Podgorica, (MINA) – Ponuda predsjednika i premijera Crne Gore Mila Đukanovića i Duška Markovića o obustavi primjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokušaj je državnih vlasti da skinu odgovornost sa sebe zbog donošenja neustavnog i diskriminatornog zakona, kazali su iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
Marković je ranije kazao da je Vlada bila spremna da obustavi implementaciju Zakona o slobodi vjeroispovijesti dok se o njemu ne izjasne crrnogorski Ustavni i Evropski sud za ljudska prava (ESLJP), ali je kao odgovor uslijedio poziv mitropolita Amfilohija na organizaciju litija.
Iz MCP su kazali da Vlada nema mogućnost da obustavlja primjenu nijednog zakona i institucionalne mehanizme kojima bi mogla da garantuje da se zakon neće primjenjivati, jer je on u ovom trenutku sastavni dio pravnog poretka Crne Gore.
Prema njihovim riječima, Ustavni sud ima ovlašćenja po kojima je dosad mogao da pokrene ocjenu ustavnosti tog Zakona, dodajući da je to isto mogla da uradi Vlada, kao i poslanici vladajuće većine u Skupštini.
“Taj sud nema rok u kojem bi trebalo da odluči o ustavnosti zakona. Za ovako važno pitanje nije nevažna činjenica da Ustavni sud trenutno nema predsjednika. U nadležnosti ESLJP nije ocjena ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa, već pojedinačnih akata, koji bi bili donijeti prilikom primjene zakona”, kazali su iz MCP.
Oni su naveli da je time opet odbijen zahtjev Crkve da se dijalog vodi o promjeni zakona, “čime je vlast pokazala da je suštinski ne interesuje argumentacija Crkve niti stručne i šire javnosti o neustavnosti i diskriminatornom karakteru određenih normi ovoga zakona”.
Iz MCP su kazali da je istina da je sastanak održan, “ali njegovo zakazivanje je imalo svoju istoriju u kojoj se ne može jednostavno reći da je održan ”na poziv mitropolita Amfilohija sa episkopom Joanikijem”.
“Najpreciznije bi bilo reći da je inicijativu za sastanak na najvišem nivou, prije nastavka, od nas traženog, ekspertskog dijaloga, najprije dao sam premijer, a da je mitropolit predložio širi format tog sastanka”, naveli su iz MCP.
Kako su kazali, u razgovoru su episkopi tražili prihvatanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjere ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
“Takođe su tražili da se odobre boravišne dozvole koje se već godinama uskraćuju jednom (manjem) broju sveštenstva, monaha i monahinja, koji nemaju crnogorsko državljanstvo, a neki od njih se, upravo ovih dana, i protjeruju iz Crne Gore, poslije boravka u zemlji po više od 10-15 godina”, naveli su iz MCP.
Oni su kazali da se ne mogu saglasiti sa navodima Markovića o ”trajnoj opredijeljenosti” vlasti da vode dijalog i traže zajednička i najbolja rješenja.
“Upravo zbog izostanka takvog odnosa prema Pravoslavnoj Crkvi je i došlo do problema u kojem se nalazimo, a koji, saglasni smo u nečemu i sa premijerom, ”opterećuje ukupni društveni ambijent”, naveli su iz MCP.
Prema njihovim riječima, ono što se iz razgovora jedino moglo zaključiti je ponuda režima da Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori bude „dio rješenja“ na način što bi trebala da učestvuje u ostvarenju političkog programa vladajuće partije i stvaranja partijske ”crkve” u Crnoj Gori.
“Za takav bezumni predlog, naravno, nikad neće imati sagovornika u SPC-u, kao ni u bilo kojoj istinskoj vjerskoj zajednici u svijetu. Upravo su takve ponude, a ne litije, koje su samo reakcija na nepravdu, one koje drastično smanjuju mogućnost uspješnog dijaloga i stvaraju ”nerazumijevanje i konfrontacije” u društvu”, poručili su iz MCP.
Oni su kazali da je neshvatljivo optužiti SPC u Crnoj Gori za ”odbijanje dijaloga, a samim tim i mogućnosti da se pronađe održivo rješenje”.
Iz MCP su podsjetili da su primjedbe na neustavni i diskriminatorni Zakon sa obrazloženjima na 90 strana, sveli na Predlog zakona o izmjenama i dopunama odnosnog Zakona u četiri kratka člana.
“Žao nam je što moramo konstatovati da, naročito nakon izjave Markovića, ni ovaj razgovor, niti ponude o obustavi primjene zakona, ne možemo shvatiti kao put do otvorenog i konstruktivnog dijaloga već isključivo kao politikansku zloupotrebu jedne ozbiljne teme pred najavljene izbore”, kazali su iz MCP.
Kako su naveli, tome govori u prilog i odnos vladajuće partije i njenih političkih partnera prema crkvenoj imovini.
“Koja se ovih dana ogleda u prodaji manastirske vodenice u Pljevljima, berzanskom prometovanju pravoslavnih hramova na Svetom Stefanu, rušenju, od mještana građenog, manastirskog konaka na Briskoj Gori kod Ulcinja na mjestu gdje se nalazio drevni manastir”, kazali su iz MCP.
Oni su naveli da su litije predstavljale i predstavljaju jedinstveni mirni protest takve vrste u svijetu protiv antiustavnog i diskriminatornog zakona.
“Naredbama o ograničavanju javnih okupljanja na 200 osoba krši se Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, jer se podzakonskim aktima prozvoljno mijenjaju zakonske norme, a saglasno Ustavu, samo se uvođenjem vanrednog stanja može obezbjediti da ovakvi podzakonski akti mogu imati silu zakona”, kazali su iz MCP.
Oni su naveli da se ne slažu sa Markovićem da se u Crnoj Gori zakoni sprovode ”u duhu jednake primjene” za sve.
“O jednakoj primjeni posljednjih epidemioloških mjera i propisa tek nema riječi. Pravoslavni episkopi, sveštenici i vjernici su privođeni, hapšeni, zadržavani, pritvarani, osuđivani i kažnjavani nesrazmjerno više u odnosu na ostale činioce crnogorskog društva, među kojima su i mnogi građani koji su ostajali nekažnjeni za ista takva ”djela””, kazali su iz MCP.
Prema njihovim riječima, Episkopski savjet ostaje otvoren da se dijalog i razgovori nastave, “pa i sljedeće sedmice, ako u Vladi ima volje i snage da iskreno i efikasno pristupi ovim razgovorima”.
“Vlast ne može da očekuje da će nasilje otimanja usmjereno samo prema pravoslavnim hramovima i svetinjama da bude mirno prihvaćeno od naroda, koji se oslobodio straha nakon višedecenijske represije pod komunističkim režimom i njegovim nasljednicama i jasno poručuje svima i u Crnoj Gori i u svijetu: Ne damo svetinje”, poručili su iz MCP.
