To je poručeno sa panela „Dekada Berlinskog procesa: Dostignuća i perspektive za Crnu Goru i region“, koji organizuje Crnogorska panevropska unija.
Konferencija je organizovana uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute forDemocracy and Mediation (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, govoreći o postignućima Crne Gore u okviru Berlinskog procesa, kazao da je u odnosima u regionu bilo uspona i padova ali da još nema savršene saradnje.
On je rekao da bi to što se u regionu priča jezikom koji skoro svi mogu da razumije, kulturno-istorijske veze, i to što su države nekad bile jedno, trebalo da budu prednosti.
„Nekad su te prednosti pretvorene u mane, zavisi od različtih političkih ideja, interesovanja, još ne sarađujemo na način koji bi mogao biti vrijedan hvale“, kazao je Ivanović.
On je rekao da regionalna saradnja nije važna samo za region, već je to preduslov za evropske integracije.
„Ako mi ne sarađujemo sa onima kojima dijelimo granice, kako ćemo sarađivati u okviru mnogo šireg područja“, dodao je Ivanović.
On je rekao da je Crna Gora pokušala i uspjela u tome da postane kredibilan akter u Berlinskom procesu.
Ivanović je rekao da je država ratifikovala četiri Sporazuma o mobilnosti koji nijesu ratifikovale sve zemlje regiona.
On je kazao da se nada da će peti sporazum biti potpisan na samitu u oktobru.
Ivanović smatra da proces pristupanja Evropskoj uniji (EU) treba da bude zasnovan na zaslugama i dodao da će to biti podsticaj za ostale zemlje da rade više i budu brže.
On je, govoreći o rezultatima Berlinskg procesa u prethodnih deset godina, pomenuo uspostavljanje stabilnosti, izgradnju dobrosusjdskih odnosa.
„Modernizacija država, infrastruktura, saradnja u oblasti ekonomije kroz različite poreske olakšice, suočavanje sa prošlošću, prevazilaženje animoziteta, neprijateljstva koja postoje između nekih grupa u regionu, nažalost“, naveo je Ivanović.
On je naveo da Crnoj Gori radi i Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO).
Ivanović je kazao da su dobrosudsjedstvo i regionalna saradnja stub crnogorske spoljne politike.
On je kazao da među državama u regionu možda postoje različiti pogledi na vanjsku politiku „ali to ne znači da ne možemo sarađivati“.
„Nekad kažemo da smo osuđeni jedni na druge ali to je pogrešan izraz, to nije presuda, ali jeste izazov i mogućnost. Treba da se suočimo sa izazovom i pretvorimo ga u mogućnost“, rekao je Ivanović.
On je kazao da iz ugla Crne Gore, to se može uraditi sa svim susjedima.
„Najbolje što možemo da uradimo je da ostanemo prijateljski otvoreni prema jedni drugima“, dodao je Ivanović.
On je kazao da se nada da će Mađarska pomoći Crnoj Gori na putu ka EU i da je važno da iskoristiti priliku.
„Nadam se da će druge zemlje EU shvatiti da ova prilika treba da se iskoristi sa Crnom Gorom, koja je lider, ako to ne bude, plašim se da će sve druge zemlje biti obeshrabrene“, naveo je Ivanović.
On je poručio da će Crna Gora uraditi sve što je u njenoj moći da cijeli proces proširenja čini živim u realnom vremenu.
Ambasador Njemačke Peter Felten, govoreći o Berlinskom procesu i o tome da li je ta inicijativa pružila rezulatate, kazao da je Crna Gora jedina zemlja koja je ratifikovala sva četiri ugovora o mobilnosti.
„Puno je zajedničkih stvari ali i interesa na Zapadnom Balkanu koji treba da se sprovedu u djelo“, rekao je Felten.
On je rekao da je ideja Berlinskog procesa bila pravljenje okvira koji će promovisati regionalnu saradnju i integraciju Zapadnog Balkana.
Felten je rekao da je Berlinski proces napravljen tako da uključuje različite dimenzije.
„Postoji politička dimenzija, šest zemalja regiona koje sjede za stolom uključujući i Srbiju i Kosovo, i treba da se zajednički dogovore o bitnim stvarima. Imajući u vidu retoriku koju nekad čujemo između zemalja Zapadnog Balkana, mislim da bi stanovništvo u svim državama bilo srećno da znaju u kojoj mjeri su države spremne da razgovaraju u okviru Berlinskog procesa“, kazao je Felten.
On je, govoreći o drugoj dimenziji, naveo pomirenje koja treba da pomogne prevazilaženju prepreka.
„Sada se čini da je postalo moderno da se pokreću etničke, religijske tenzije i da se naglašavaju razlike, umjesto da promoviše zajedništvo“, kazao je Felten i dodao da Berlinski proces tu može da pomogne.
Felten je rekao da se nada se da će novi akcioni plan ići dalje ka zajedničkom regionalnom tržištu.
On je naveo da treba raditi na zajedničkom suočavanju sa globalnim problemima, incijativi o sajber bezbjednosti i zelenoj agendi.
„Treba omogućiti EU institucijama i svima koji imaju interesovanje da pomognu zemljama Zapadnog Balkana da se razviju“, rekao je Felten.
On je rekao da će Njemačka podržavati Berlinski proces dok god postoji interesovanje država Zapadnog Balkana za tu incijativu.
On je kazao deset godina od tog procesa ne treba da bude samo jubilej već osnova za usvajanje za novog akcionog plana.
„Koji bi išao ka novom zajedničkom regionalnom tržištu, da se otvora vrate cijelom nizu ugovora o kojima se puno pregovara, da se deblokiraju ugovori o mobilnosti koje uključuju prepoznavanje univerzitetskih diploma, kao i omogućavanje slobodno putovanje između zemalja regiona i da se krene naprijed sa implementacijom zelene agende“, dodao je Felten.
On je rekao da je bitno pomoći da do 14. septembra svih šest zemalja sjednu zajedno i dogovore se oko problematičnih pitanja i naprave napor da samit bude uspješan i da rezultat.
Felten je kazao da je u regionalnoj saradnji bitno pitanje i suočavanje sa prošlošću i naveo primjer suočavanja Njemačke sa odgovornošću za Holokaust.
„Regionalna saradnja će funkcionisati ako se valjano suočimo sa prošlošću“, dodao je Felten.
On je kazao da treba imati na umu da za stolom EU sjede oni koji odlučuju da li neka država može da sjedi za tim istim stolom.
Opunomoćena ambasadorka Norveške Kristin Melsom, govoreći o norveškoj pomoći regionalnoj saradnji Zapadnog Balkana, kazala da takva saradnja pokazuje „ako možete sarađivati u regionu, možete sarađivati i šire“.
„Svi treba da razmišljamo o ljudima, kako oni mogu imati korist od saradnje, da stavimo po strani političke uspone i padove“, rekla je Melsom.
Ona je kazala da postoji sličnost između nordijskih i balkanskih država.
„To su male države, ali zajedno ćete postati zanimljivo tržište“, dodala je Melsom.
Ona je rekla da je benefit to što bi države Zapadnog Balkana mogle da sarađuju u oblasti energije, saobraćajne infrastrukture.
„Ekonomski rast možete postići ako počnete da sarađujete jedni sa drugim bliže, pokušajte to da imate o umu“, ukazala je Melsom.
Ona je rekla da Norveška podržava jačanje pravosudnih institucija i u Crnoj Gori i u regionu.
Melsom je ukazala i na sprečavanje „odliva mozgova“.
„Potrebno je stvoriti situaciju gdje mladi žele da ostanu“, zaključila je Melsom.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
