Podgorica, (MINA) – Aktuelne indetitetske podjele u crnogorskom društvu nemaju refleksiju na iseljenike i njihove potomke u Sjevernoj Makedoniji, ocijenio predsjenik Crnogorske zajednice u toj državi, Boris Popivoda.
Prema njegovim riječima, identiteti se poštuju ali imaju svoj redosled.
»Prvi identitet za sve naše članove je državni identitet, kojim se potvrđuje ljubav i poštovanje prema matičnoj državi i baštine sve duhovne i kulturne vrednosti koje posjeduje crnogorska viševjekovna tradicija«, kazao je Popivoda agenciji MINA.
Zajednica je osnovana 2006. godine i broji više od 620 članova.
Kako je precizirao, najviše članova je u Skoplju, njih 499, u Ohridu 67, a u Kumanovu 28.
»Organizovani smo kao nezavisna, nepolitička, nepartijska, nevladina, neprofitabilna organizacija građana, dobrovoljno udruženih i organizovanih za zaštitu i ostvarivanje osnovnih prava i sloboda«, kazao je Popivoda.
To je, kako je rekao, u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom za udruženja i fondacije Sjeverne Makedonije.
»Organizovani smo i oganizujemo se saglasno utvrđenim principima, ciljevima i zadacima i drugim oblicima dejstvovanja, koji su istaknuti kao takvi u našem Statutu i koje mi koristimo prilikom donošenja i utvrđivanja plana naših godišnih aktivnosti«, precizirao je Popivoda.
On je rekao da posebna sportska, kulturna i druga udruženja nemaju, i da se jedinstveno zalažu i insistiraju da saglasno odredbama člana 17 Statuta formiraju klubove u gradovima Sjerverne Makedonije.
Pojasnio je da član Zajednice može da bude svaki građanin, državljanin Sjeverne Makedonije koji vodi porijeklo iz Crne Gore, i koji na osnovu slobodno izražene volje, potpisivanjem pristupnice pastaje njen član.
Prema njegovim riječima, veze sa matičnom drzavom održavaju direktno sa Upravom za dijasporu.
»Na nju smo direktno upućeni a isto tako i preko našeg predstavnika, odnosno člana Savjeta za saradnju sa iseljinicima održavamo kontakte sa svim zajednicama naših iseljenika u svijetu«, poručio je Popivoda.
Kako je naveo, direktne kontakte i bliske veze održavaju i sa Ambasadom Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji, a po potrebi sa svim drugim organima, od lokalnih organa upravljanja, do najvećih institucija sistema i jedne i druge države.
On je rekao da je odnos Crne Gore prema isleljništvu na najvećem nivou i da se svake godine unapređuje.
Tome, kako je rekao, doprinosi sama organiziciona postavljenost, kako imenovane Uprave koja je izrasla u vrlo respektabilnu instituciju, tako i imenovog Savjeta, čime su se stvorili svi uslovi za jednu kvalitetnu saradnju u cjelini.
»Ima prostora za unaprjeđenje ali mora se konstatovati da su postavljeni čvrsti, realni i adekvatni temelji, kako u normativnom tako i u institicucijalnom smislu«, dodao je Popivoda.
To, kako je naveo, uslovljava da postoje sve pretpostavke i uslovi da ta saradnja može da bude na najvećem nivou evropskih standarda.
»Iskreno, u ovom momentu nemamo nikakvih zamjerki po bilo čemu drugom«, rekao je Popivoda.
Popivoda nema relevantne podatke za ulaganje crnogorske dijaspore iz Sjeverne Makedonije u Crnu Goru.
»Ali možemo slobodno da konstatujemo da, i ako nešto ima, to je minimalno i gotovo zanemarljivo«, naveo je Popivoda.
