Podgorica, (MINA) – Odluka o otvaranju škola kao i učenici kojih razreda bi pohađali nastavu, treba da se zasniva na procjeni rizika, ocijenjeno je na sastanku tri agencije Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori – Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), UNESCO i UNICEF-a.
“Rezultat procjene rizika moraće da bude kombinovani pristup modalitetima učenja ‒ u učionici, van nje i onlajn putem ‒ koji se mogu razlikovati u školama”, ocijenjeno je na sastanku.
Agencije UN-a u Crnoj Gori pozvale su na promišljene, na rizicima zasnovane i fleksibilne pristupe bezbjednom ponovnom otvaranju škola, preporučujući da nijednu uzrasnu grupu ne bi trebalo u potpunosti isključiti iz nastave u učionicama.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Huan Santander, rekao je da, pošto situacija nije ista u svakoj školi i lokalnoj zajednici u Crnoj Gori, primjena jednog istog modela za sve neće imati uspjeha u svakoj školi niti u odnosu na svako dijete.
UNICEF, kako je naveo, preporučuje svakoj školi i predškolskoj ustanovi da, u dogovoru sa lokalnom zajednicom i zdravstvenim organima, sprovede procjenu rizika.
„Takva procjena će ukazati, između ostalog, na to da li se raspolaže s dovoljno prostora da se izbjegnu prevelike grupe učenika, da li su higijenski uslovi u objektu dovoljno dobri, da li postoje opcije za učenje na otvorenom, koliko je učenika i nastavnog kadra čije je zdravstveno stanje rizično“, istakao je Santander.
Prema njegovim riječima, kvalitetno obrazovanje treba pružiti u skladu s potrebama svakog djeteta, što znači da će za neku djecu to biti u učionici, dok druga nastavu mogu pratiti onlajn putem, ili se ta dva pristupa mogu kombinovati.
„UNICEF je spreman da pruži podršku Crnoj Gori u sprovođenju neophodnih kratkoročnih i dugoročnih promjena obrazovnog sistema, kako bi svako dijete u zemlji moglo da ostvari svoje pravo na bezbjedno i kvalitetno obrazovanje”, zaključio je Santander.
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović podsjetila da je bezjedno ponovno otvaranje škola od ključnog značaja za zdravlje i dobrobit djece, kao i da zatvaranje škola najteže posljedice ostavlja na najugroženiju djecu.
„Škole treba posmatrati u sveukupnom kontekstu lokalne zajednice i odluke o njihovom ponovnom otvaranju treba da budu dio šire, drugoročne strategije zasnovane na podacima“, poručila je Brajović.
Ona je navela da je poštovanje mjera zaštite koje se tiču higijene ruku, držanja fizičke distance, upotrebe zaštitnih maski po potrebi, te ostajanja kod kuće u slučaju da se neko razboli, temelj je bezbjednog obrazovanja tokom pandemije Covid-a-19.
Šef Antena kancelarije UNESCO-a u Sarajevu Regionalnog biroa za nauku i kulturu u Evropi, Siniša Šešum, istako je hitnost u rješavanju digitalnog jaza u zemlji i na potrebu da se sve odluke zasnivaju na stalnim konsultacijama s roditeljima, djecom, nastavnicima i sektorom zdravstva.
„Prema nedavnoj studiji UN sprovedenoj u Crnoj Gori, 16 odsto porodica s djecom do 18 godina nema pristup kompjuteru ili laptopu koji je povezan na internet. Ovaj digitalni jaz se ne odnosi samo na nejednak pristup novim tehnologijama, već i na razlike u posjedovanju vještina koje omogućavaju adekvatno korišćenje tih tehnologija“, pojasnio je Šešum.
Iz tog razloga je, kako je rekao, pored obezbjeđivanja kompjutera povezanih na internet, potrebno obezbijediti svim nastavnicima obuke na temu digitalne pedagogije.
„Svaka škola bi trebalo da pripremi, sprovodi, prati i ocjenjuje svoj akcioni plan za obrazovanje tokom pandemije COVID-a-19, uz stalne konsultacije s učenicima, nastavnicima, roditeljima i u tijesnoj saradnji sa sektorom zdravstva,” kazao je Šešum.
Iz UNICEF-a su naveli da je cilj sastanka bio razmatranje preporuka UN za pružanje bezbjednog i kvalitetnog obrazovanja svakom djetetu u Crnoj Gori tokom trajanja pandemije COVID-a-19, kao i utvrđivanje najboljih načina da navedene tri organizacije UN podrže zemlju u ostvarivanju tog cilja.
„Tri UN agencije su o ovim zaključcima tokom ove sedmice razgovarale na sastanku sa Ministarstvom prosvjete i Institutom za javno zdravlje“, dodaje se u saopštenju.
Agencije UN preporučile su jačanje saradnje s lokalnom zajednicom i privatnim sektorom u cilju rješavanja različitih problema škola.
Na primjer, donacije pojedinaca i privatnog sektora mogu pomoći da se riješe problemi učenika i nastavnika koji nemaju pristup novim tehnologijama ili problemi koji se odnose na uspostavljanje adekvatnih higijenskih uslova u školskim objektima.
„Takođe, u cilju rješavanja pitanja pretrpanih škola i predškolskih ustanova, opštinske vlasti i privatni sektor mogu pronaći alternativne prostore u lokalnoj zajednici i osposobiti ih za održavanje nastave”, kaže se u saopštenju.
UNICEF, SZO i UNESCO pozvali su nadležne da unaprijede školsku infrastrukturu, kako bi se riješio taj dugoročni izazov koji narušava kvalitet obrazovanja u Crnoj Gori.
