Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je od 2014. godine u projektima Zavoda za zapošljavanje(ZZZ) uključeno više hiljadu osoba sa invaliditetom (OSI), od kojih je 40 odsto produžilo radni angažman, saopštio je direktor te institucije Suljo Mustafić.
On je na predstavljanju projekta Perspektiva zapošljavanja OSI u Crnoj Gori i primjeri dobre prakse, kazao da Zavod prepoznaje u civilnom sektoru snažnog partnera.
Prema njegovim riječima, grant šeme i javni pozivi za dodjelu nepovratnih sredstava doprinijeli su tome da se ambijent zapošljavanja osoba sa invaliditetom unaprijedi, u odnosu na raniji period.
„Od 2014. kada je objavljen prvi javni poziv, do ove godine ZZZ je sproveo osam javnih poziva, vrijednih 13,5 miliona EUR“, rekao je Mustafić.
U projektima, kako je istakao Mustafić uključeno je više od hiljadu OSI, od kojih je gotovo 40 odsto produžilo radni angažman i nakon završetka projekta.
„U Crnoj Gori je 660 poslodavaca koji su ostvarili pravo na subvenciju zarade jer su zaposlili 1012 osobe sa invaliditetom“, dodao je Mustafić.
Sve programe, pojasnio je Mustafić konstantno inoviraju i prilagođavaju tržištu rada, za šta Zavod i izdvaja značajna finansijska sredstva.
„Budući da je nevladin sektor važan akter, kako u borbi protiv diskriminacije tako i u sferi zapošljavanja, vjerujem da se uspješnost rada mjeri i otvorenošću prema inicijativama koje dolaze sa njihovih adresa“, kazao je Musatifić.
Prema njegovim riječima, zalaganjem i predanošću nevladine organizacije su stvorile trajna partnerstva i uticale na proširenje mreže poslodavaca, koji zapošljavaju OSI.
Mustafić je istakao da ZZZ realizuje brojne programe namijenjene OSI i namjera im je da kao institucija koja se najneposrednije bavi rješavanjem problema nezaposlenosti, doprinesu prevenciji njihove socijalne isključenosti.
„Trudimo se i da im omogućimo više šansi za sticanje praktičnih znanja, prilagodimo njihove sposobnosti tržištu rada i povećamo zapošljivost“, kazao je Mustafić.
Prema njegovim riječima, nastoje da smanje predrasude poslodavaca i šire javnosti, da OSI nijesu za radni angažman.
On je naveo i da uspješnost realizacije brojnih projekata, kao i povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju OSI i koriste, zakonske, subvencije ohrabruje ih, ali i obavezuje.
„Pozivam sva pravna lica, bilo da se radi o realnom, javnom ili civilnom sektoru, da svojim idejama doprinesu većoj uključenosti osoba sa invaliditetom, na tržište rada“, zaključio je Mustafić.
Direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević rekla je da se OSI nalaze na vrhu ljestice diskriminisanih i dodala da društvo mora dosta raditi kako bi ostalo tolerantno i inkluzivno.
U tom prvacu, pojasnila je Uljarević veliki uticaj na adekvatno adresiranje socijane isključnosti OSI ima unapređenje njihovog statusa na tržištu rada, odnosno obezbjeđivanje većeg stepena zapošljavanja i unapređenja njihovog položaja u društvu.
„Kroz ostvarivanje prava na zapošljavanje stvaraju se mogućnosti za lakši pristup i ostvarivanje svih ostalih prava“, istakla je Uljarević.
Prema njenim riječima, osim ekonomske koristi zapošljavanja OSI to predstavlja i njihovo lično snaženje, kroz razvoj osjećaja samopouzadanja i ostvarenosti.
„Zato je taj projekta težio da pruži doprinos preovladavanju izazova zapošljavanju OSI, počev od ukorijenjenih izraženih predrasuda prema radu i njihovim profesionalnim kapacitetima, kroz neiformisanost potencijalnih poslodavaca za podsticanje mjera u zapošljavanju OSI, kao i kroz zatvorenost i strah OSI da aktivno traže posao i uključuju se u tržište rada“, kazala je Uljarević.
Nezaposlenost je, kako je rekla uzrok i posledica, što ne šeteti samo njima već i društvu.
„To moramo da mijenjamo i ističemo primjere dobre prakse kako bi motivaciono djelovali i na druge“, poručila je Uljarević.
