Podgorica, (MINA) – Cilj izmjena Zakona o javnim okupljanjima nije represija, već zaštita reda i prava svih građana, smatraju u vladajućoj većini, dok opozicija ocjenjuje da je riječ o ograničenjima koja su nedopustiva u demokratskim društvima i da je cilj politički obračun sa građanskim buntom.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Seid Hadžić kazao je na sjednici Skupštine da izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima i priredbama predstavljaju važan korak ka uspostavljanju ravnoteže između dva ključna prava – prava na slobodu javnog okupljanja i prava drugih građana na bezbjednost, slobodno kretanje i normalno funkcionisanje.
On je rekao da se ne želi dovesti u pitanje ili osporiti pravo građana da izraze mišljenje, stavove i iznesu zahtjeve putem mirnih okupljanja, već da, naprotiv, to pravo ostaje zagarantovano i zaštićeno.
„Međutim, sagledavajući praksu dolazimo do zaključka da postojeći zakon zaslužuje ozbiljnu reformu. Jasno je uočljiva potreba preciznije i odgovornije normiranog rješenja, naročito kada se javna okupljanja sprovode na način koji onemogućava saobraćaj, ugrožava bezbjednost i paralizuje funkcionisanje hitnih službi, privrede i svakodnevnog života građana“, naveo je Hadžić.
Prema njegovim riječima, predlog zakona treba posmatrati kao napor poslanika da donesu pravično rješenje.
„Pa su ključne novine usmjerene ka onemogućavanju zloupotrebe prava na okupljanje – zabranom održavanja okupljanja na autoputevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim putevima, graničnim prelazima“, naveo je Hadžić.
On je poručio da je to veoma važno, jer, kako je kazao, nijedno pravo, pa ni ono na protest, ne smije da poništava druga prava.
Kako je rekao Hadžić, država mora obezbijediti pravo na protest, ali, sa druge strane, mora biti spremna da minimizira štetu.
„Izmjenama se uvodi stroža i jasnije diferencirana odgovornost, pa sada jasnije znamo ko je organizator, odgovorno lice i koje su njihove obaveze i posljedice ako se prekrše zakonska ograničenja“, kazao je Hadžić, navodeći da je pooštren i kazneni okvir, ali ne bez osnova.
On je dodao da je riječ o preventivnom mehanizmu, kojim šalju poruku da se odgovornost mora preuzeti, naročito kada su u pitanju javna okupljanja visokog rizika.
„Cilj ovog zakona nije represija, već zaštita poretka, reda i prava svih građana. Pravo na okupljanje ne podrazumijeva pravo na blokadu“, rekao je Hadžić.
On je kazao da im je svima jasno da je apsolutna zabrana okupljanja neustavna kategorija.
„Ovim zakonom to nikako ne želimo. Želimo da otvorimo debatu, pozovemo na odgovornost i dođemo do kvalitetnog rješenja, pa cijenim da ovim izmjenama i dopunama to i činimo“, rekao je Hadžić.
On je ocijenio da predog zakona ne guši slobode, već ih usmjerava u okvir poštovanja prava svih članova društva.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da Predlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima nije predložila Vlada, što bi, kako je rekao, bilo prirodno.
„Ostavila je da taj posao odrade poslanici za nju, a poslanici parlamentarne većine su taj posao povjerili poslaniku Hadžiću, računajući da će tako biti najmanja šteta“, naveo je Nikolić.
On je ocijenio da Vlada nije dala mišljenje na taj predlog zakon zato što zna da je neustavan.
Prema riječima Nikolića, uvođenje ovakvih zabrana suprotno je Ustavu Crne Gore i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
„Riječ je o ograničenjima koja su nedopustiva u demokratskim društivima. Šta je onda cilj ovih mjera, ako se ne mari za Ustav? Cilj je da se parlamentarna većina politički obračuna sa građanskim buntom“, smatra Nikolić.
Kako je naveo, u atmosferi rastućeg nezadovoljstva zbog bezbjednosnih, socijalnih i ekonomskih i političkih odluka Vlade, svaki zakonski pokušaj da se nezadovoljstvo i protest uguše predstavlja direktan udar na osnovne građanske slobode.
Nikolić je rekao da taj potez parlamentrane većine pokazuje da nije spremna da rješava probleme za koje i sama ima odgovornost, već da želi da primijeni represiju prema onima koji protestuju tražeći političku odgovornost od predstavnika vlasti.
„Niko ne boravi na magistrali na 40 stepeni zato što mu je tamo lijepo, već iz prijeke potrebe i teške nužde. Jeste li nekada razmišljali o tome šta traže građani Cetinja na onom žaropeku“, upitao je Nikolić.
On je dodao da građani Cetinja traže pravdu i političku odgovornost zbog tragedija koje su zadesile taj grad i u kojima su izgubili svoje najbliže.
„Njihovo prisustvo na Kruševom ždrijelu vam smeta, zato što su prepoznali propuste bezbjednosnog sektora, koji nije spriječio ponavljanje istih obrazaca nasilja“, rekao je Nikolić.
Kako je kazao, posebno licemjerstvo krije se u činjenici da su isti ti koji sada žele da zabrane proteste prije nekoliko godina, dok su bili opozicija, koristili proteste kao glavno sredstvo političke borbe.
„Svojevremeno su u šatorskom naselju, koje je postavio Demokratski front, demostranti i njihovi politički pokrovitelji, pekli prasad, puštali nacionalističku muziku i tražili smjenu vlasti i, kako su tada govori, pravdu“, naveo je Nikolić.
