vlada Njemačke, tačnije ministarstva vanjskih poslova i ekonomske saradnje.
„Imamo obavezu da vam pomognemo u bilo kojoj reformi, a to obuhvata i ovu današnju temu. Ovaj projekat je veoma bitan za nas, zajedno sa našim partnerom CEDEM-om imali smo u prošlosti druge, veoma uspješne projekte“, dodao je Fiesinger.
Docent na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Adnan Prekić, kazao je da je Crna Gora jedna od rijetkih zajednica, ne samo u ovom dijelu, nego možda u čitavoj Evropi, koja suštinski preko 150 godina baštini i živi tradiciju multikulturalizma.
On je ukazao na stigmu balkanizacije.
Prema riječima Prekića, upravo je ovaj prostor jugoistočne Evrope primjer tradicije suživota.
„Nažalost, prihvatili smo tu ulogu Balkanaca koji se svađaju. Na neki način to smo i sami generisali“, dodao je Prekić.
On je naveo da je društvo upalo u „zamku“ da govori o EU kao o cilju, a ne kao putu.
„Prema mom dubokom uvjerenju, to nije nikakav cilj, to je put“, kazao je Prekić.
Na pitanje smije li se „žonglirati“ sa temeljnim, univerzalnim, ljudskim, civilizacijskim vrijednostima, a u vezi sa Rezolucijom Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, on je odgovorio da su mu od onih koji negiraju genocid „odvratniji“ samo oni koji ga relativizuje.
„Tu imamo mnogo dublji problem, a to je problem samoodređenja prema onome ko smo, šta smo mi i šta ustvari želimo“, naveo je Prekić.
On je upitao šta bi se desilo da je neko u Njemačkoj 1974. godine negirao zločine nacista.
Prekić je kazao da nije siguran da ljudi koji negiraju i relativizuju genocid uopšte znaju šta se dešavalo u Haškom tribunalu.
„Presude i odluke donijete su na osnovu dokumentata, stenograma, razgovora, djela istih tih ljudi. Ta priča je isto kao da sada raspravljamo da li je napolju dan ili noć“, naveo je Prekić.
On je istakao da ne postoji mogućnost kreativnog tumačenja tih stvari.
„Odgovornost je na nama, na zajednici, najveća, ali mislim da dio odgovornosti ne mogu da ne prihvate briselske elite“, kazao je Prekić.
On je rekao da je narativ da teme iz prošlosti treba izbjegavati, jer izazivaju podjele, velika glupost.
Kako je kazao Prekić, da bi Crna Gora bilo šta mogla da uradi, mora sebe da prepozna kao političku zajednicu.
„Mislim da ćemo se vrtjeti u krug dok ne shvatimo da je prvi korak u rješavanju problema samoodređenje Crne Gore kao političke zajednice, odnosno zajednice u širem smislu“, naveo je Prekić.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Ljudmila Popović je, komentarišući CEDEM-ovo istraživanje iz decembra, koje je pokazalo da je nivo etničke distance u Crnoj Gori smanjen u posljednjih pet godina sa 35,3 na 22,9 odsto, rekla da nije sigurna da je toliko smanjena distanca.
Mladi u Crnoj Gori, kako je istakla, ne žele toliko podjela.
„Ne samo da postoje velike podjele, erozija međuljudskih odnosa, zbog kojih svi patimo, već i gubitak povjerenja čak i u svoje zajednice, institutcije. Veliki je zadatak pred nama“, rekla je Popović.
Ona je ocijenila da se multikulturalnost Crne Gore zloupotrebljava.
„U zavisnosti od uskih političkih interesa, vrlo često se multikulturalnost koristi za podjele, i kapitalizuje se na tim podjelama u nekom političkom i partijskom prepucavanju“, dodala je Popović.
Ona je kazala da je to apsolutno neodrživo stanje, i da su upravo zato riješili da se bave interkulturalizmom.
Popović smatra da je osnivanje Direktorata za interkulturalizam sjajan potez Vlade, kao i da je to krupna inicijativa Crne Gore.
„Jednako obraćamo pažnju na vrijednosti koje nosimo iz prošlosti, koje treba da baštinimo i čuvamo, jer imamo etičke kodove na koje možemo da se oslonimo, a sa druge strane uvijek gledamo u budućnosti i tipujemo na mlade i njihovu želju da se povezuju“, dodala je Popović.
Prema njenim riječima, Crnoj Gori i cijelom svijetu treba nova priča, orijentir, novi društveni ugovor.
Popović je, odgovarajući na pitanje kakav je stav Ministarstva za ljudska i manjinska prava – da li Crna Gora treba da podrži Rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu o Srebrenici, kazala da se svako neljudsko djelovanje i zločin protiv čovječanstva mora osuditi.
„Ako mislimo da stvorimo održiv sistem vrijednosti, koji je častan i legitiman, ne možete imati duple standarde, morate se prema svemu tome jednakom mjerom odrediti“, rekla je Popović, dodajući da ne može govoriti u ime premijera, ili drugih djelova konstelacije Vlade.
Na pitanje zbog čega je teško izgovoriti rečenicu „osuđujem genocid u Srebrenici“, ona je odgovorila da treba osuditi, ali da “samo prati slijed koraka, upravo iz poštovanja prema svojoj državi, koja nalaže da imate osjećaj odgovornosti kada govorite u ime institucije“.
Vaskrsija Klačar iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) kazala je da, pored svih dobrih stvari koje baštini crnogorsko društvo, nažalost postoji „tradicionalna“ distanca prema Romima i Egipćanima.
Ona je rekla da se podaci koji oni imaju u vezi sa etničkom distanca među mladima ne poklapaju sa istraživanjem koje je sproveo CEDEM.
Klačar je, govoreći o kosponzorstvu Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, kazala da nije iznenađena da država još nema stav u vezi sa tim.
Ona je, govoreći o procesu suočavanja sa prošlošću, rekla da on traje oko 30 godina.
„Da li su institucije spremne ili ne, to govori možda o karakteru sistema. Kod nas to traje 30ak godina.Situacija u regionu diktira i naše ponašanje“, dodala je Klačar.
Na panelu se onlajn obratila i umjetnica Jelena Jaćimović, autorka izložbe „ArchiWar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici“, koja je nastala u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo.
Izložba se, kako je navela Jaćimović, bavila prikazom ličnih priča kroz analizu iz arhiva sudskih dokumenata, video materijala, fotografija, kao i priča koje Memorijalni centar Srebrenica, kao i mnogi mediji i dalje bilježe.
Jaćimović je, upitana kakve su bile reakcije u Beogradu i Novom sadu, kazala da se ne bi na to osvrtala i da joj je draže što su mladi posjećivali izložbu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
