Podgorica, (MINA) – Regionalna stabilnost Zapadnog Balkana, doprinos nacionalnoj bezbjednosti i osposobljavanje pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) kroz učešće u međunarodnim mirovnim misijama iznad su pojedinačnih i partijskih interesa, poručila je ministarka odbrane Olivera Injac.
Ona je u intervjuu agenciji MINA rekla da je depolitizacija jedan od najvažnijih reformskih procesa, koji mora da se realizuje u cjelokupnoj državnoj administraciji, a posebno u sektoru bezbjednosti i odbrane.
„Više decenija su institucije razvijane i kadrovski popunjavane kroz politički ključ, tako da njihova efikasnost zavisi od toga kojom brzinom će se reformisati, da bi mogli da realizujemo ozbiljne zadatke koji su pred nama“, navela je Injac.
Ona je rekla da izuzetak od ostalih institucija nijesu ni Ministarstvo odbrane i VCG, u kojima je, kako je istakla, za veliki broj pozicija u sistemu, po partijskom ključu, uspostavljen sistem zapošljavanja, usavršavanja, unapređivanja i raspoređivanja.
„Na primjer, takav je slučaj sa popunom najatraktivnijih pozicija, kao što su vojno-diplomatske i pozicije u NATO-u, koje su uglavnom bile „rezervisane“ za privilegovane“, rekla je Injac.
Ona je kazala da, polazeći od činjenice da se radi o sistemu koju je dugo izgrađivan na takvim osnovama, treba vremena i značajnih odluka, da se on razgradi i postavi na novim, zdravim osnovama meritokratije i profesionalizma.
Injac je rekla da su do sada izvšene kadrovske promjene menadžmenta Ministarstva odbrane, koji je, prema njenim riječima, sprovodio politizaciju institucije i vršio pritiske na zaposlene u Ministarstvu i Vojsci.
„Sprovedene su određene aktivnosti na racionalizaciji i profesionalizaciji vojno-diplomatske službe, inicirane su aktivnosti na planu transparentnosti procesa prijavljivanja i izbora kandidata za profesionalno usavršavanje na vojno-obrazovnim institucijama u inostranstvu, što je stvorilo politiku jednakih šansi za usavršavanje, a nakon toga i za napredovanje u službi“, rekla je Injac.
Kako je dodala, pokrenute se aktivnosti na unapređenju strategije upravljanja ljudskim resursima, a sa prioritetnim ciljem izgradnje karijernog sistema profesionalnih vojnih lica i zaštite prava zaposlenih, antidiskriminacionih politika i drugo.
Injac je kazala da je izrađen novi Kodeks vojne etike, koji će, nakon usvajanja, konačno početi da se primjenjuje kao jedan od mehanizama za sprovođenje svih profesionalnih načela.
„Sprovedena je revizija zakonitosti donošenja određenih odluka i biće preduzete mjere prema odgovornim licima“, rekla je Injac.
Ona je kazala da utvrđuju politički aktivizam zaposlenih u sistemu odbrane i poručila da depolitizacija i profesionalizacija ostaju prioritetni ciljevi Ministarstva i Vojske.
Komentarišući kritike u vezi sa razrješenjima i imenovanjima na funkcije u sistemu odbrane, Injac je rekla da su pojedini mediji plasirali dosta dezinformacija sa ciljem zbunjivanja javnosti i nanošenja štete ugledu Ministarstva i njoj lično, kako bi osujetili planove za profesionalizaciju resora odbrane.
„Jedino razrješenje na Savjetu za odbranu i bezbjednost bilo je 16. aprila, kada je razriješen prethodni načelnik Generalštaba VCG zbog toga što je stekao uslove za penziju“, rekla je Injac ističuči da se prethodni profesionalni angažman načelnika GŠ nije uklapao u viziju razvoja Vojske.
Ona je kazala da su profesionalne kvalifikacije i završeni programi usavršavanja, kao i integritet, jedini kriterijum za odabir odgovornih lica u sistemu odbrane, i da je svoje odluke bazirala na tome.