On je kazao da su svježe slike iz vremena kad su bili blokirani mnogi magistralni putevi i uža jezgra gradova u Crnoj Gori.
Tada, kako je dodao Nikolić, nikome nije palo na pamet da donese zakon o zabrani javnih okupljanja i blokada saobraćajnica.
„Nego su se litije odvijale nesmetano, saobraćaj zaustavljao, uzurpirale vjerovatno potrebe mnogih, ali nijesu donošeni zakoni da se zabranjuju okupljanja. A da ne spominjem anti-NATO proteste“, dodao je Nikolić.
Kako je istakao, kad država zabrani protest, ona ne brani red, ona brani sebe od odgovornosti prema građanima, a to je put ka autokratiji, a ne put ka demokratiji.
„Demokratska vlast ne boji se svojih građana, sluša ih, odgovara im i polaže im račune, a vlast koja pokušava da uguši proteste zakonom priznaje da više ne vlada u ime građana“, rekao je Nikolić.
Upravo zbog toga, kako je naglasio, borba za očuvanje prava na javno okupljanje i protest nije samo pitanje politike, to je pitanje opstanka demokratije.
Nikolić je ocijenio da onog trenutka kad parlamentarna većina bude izglasala zakon, nema dileme da će taj akt biti suspendovan kao antiustavan.
„A do tada ćete se vi sretati sa porodicama i ljudima koji su izgubili svoje najdraže – da im objašnjavate da nemaju pravo da traže odgovornost i da pitaju gdje je pravda. To je amanet koji vam ostaje izglasavanjem ovog zakonskog rješenja“, naveo je Nikolić.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da zakonom žele da uvedu red u Crnoj Gori, kada su u pitanju javna okupljanja.
„Ništa mimo toga, prosto usklađujemo ovaj zakon s evropskom praksom, standardima Evropskog suda za ljudska prava i dobro ustanovljenom praksom tog suda“, rekao je Čarapić.
Prema njegovim riječima, tim zakonom se uopšte ne dira u pravo bilo kog pojedinca da slobodno izražava svoj protest, već se samo uvodi red.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da treba dobro vidjeti ko su predlagači zakona.
„Dvije kategorije – nekadašnji opozicionari i partije manje brojnih naroda, koje su dio svake vlasti. Ne bi mi palo na pamet da ovo predlažem kada sam bio dio vlasti, jer je protivustavno“, naveo je Mugoša.
On je ocijenio da je u pitanju klasična diktatura.
„Nemojte ovo da radite i da turizam koristite kao argument. Kažete da ljudi, koji od tuge i muke protestuju, sprečavaju turističku sezonu“, naveo je Mugoša.
On je kazao da Vlada od 23. juna, kad je predlog zakona stigao u skupštinsku proceduru, nije dala mišljenje na taj akt.
„A zna koliko je važan za poglavlja 23 i 24. Gdje je Ministarstvo pravde da kaže nešto, gdje je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava? Ministra znamo samo kad je izbor Vlade, jer je u svakoj vladi. Gdje je ministarstvo unutrašnjih poslova“, upitao je Mugoša.
On je ocijenio da Vlada nije dala mišljenje, jer zna koliko je zakon pogrešan.
„Pa će u Briselu da kažu – nemojte molim vas, mi smo parlamentrana demokratija, ovo su predložili poslanici i oni po Ustavu imaju pravo da predlažu“, dodao je Mugoša.
Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić rekao je da su predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima udar na slobodu okupljanja i ozbiljno kršenje ljudskih prava.
„Evidentno je da parlamentarna većina i Vlada nijesu dorasli tome da rješavaju probleme i zahtjeve građana“, kazao je Mikić.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović naveo je primjere zakonskih rješenja u vezi javnih okupljanja u državama regiona i EU.
Kako je pojasnio, u Hrvatskoj Zakon o javnom okupljanju predviđa da se mirno okupljanje i javni protest ne smije održavati u blizini bolnica, dječijih vrtića i osnovnih škola dok su u njima djeca, u nacionalnim parkovima, na auto-putevima, magistralnim putevima na način na koji se ugrožava bezbjednost saobraćaja.
Stjepović je kazao da se u Danskoj policija može narediti da se okupljanje održi na drugom mjestu ili obavijestiti organzatora o dodatnim uslovima za održavanje okupljanja, posebno kada postoji dodatna opasnost od urušavanja javnog reda, uključujući ometanje saobraćaja.
„Danski krivični zakonik propisuje da svaki učesnik koji ne poštuje naredbu prekida okupljanja može biti kažnjen novčano ili kaznom zatvora“, rekao je Stjepović.
On je naveo da je u Francuskoj, shodno krivičnom zakoniku, zabranjeno svako javno okupljanje na svim javnim površinama i mjestima koje može narušiti javni red i takvo okupljanje može biti raspušteno prinudno.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović rekao je da je svima jasno zašto se mijenja Zakon o javnim okupljanjima i pozvao parlamentarnu većinu da za to ne glasa.
„Oni ljudi koji svakog dana na Cetinju izražavaju svoju bol, nijesu tamo iz obijesti i dosade, već iz velike muke“, kazao je Vuksanović.
Poslanica Posebnog kluba Jevrosima Pejović rekla je da ljudi koji su došli na vlast zahvaljujući onima koji su se na ulici borili za pravednije društvo danas predlažu zabranu tog mehanizma.
„Da nije bilo tih blokada danas ne biste bili u prilici da o bilo čemu odlučujete“, istakla je Pejović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
