Podgorica, (MINA) – Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti usklađen je sa najvišim međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i u potpunosti usaglašen sa preporukama Venecijanske komisije“, rekao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka.
Zenka je, na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode, kazao da je riječ o veoma liberalnom zakonskom tekstu, koji svima u Crnoj Gori, vjernicima i onima koji to nijesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda.
“Ovim zakonom Vlada ispunjava obavezu da na podustavnom nivou ovaj veoma važan aspekt ljudskih prava bude adekvatno uređen modernim zakonom, koji će zamijeniti stari zakon iz 1977. godine, koji je još na snazi“, kazao je Zenka.
On je podsjetio da prilikom utvrđivanja Predloga zakona Vlada nije žurila, već ga je dugo i pažljivo pripremala.
„Nacrt zakona je pripremljen još 2015. godine. U okviru javne rasprave koja je uslijedila resorno ministarstvo je primilo i razmotrilo na stotine komentara. Samo u prošloj godini održano je sedam okruglih stolova, uz učešće akademske zajednice, vjerskih organizacija i nevladinog sektora”, kazao je on.
Prema riječima Zanke, nema vjerske zajednice ili druge zainteresovane strane koja nije komentarisala ovaj Nacrt.
“Predstavnici Vlade su imali detaljne i iscrpne pojedinačne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama. Na tim konsultacijama postignut je viši stepen saglasnosti nego ikada ranije po ovim pitanjima”, rekao je Zenka.
On je naglasio ad su prihvaćeni svi predlozi vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom.
Prema njegovim riječima, Predlogom zakona se prvi put u Crnoj Gori jasno utvrđuje dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica.
„Na veoma liberalan način je regulisana procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica. Stvar je slobodne volje vjerske zajednice, da li će se registrovati ili neće. Moći će slobodno da djeluju i one vjerske zajednice koje odluče da se ne registruju i da nemaju svojstvo pravnog lica“, kazao je on.
Zenka je kazao da se ovim zakonom kao kulturno dobro štiti državna imovina koju koriste vjerske zajednice.
„Vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1918. godine i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baštine Crne Gore, biće upisani kao državna svojina”, precizirao je on.
On je objasnio da ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati.
“Važno je naglasiti da se ove odrebe zakona jednako odnose na sve vjerske zajednice“, rekao je ministar.
On je naglasio da su apsolutno sve preporuke iz posljednjeg mišljenja Venecijanske komisije, iz juna mjeseca, prihvaćene i uvrštene u tekst Predloga zakona.
Poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović, ocijenio je da Odbor za ljudska prava ne bi trebalo da raspravlja o ovom aktu, dok to ne učini Zakonodavni, i dok se ne, kako je rekao, razriješi konfuzija oko mišljenja stručne službe.
“Članovi Zakonodavnog odbora imaju mišljenje stručne službe da je ovaj zakon neustavan. Zašto da se vodi ova polemika, ako je stručna služba, koja je jedina relevantna, smatra da ovaj zakon nije ustavan? Treba napraviti pauzu dok ne dobijemo mišljenje Zakonodavnog odbora”, ocijenio je Đukanović.
Predsjednik Odbora Halil Duković, rekao je da nema u poslovniku odrednice o tome da rad jednog odbora utiče na drugi.
“I da je donijeto mišljenje, a nije, o tome odlučuje Skupština”, kazao je Duković.
Član Odbora iz DF-a Slaven Radunović pitao je Dukovića zašto je na sjednicu pozvao, kako je, kazao, pseudoreligijsku organizaciju?
“To što neko u nazivu ima crkva, ne znači da je crkva”, naveo je Radunović.
Duković je kazao da je pozvao sve relevantne vjerske zajednice i da ne ulazi u to koja je crkva kanonska.
Sjednici prisustvuju potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, ministar kulture Aleksandar Bogdanović, ombudsman Siniša Bjeković.
Na sjednici su predstavnik Mitropolije crnogorsko primorske Gojko Perović, Crnogorske pravoslavne crkve Boris Bojović, Islamske zajednice Fuad Čekić, predstavnici Barske i Kotorske nadbiskupije.