„Sva imenovanja u sistemu odbrane relizovala sam u skladu sa profesionalnim standardima, zato ne smatram da su primjerene kritike, a tu mislim na one neosnovane i maliciozne koje se plasiraju u formi dezinformacija“, dodala je Injac.
Ona je rekla da se politika i struka zasnivaju na različitim ciljevima, a da su se kod imenovanja isključivo vodili ciljevima i načelima struke.
Injac smatra da su neozbiljne konstatacije da je prilikom donošenja odluke da se ove godine ne šalje pjašadiski vod u misiju KFOR-a na Kosovu bio prisutan bilo čiji uticaj.
„Prepoznajem u tome neke retrogradne narative, kojima se pokušavaju izvrnuti činjenice“, rekla je Injac.
Ona je istakla da su iznad pojedinačnih i partijskih interesa tri glavna cilja – regionalna stabilnost Zapadnog Balkana, doprinos nacionalnoj bezbjednosti i osposobljavanje pripadnika VCG kroz učešće u međunarodnim mirovnim misijama.
„Tako da se, svim kritičarima, obraćam preporukom da sa više senzibiliteta vode računa o takvim interesima i ciljevima, a ne o nekim drugim. Ovim ću se sigurno i ja voditi tokom obavljanja ove dužnosti“, poručila je Injac.
Kako je naglasila, nacionalna bezbjednost i regionalna stabilnost, kao i osposobljenost jedinica VCG su važnije od bilo kojeg ministra i političara.
Injac je rekla da je međunarodno prihvaćena obaveza Crne Gore kroz članstvo u NATO učešće u KFOR misiji na Kosovu, dok je broj angažovanih pripadnika, isključivo pitanje nacionalne odluke.
„Crna Gora već učestvuje u misiji KFOR na Kosovu sa dva pripadnika Vojske i Ministarstva odbrane, a eventualna odluka o proširenju misije nije do sada razmatrana, na šta je uticalo stanje finansija u resoru odbrane, zbog kojih je bilo potrebno implementirati restrikcije u budžetu“, ukazala je Injac.
Ona je istakla da su misije jedna od najvećih budžetskih investicija, a da zbog COVID-19 krize, kašnjenja u usvajanju budžeta za ovu godinu i budžetskih restrikcija, nije bilo odgovorno da se donose planovi i odluke za KFOR.
„Ova Vlada je zasnovala svoje ciljeve na nastavku međunarodno prihvaćenih obaveza, što znači da Crna Gora nastavlja učešće u NATO misiji KFOR na Kosovu, u skladu sa mogućnostima“, naglasila je Injac.
Ona je kazala da NATO sigurno očekuje veći doprinos svih članica, pa tako i Crne Gore.
„Ali dobijamo jasne poruke da cijeni dosadašnji i aktuelni angažman koji pružamo kroz učešće u međunarodnim misijama i aktivnostima“, dodala je Injac.
Ona je rekla da Crna Gora ne smanjuje učešće ni u jednoj misiji u kojoj trenutno ima angažovane pripadnike MO i VCG, a da je utisak koji možda javnost ima da se država povlači iz nekih misija jedino zasnovan na manipulaciji činjenicama koje kroz formu dezinformacija plasiraju neki mediji.
„Crna Gora nastavlja da, u skladu sa mogućnostima, pruža doprinos zajedničkim naporima Alijanse na planu jačanja kolektivne odbrane i očuvanja mira i stabilnosti“, poručila je Injac.
Ona je rekla da u Ministarstvu razmatraju više opcija za povećanje ili proširivanje misija, sa vodećim ciljevima doprinosa miru i bezbjednosti i jačanja sposobnosti pripadnika VCG.
„Sigurno da VCG ima kapacitete za jače prisustvo u medjunarodnim misijama, ali za to su, pored ostalog, važni i određeni finansijski uslovi, a trenutno nije moguće procjeniti kakva će biti finansijska situacija naredne godine“, dodala je
Injac.
