Podgorica, (MINA) – Crnoj Gori potrebna je nova energija da bi društvo izašlo iz trenutne stagnacije i da umjesto bavljena neproduktivnim temama iz prošlosti, snažnije i brže krene u oporavak i unapređenje sektorskih politika od kojih zavisi egzistencija i napredak, smatra predjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.
Radulović je u intervjuu povodom 14 godina od obnove nezavisnosti, ocijenio da je Crnoj Gori potreban dodatan posticaj i jedna vrsta društvenog i kolektivnog elana da izađe iz stanja stagnacije i snažnije krene u neophodan razvoj.
„Potrebno je da umjesto bavljenja prevaziđenim, destruktivnim i neporduktivnim temama iz „zaostalog vremena“ snažnije i brže krenemo u oporavak i unaprijeđenje konkretnih sektorskih politika, od čijih rezultata primarno zavisi egzistencija i napredak svakog pojedinca, porodice i privrednog društva u Crnoj Gori“, rekao je Radulović.
On smatra da se 14 godina nakon obnove nezavisnosti i ponovnog sticanja međunarodnog priznanja, neupitno može ustvrditi da je to bila više nego ispravna i dobra strateška odluka, koju danas teško da mogu da ospore i tadašnje pristalice unije sa Srbijom.
Radulović je kazao da, da je opstao državni aranžman iz devedesetih, Crna Gora danas ne bi bila ni demokratskija, ni otvorenija ni razvijenija država. „Antagonizmi iz tog perioda bili bi samo produbljeni i u toj i takvoj situaciji i Crna Gora i Srbija imale bi samo negativne refleksije i na polju unutrašne i polju spoljne politike“, smatra Radulović.
Prema njegovim riječima, jasan kriterijum postignutih rezultata i nedostataka za 14 godina nezavisnosti, sadržani su u mjerilima iz izvještaja Evropske komisije o napretku u procesu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).
On je ocijenio da je dominantno pozitivan rezultat nezavisnosti, sadržan u dobro vođenoj spoljnoj politici, koja rezultira dobrom pozicijom države u međunarodnim organizacijama i odličnom saradnjom sa državama okruženja.
Na drugoj strani su, kako je ocijenio, nedostaci evidentni u manjkavosti instucionalne demokratije, ostvarenju vladavine prava i nedovoljno postignutim ekonomskim razvojem koji ugrožavaju ostvarenje ustavnih principa o državi vladavini prava i socijalne pravde.
„Korupcija, kriminal visokog nivoa i ozbiljni problemi u funkcionisanju nekih ključnih institucija, što se konstatuje i u izvještajima EU, postavljaju ozbiljan zahtjev i izazov za buduću vladu koja će se, nakon izbora na jasen, konstituisati“, rekao je Radulović.
Radulović je upozorio da ukoliko se čitav sistem ne probudi iz trenutne letargije i ne integriše se širi duruštveni potencijal u vođenju javnih politika, postoji realan strah da partitokratija, kleronacionalizam i monopoli dodatno ojačaju.
On je rekao da su izvorni suverenisti, već duže zabrinuti zbog činjenice da čitave sektorske politike stagniraju, da ponovo jačaju nacionalističe strukture i da postoji primjetno »zasićenje« procesom EU integracija.
„Postoji realna opasnost da antireformske, nacionalističke ili druge antievropske strukture svojom retrogradnošću povuku čitavu državu u potpuno drugom smjeru od pravca i projekcija izvornog suverenističkog i reformskog pokreta“, naveo je Radulović.
Govoreći o stanju u pravosuđu, Radulović je ocijenio da je oblast vladavine prava, zbog njenog značaja za ostvarivanje institucionalne demokratije i pravne države u posebnom fokusu EU.
On je kazao da bez obzira na trenutni osjećaj da se EU u nedovoljnoj mjeri bavi Zapadnim Balkanom, ona i dalje najviše podržava razvoj i regije i Crne Gore.
„Potrebno je da cjelokupno crnogorsko društvo podigne sve svoje unutrašnje kapacitete da bi se dostigao potrebni nivo standarda, poseno na polju vladavine prava, da bi se Crna Gora, u dogledno vrijeme mogla okarakterisati kao društvo u kojem postoji funkcionalna i institucionalna demokratija i time stekla uslov za članstvo u EU“, rekao je Radulović.
On je upozorio da trenutna »v.d. stanja« u većem broju institucija, koja prilično dugo traju i za koje sada ne postoji izgled za brz povratak u redovan režim, najozbiljnije ugrožavaju ostvarenje tog cilja i ranije stečenu poziciju Crne Gore kao lidera regiona u integracijama.
Radulović smatra da je dio problema sadržan u samim institucijama i njihovom uočljivom manjku kapaciteta da same produkuju progres, ali i u funkcionisanju političkog sistema, posebno u postupku izbora pojedinih tijela i organa, kao naprimjer Sudskog savjeta.
„Poseban problem predstavlja i činjenica da je došlo i do pada u kvalitetu rada parlamenta, posebno u njegovoj kontrolnoj funkciji, što se konstatuje u međunarodnim izvještajima“ ističe Radulović.
