Podgorica, (MINA) – Evropska unija (EU) je dužna da doprinese stabilnosti i sigurnosti Jugoistočne Evrope i zato bi pristupanje Zapadnog Balkana trebalo smatrati odgovornom politikom, a ne teretom, poručilo je deset bivših ministara vanjskih poslova u otvorenom pismu upućenom Uniji.
Oni su upozorili da se nastavljaju problematične tačke i napetosti oko Unije: Sirija, Irak, Libija, Ukrajina, istočni Mediteran.
“Na jugu EU se formira luk geopolitičke nestabilnosti. Ne smijemo dopustiti da se širi”, poručuje se u pismu čiji je potpisnik, između ostalih, bivši premijer i ministar spoljnih poslova Crne Gore, Igor Lukšić.
Navodi se da su stabilnost, demokratija i prosperitet u Jugoistočnoj Evropi direktno povezani sa konsolidacijom evropskog projekta i završetkom ponovnog ujedinjenja kontinenta s pristupanjem zemalja Zapadnog Balkana, procesa koji je započeo prije 30 godina.
EU je odlukom da ne otvori pregovore o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, uprkos preporuci Evropske komisije i volji većine država članica i Evropskog parlamenta, kako se dodaje u pismu, usmjerila preostali svoj uticaj na sopstveni prag i ugrozila sposobnost da oblikuje strateški razvoj i stabilnost u Jugoistočnoj Evropi.
To je, ocjenjuje se, strateška greška koja pomaže konsolidaciji statusa quo na Zapadnom Balkanu i inerciji EU-a na sve neurednijoj geopolitičkoj mapi.
“EU je dužna da doprinese stabilnosti i sigurnosti Jugoistočne Evrope, zato bi pristupanje Zapadnog Balkana trebalo smatrati odgovornom politikom, a ne teretom”, poručili su bivši šefovi diplomatije.
Prema njihovim riječima, protivljenje da započne pregovore o pridruživanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom urušava autoritet i vjerodostojnost EU.
U pismu ističu da za region poput Zapadnog Balkana, koji se bori za jačanje vladavine prava i poboljšanje socijalnih i ekonomskih standarda, proces pridruživanja EU ostaje neophodan.
“Međutim, psihološki učinak takvih razgovora i transformativni efekti važni su za osjećaj tih zemalja da su “usidrene” u EU. To je pitanje povjerenja. Čelnici EU su, 2003. godine na samitu u Solunu, obećali članstvo tim državama”, navodi se u pismu.
Kako se dodaje, u trenutnim okolnostima, garancije koje je EU dala državama regiona više neće biti važne, pa će biti sve teže postići kompromise, prevladati bilateralne sporove i osloboditi se pozitivne energije.
“To je preteča nevolja u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, koje se predugo oslanjaju na EU da im pomogne. To potkopava pregovore Srbije i Kosova i jača centrifugalne snage u Bosni i Hercegovini”, kaže se u pismu.
Bivši ministri vanjskih poslova su ukazali da je proces pridruživanja EU na Zapadnom Balkanu ujedno i proces izgradnje države i stabilizacijski proces za cijeli region.
To je, dodaju oni, ključna strategija za ostvarivanje globalnog političkog uticaja EU.
„EU bi trebalo da preuzme odgovornost djelujući na strateški način. Krajnje je vrijeme da se EU osvrne na svoju ulogu u novom međunarodnom okruženju kako bi djelovala nezavisno i poboljšala svoje vanjske politike i obrambene sposobnosti“, ocijenjuje se u pismu.
Bivši šefovi diplomatija pozvali su EU da prevaziđe podjele u tom pogledu.
„Proces pridruživanja trajaće dugi niz godina tokom kojih će biti dovoljno vremena za usklađivanje potrebe za daljom integracijom EU-a sa potrebom za održavanjem evropske perspektive za države Zapadnog Balkana“, navode u pismu.
Oni su kazali da je otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, na temelju njihovih preuzetih obaveza, imperativ i da bi se o tome trebalo dogovoriti na sljedećem samitu EU.
Bivši ministri su pozvali EU da na predstojećem samitu u Zagrebu predstavi nove instrumente koji će konsolidovati put pridruživanja država Zapadnog Balkana Uniji.
Otvoreno pismo su, osim Lukšića, uputili bivši vicekancelar i ministar vanjskih poslova Njemačke, Sigmar Gabriel, bivši šefovi diplomatija Hrvatske Vesna Pusić, Sjeverne Makedonija Nikola Poposki, Grčke Nikos Kocijas, Austrije Karin Knajsl.
Pismo su uputili i bivši ministri vanjskih poslova Kipra Janis Kasulidis, Albanije Ditmir Bušati, Bugarske Kristijan Vigenin i Savezne Republike Jugoslavije Goran Svilanović.