Injac je saopštila da će VCG ove godine učestvovati na 14 međunarodnih i domaćih vježbi u 2021. godini, a među najznačajnijim su „SABER GUARDIAN 21“ u Rumuniji, „ADRION LIVEX“ i „ADRIATIC STRIKE“ u Sloveniji i „DECISIVE RESPONSE 21“ u Crnoj Gori.
Pored učešća u vježbama, kako je istakla, predviđeno je angažovanje pripadnika Vojske u šest misija, operacija i aktivnosti NATO, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.
„Pripadnici VCG biće angažovani u misiji KFOR, NATO misiji za obuku u Iraku – NMI, u NATO aktivnost pojačanog prisustva u Letoniji, pomorskoj operaciji „EU NAVFOR – ATALANTA“, misiji EU za obuku u Maliju – EUTM i u misiji Ujedinjenih nacija za referendum u Zapadnoj Sahari – MINURSO“, navela je Injac.
Na pitanje da li se definitivno odustalo od koriščenja Sinjajevine kao vojnog poligona i da li je pronađena nova lokacija, Injac je kazala da formiranje poligona Vojske nije aktivnost kojoj se može pristupiti improvizatorski.
Zato će, kako je istakla, Vlada pažljivo, uz poštovanje ekoloških segmenata, pristupiti donošenju odluke prilikom razmatranja svih lokacija koje mogu doći u obzir.
„Do tada, obezbjediće se uslovi da VCG izvodi planirane vježbe i obezbjeđena su sredstva za tu namjenu“, rekla je Injac, dodajući da je ovo samo jedna tema u nizu kada je u pitanju resor odbrane sa kojom se manipuliše u primarno dnevno-političke i usko-stranačke svrhe.
Injac je rezimirala doprinos Crne Gore u okviru sistema kolektivne bezbjednosti, da bi, kako je rekla, pomogla da se javnost bolje upozna sa obavezama iz članstva u NATO-u, jer je ta tema korišćena od dijela medija u svrhu dezinformacije i propagande.
Ona je kazala da nije primjereno u godini teške finansijske i zdravstvene krize, koja je uzdrmala jače svjetske ekonomije, a ne prezaduženu crnogorsku, manipulisati činjenicama zašto je neka odluka takva kakva jeste.
„Naše članstvo u NATO se ni jednom trenutnom odlukom ne može dovesti u pitanje, jer Crna Gora će nastaviti da aktivno doprinosi ciljevima i zadacima Alijanse“, poručila je Injac.
Ona je rekla da od decembra 2018. godine VCG učestvuje u Ojačanom prisustvu NATO na Istoku (eFP), gdje se u okviru borbene grupe u Letoniji smjenjuju šestomjesečne rotacije.
„U Letoniji se trenutno nalazi peta rotacija (jedno inženjersko odjeljenje), dok će šesta rotacija biti raspoređena sredinom juna (štabni oficir i odjeljenje pješadijskih izviđača -11 pripadnika ukupno)“, navela je Injac.
Nepredvidljivo bezbjednosno okruženje i multidimenzionalne prijetnje sa kojima je Alijansa suočena u poslednjih par godina, kako je dodala, zahtijevali su adaptaciju NATO komandne strukture, kojoj Crna Gora daje doprinos sa četiri štabna oficira, u više NATO komandi.
„Jedan od prioriteta Alijanse, bez kojeg bi odbrana i odvraćanje praktično bila mrtvo slovo na papiru, jesu snage adekvatnog nivoa spremnosti, zbog čega i Crna Gora daje svoj doprinos NATO strukturi snaga. Naime, ove godine pješadijski vod VCG je u fazi pripravnosti u okviru NATO snaga visoke spremnosti (VJTF)“, rekla je Injac.
Prema njenim riječima, članstvo u NATO predvorje je članstva u Evropskoj uniji.
„Zato će Vlada nastaviti da dosljedno realizuje aktivnosti u NATO strukturama i politikama, vođena najvažnijim ciljem ostvarivanja evropske budućnosti Crne Gore“, zaključila je Injac.
