Podgorica, (MINA) – Srednjoškolci uglavnom obavljaju praksu bez ikakvog nadgledanja i anketiranja kako bi bilo poznato da li su zadovoljni poslodavcem, zbog čega bi trebalo formirati nadzorne odbore koji će pratiti održavanje praktične nastave, smatra generalni sekretar Unije srednjoškolaca, Jovan Bojović.
„U crnogorskim srednjim školama postoji raznovrstan program za izbor obrazovnog profila. Međutim, i pored te prednosti imamo i nedostatke, koji se najviše ogledaju u kvalitetu sprovođenja nastavnog plana i programa u obrazovnim profilima pretežno stručnog smjera“, rekao je Bojović agenciji MINA.
Srednjoškolci, kako je kazao, uglavnom praksu obavljaju bez ikakvog nadgledanja i anketiranja kako bi bilo poznato koliko i da li su zadovoljni poslodavcem kod kojeg obavljaju praksu u toku srednjoškolskog obrazovanja.
„Na papiru postoji nadležnost za to, ali u praksi izostaje implementacija tih propisa“, dodao je Bojović.
Prema njegovim riječima, manjak laboratorijske opreme čini neadekvatne uslove za farmaceute i medicinare, ali i opšti smjer gdje svakako ne treba zanemariti praktični dio i eksperimente iz predmeta prirodnih nauka.
„Prevashodno treba definisati kriterijume koji će ocijeniti kvalitet održavanja praktične nastave i nadzorne odbore koji će pratiti njihovo održavanje. Isto tako, treba stvoriti uslove u školi kako bi oni koji praktičnu nastavu drže u školi, imali kvalitetne uslove za rad“, smatra Bojović.
On je, komentarišući sistem dualnog obrazovanja, kazao da je to nešto što zaista treba podržati i pohvaliti.
„Taj sistem obezbjeđuje uslove za sticanje, usavršavanje i razvoj kompetencija učenika u skladu sa potrebama tržišta rada, a poslodavacima omogućava da obrazuju kvalifikovanu radnu snagu prema sopstvenim potrebama”, rekao je Bojović.
Ponovna implementacija dualnog obrazovanja u Crnoj Gori počela je u školskoj 2017/18. godini, prvobitno je obuhvaćeno 16 škola u 12 gradova, a saradnja je ostvarena sa 100 poslodavaca.
“Ove brojke ukazuju da je zaista uspješno započeta njegova implementacija, ali nas takođe i napominju i obavezuju da dualni sistem treba još više razvijati, kako bi svi srednjoškolci imali jednake mogućnosti u obrazovnom sistemu i nakon njega. Potreba je da se broj srednjoškolaca iz godine u godinu povećava, te vjerujem da ćemo i raditi u skladu sa potrebama”, saopštio je Bojović.
On je, govoreći o prevazilaženju višedecenijskog problema neusklađenosti ponude i tražnje za radnom snagom, kazao da postoji više pojavnih oblika koji utiču na neusklađenost ponude i tražnje na tržištu.
“Ovaj problem se samim tim može rješavati sa različitih adresa. A prvenstveno je potrebno jasno definisati razloge zbog kojih ovaj problem ne može biti riješen, te ih sistemski rješavati”, ocijenio je Bojović.
On smatra da je u društvu dominantan problem hiperprodukcije kadra.
“Među velikim brojem mladih preovladava želja za sticanjem diplome i ona potiskuje želju za sticanjem znanja. Često ćemo sresti neodlučnost srednjoškolaca po pitanju upisa fakulteta, te se on bira na osnovu proporuka ili popularnosti i zastupljenosti u društvu”, rekao je Bojović.
Takođe, postoje i učenici obrazovnog profila turistički tehničar na fakultetu pravnih nauka ili bivši učenik srednje medicinske škole na fakultetu za hotelijerstvo.
“To je problem na koji se može uticati izmjenama upisnih politika. Potrebno je jasno definisati kriterijume, kao i broj potrebnog kadra za sve oblasti”, rekao je Bojović.
On je dodao da je to samo jedan od načina koji bi doprinijeli rješavanju ovog problema, za koji se ne bi smjeli praviti izuzeci.
“Međutim, složenost cjelokupne situacije i stanja u našem društvu trenutno ne daje optimističko mišljenje po pitanju njegovog rješavanja. Nadležne institucije preduzimaju određene korake za prevazilaženje ovog izazova, međutim, potrebno je uložiti dodatne napore kako bismo osjetili promjenu”, naveo je Bojović.
On je, na pitanje na koji način bi srednjoškolci mogli bolje da se usmjere prilikom izbora daljeg školovanja, odgovorio da ako se ta oblast zamisli kao jedna veza neraskidivih karika, srednjoškolci predstavljaju veoma jaku i važnu kariku veze.
„Kod srednjoškolaca ne postoji dovoljno razvijena svijest o važnosti pitanja daljeg poziva i daljeg obrazovanja. Prevagu nad ovom situacijom ima jedino neodlučnost. Svakako da ovo ne smijemo generalizovati, ali u većini slučajeva je nažalost tako“, rekao je Bojović.
Prema njegovim riječima, kako bi te probleme kod srednjoškolaca otklonili, univerziteti, studentske organizacije i Unija srednjoškolaca se trude da organizuju što više aktivnosti na kojima će srednjoškolcima prezentovati ponude, kako domaćih tako i stranih fakulteta.
„Na srednjoškolcima je da sve aktivnosti koje se organizuju u svrhu proširivanja i sticanja novih znanja, iskoriste na najbolji mogući način“, dodao je Bojović.
Srednja škola, kao i osnovna, uz stalne obavezne predmete, daje mogućnost odabira izbornih predmeta, koje bi srednjoškolci i osnovci trebalo da biraju shodno svojim afinitetima.
„Oni bi trebalo da predstavljaju polje njihovog budućeg djelovanja i treba ih iskoristiti kao alat za usavršavanje svojih potencijala i kao smjernicu za dalji rad. Kroz srednje škole se daje mnogo mogućnosti za napredovanje i razvoj, pored formalnog obrazovanja, jednako važno i kroz neformalno obrazovanje“, kazao je Bojović.
Aktiviranjem mladih kroz vannastavne aktivnosti stiče se, kako je rekao, mogućnost veće informisanosti, razvoja ličnih kompetencija i brojnih drugih benefita za cijelu zajednicu, koji se svakako mogu osjetiti i na polju izbora daljeg školovanja.
„Sagledavajući cjelokupnu situaciju, komentar je da mladi ljudi treba da iskoriste sve mogućnosti koje im donose i proširuju znanje, koje im daju mogućnost umrežavanja, zajedničkog djelovanja i stvaranja, jer samo kao aktivni subjekti možemo stvarati društvo po našim mjerama i potrebama“, zaključio je Bojović.
Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.
