Podgorica, (MINA) – Crna Gora treba da unaprijedi međuinstitucionalnu saradnju i preduzme dodatne mjere za zaštitu prava stranaca, migranata i tražilaca azila, saopšteno je iz nevladine organizacije (NVO) AIRE centar.
AIRE centar je, u cilju jačanja zaštite stranaca u postupku izručenja, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici, održao okrugli sto pod nazivom Konvencijska prava stranaca u ekstradicionom postupku u Crnoj Gori.
Iz te NVO kazali su da je na događaju predstavljen priručnik koji daje opsežan pregled standarda i prakse Evropskog suda za ljudska prava kada je riječ o tim postupcima.
Programska direktorica AIRE centar za Zapadni Balkan, Biljana Braithwaite, rekla je da je pitanje izručenja dovelo do značajnog broja presuda i odluka Evropskog suda, koje su oblikovale sudsku praksu i uspostavile značajne standarde u toj oblasti i sa kojima zakonodavci i pravosuđe Crne Gore moraju biti upoznati.
Ona je navela da priručnik prikazuje značajne standarde i pruža mapu puta za poštovanje same Konvencije.
Pored toga, kako je kazala Braithwaite, on ukazuje i na nedostatke i izazove u Crnoj Gori kada je riječ o trenutnoj praksi i pruža predloge za njeno poboljšanje.
“Ali i za zakonodavne izmjene, kako bi se procedure Crne Gore uskladile sa najvišim standardima ljudskih prava”, dodala je Braithwaite.
Autorka priručnika, sutkinja Ustavnog suda Snežana Armenko ukazala je da Crna Gora može da napravi niz koraka kako bi sistematski odgovorila na izazove koji se javljaju, poput izmjena Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći i usklađivanje sa relevantnim odredbama zakona o krivičnom postupku, o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca i o strancima.
Ona je rekla da se nada da će priručnik, kroz uočavanje prakse koja, kako je navela, nije uvijek u skladu sa standardima Konvencije, dovesti do toga da svi državni organi preduzmu odgovarajuće generalne mjere.
“Kako bi ispravili uočene nedostatke i doveli do ujednačene prakse i postupanja koje će ispunjavati zahtjeve Konvencije i standarde Evropskog suda za ljudska prava koji se zahtijevaju u postupcima ekstradicije”, navela je Armenko.
Za uspjeh tih postupaka, kako je kazala, trebalo bi razmotriti zaključivanje sporazuma ili protokola o saradnji.
“To je u međunarodnom pravu veoma važno u borbi protiv organizovanog kriminala, ali i u odnosu na poštovanje ljudskih prava”, rekla je Armenko.
Iz AIRE centra naveli su da je u okviru događaja, takođe, predstavljena publikacija “Pravo ličnosti na slobodu i sigurnost”, koja nudi pregled najznačajnije prakse Evropskog suda kada je riječ o članu 5 – pravo na slobodu i sigurnost.
“To je značajno pitanje za Crnu Goru i druge zemlje Zapadnog Balkana, posebno kada je riječ o tretmanu migranata i tražilaca azila, zatvaranju iz medicinskih razloga i lišavanju slobode prije i poslije suđenja u krivičnom postupku”, kaže se u saopštenju.
Iz AIRE centra rekli su da je sudska praksa Evropskog suda u pogledu člana 5 široka i dinamična, budući da se razvija paralelno sa izazovima koji se javljaju, poput globalne pandemije virusa Kovid-19.
“Upravo zbog toga, cilj priručnika je da bude koristan alat članovima pravosuđa, ali i državnim zvaničnicima, policijskim organima i praktičarima koji traže smjernice vezane za kontekste u kojima može nastati lišenje slobode, načine na koje se može pravdati lišenje slobode i procesna jamstva koja su potrebna”, navodi se u saopštenju.
Iz AIRE centra dodali su da je na panelu u okviru skupa diskutovano o ekstradicionom postupku u Crnoj Gori u praksi, izazovima sa kojim se sve institucije koje postupaju u tim predmetima susreću, kao i potrebi bolje međuinstitucionalne saradnje.
Okrugli sto okupio je više od 50 ključnih stručnjaka iz pravosuđa, uključujući predsjednike sudova, sudije, predstavnike državnih institucija, nevladinih organizacija i advokate.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
