Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori prekomjerna kilaža kod djece je učestala, upozorila je šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije(SZO) Mina Brajović, navodeći da djeca konzumiraju više onih namirnica koja su opterećena tranmastima, zasićenim mastima i visokim sadržajem šećera.
Ministarstvo poljoprivrede počelo je ove školske godine Program – voće, povrće, mlijeko i mlječni proizvodi za škole – put zdravih navika i boljeg zdravlja od ranog djetinjstva u cilju poboljšanja prehrambenih navika djece i promocije zdravih životnih navika.
Brajović je agenciji MINA kazala da je potrebno promovisati program besplatne distribucije voće, povrća i mliječnih proizvoda u osnovnim školama.
„Radi se o programu koji je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja iniciralo u nekoliko škola. Trenutno je u realizaciji pilot program, sa idejom da se već od naredne godine on proširi i da kroz njega budu obuhvaćene sve škole“, rekla je Brajović.
Ovaj program, kako je rekla, u SZO-u smatraju kao potvrdu da borba protiv gojaznosti u populaciji djece nije prioritet samo zdravstvenog već i drugih sektora.
„Pristup u rješavanju problema gojaznosti u populaciji djece, je zapravo multisektorski, i on nema alternativu“, kazala je Brajović.
Prema njenim riječima, statistika je zabrinjavajuća jer pokazuje da djeca konzumiraju više onih namirnica koja su opterećenja tranmastima, zasićenim mastima i visokim sadržajem šećera.
Iskustva drugih država, kako je navela, potvrđuju da takvi programi imaju edukativnu komponentu, jer će kroz taj program djece učiti o tome šta je zdrava ishrana i zašto je ona bitna za njihovo zdravlje.
„Programom je omogućeno da djeca u najranijem uzrastu usvoje zdrave navike, koje ako se formiraju kako treba u djetinjstvu, prate dijete tokom njegovog života i odrastanja“, istakla je Brajović.
Prema njenim riječima, program se realizuje u delikatnom momentu kada su podaci i statistika zabrinjavajuća, jer upućuju na to da Crna Gora kao i ostatak svijeta proživljava svojevrsnu epidemiju gojaznosti.
„Podaci i istraživanja koje su sprovede 2016/17 godine, ukazuju na to da u Crnoj Gori postoji visoka učestalost prekomjerne kilaže kod djece, dok u Evropi svako treće dijete ima prekomjernu kilažu“, kazala je Brajović.
Prema podacima OECD-a, kako je navela, u njihovim državama deset odsto zdravstvenog budžeta se utroši se na zabrinjavanje slučajeva o gojaznosti.
„Ako bi se ta kalkulacija prenijela na budžet zdravstva u Crnoj Gori, koji je 280 miliona EUR, onda treba da se zapitamo da li je na primjer tih 28 miliona EUR koje se troše na zbrinjavanje gojaznosti bolje da s etroše na prevenciju“, pojasnila je Brajović.
Ona je navela, da su brojke koje ukazuju koliko zapravo ima gojazne djece „vrh ledenog brijega“ a ono što je u SZO više zabrinjavajuće jeste da nauka stoji na stanovištu da je „danas gojazno dijete sjutra gojazan čovjek“.
„Gojazne osobe duži vremenski period žive pod teretom invaliditeta što upućuje na zaključak da gojaznost predstavlja veliki trošak i pritisak za porodicu i kompletno društvo“, zaključila je Brajović.