Na pitanje zbog čega zagovara ustavni patrotizam, Radulović je odgovorio da je to konceptualni pristup odnosa građanina prema državi, pola vijeka prisutan u Evropi, koji je primjeren višenacionalnim zajednicama i koje svoju koheziju ne grade isključivo na nacionalnoj, religijskoj, ideološkoj ili nekoj drugoj tradicionalnoj kolektivističkoj osnovi.
Prema njegovim riječima, ustavni patriotizam, primjeren je i izvodljiv samo u građanskom konceptu države u kojem su institut građanina i njegova ljudska prava i slobode temeljna i najviša ustavnom zagarantova vrijednost.
„Ovaj koncept ne minimizira nacionalni patriotizam ili posebnosti na individualnom ili kolektivnom nivou. On samo u prvi plan stavlja »zajednički imenitelj« za sve članove jedne zajednice sadržan u principima savremenog konstitucionalizma“, rekao je Radulović.
On je kazao da je preduslov za njegovo ostvarenje da se društvo njeguje temeljne vrijednosti zapisane u ustavnom aktu i da ne funkcioniše kao „stabilokratija“, „hibridni“ režim ili »fasadna“ demokratija, već kao funkcionalna ustavna i institucionalna demokratija.
„Što više budemo demokratska, građanska i primano država vladavine prava to će koncept ustavnog patriotizam, bez obzira na razlike i posebnosti, postajati sve više prirodan i poželjan odnos građanina i države“, ocijenio je Radulović.
Govoreći o dešavanjima nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti Radulović je rekao da su poslednja dva mjeseca pokazala da nametnuti strah o »otimanju svetinja« ne samo da nije bio realan, već da je bio produkt vrlo smišljene kampanje, koja nije produkt samo svještenih struktura.
„Nepodnošenjem inicijative Ustavnom sudu, pet mjeseci od donošenja zakona i time izbjegavanje mogućnosti da se on, nakon nacionalnog nivoa provjeri u dijelu ustavnosti, dodatno provjeri i na međunarodnom nivou, kroz postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, govori da je pravno neslaganje, kada je ovaj zakon u pitanju, potisnuto dugim, primarno političkim projekcijama“, ocijenio je Radulović.
On je rekao da će „političke projekcije“ vezane za ovaj zakon i potreba stranačkih struktura, da „barjače“ procesom, otežati postizanje dogovora kroz započeti dijalog i pregovarače Srpske pravoslavne crkve, dovesti u težu poziciju.
„U prvi plan će, nažalost, ponovo biti oni koji zapravo i ne traže rješenja u zakonu, već »promovišu ustavnost« bacajući na pod Ustav u plenarnoj sali Skupštine ili demonstrirajući svoj »patriotski« odnos prema Crnoj Gori paljenjem njenog državnog simbola, sve u kontekstu pozicioniranja u prestojećem izbornom procesu“, smatra Radulović.
On je kazao da Crna Gora, zasnovana na sadašnjim ustavnim vrijednostima i principima, mora imati kapacitet da čak i tu vrstu političkog radikalizma, podvede pod pravo na političko djelovanje, ali istovremeno i potvrdi da je država i društvo koje ima trajnu i suverenu orjentaciju da se organizuje na modelu evropskih građanskih demokratija.
„Što se samog zakona tiče, »vrijeme je majstorsko rešeto« i pokazaće da li su u pravu nosioci populizma i kolektivne demagogije ili oni koji su prepoznali problem, sistemski razmatrali uzroke i posljedice i u konačnom, kao i čitave prethodne tri decenije, suprotno konstantnim produkovanim i uvezenim »dogadjanima naroda » radili u interesu i za dobro Crne Gore“, naveo je Radulović.
Radulović je rekao je da nedavno otvoreni dijalog između Vlade i civilnog društva i akademske zajednice, otvorio priliku da Udruženju pravnika nosiocima ključnih političkih odluka ukaže na sistemske probleme i da, kao nacionalna strukovna asocijacija, ponude rješenja i saradnju u opsegu svojih kapaciteta.
On je kazao da su u pogledu unapređenja insitucionalne saradnje predložili da se u okviru budućih izmjena Zakona o nevladinim organizacijama, posebno normiraju strukovne asocijacije ili da se one urede posebnim zakonom, uz pojačanje kriterijuma i uslova za osnivanje i rad istih.
“Cijenimo da strukovne asocijacija, posebno u okviru Savjeta za vladavinu prava i Savjeta za konkurenciju, te u okviru rada skupštinskih odbora mogu doprinjeti radu ovih tijela, na način što će dati svoja vidjenja i prijedloge, posebno kod onih zakonskih rješenja koja traže viši nivo pravne ekspertize“, naveo je Raduloović.
On smatra da bi Crna Gora, kao mali sistem i ograničenih kapaciteta, trebala da u zajedničkom interesu involvira sve stručne i profesionalne potencijale koji mogu pomoći razvoju i unapređenju javnih politika.
„Vjerujem da je zajednički cilj svih građana da Crna Gora bude i bolja i pravednija, a to može biti samo ako javni interesi i politike dominiraju u odnosu na partikularizam i potrebu pojedinaca ili organizacija da budu izvan ili iznad sistema“, zaključio je Radulović.
