Podgorica, (MINA) – Evropski parlament (EP) podstiče predsjednika Crne Gore, novi parlament i vladu koja bi trebala da bude formirana, da se koncentrišu na ključne reforme potrebne za napredak države u evropskim integracijama, poručio je izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula.
On je, u intervjuu Televiziji E, kazao da je Crna Gora u zadnje tri godine puno više političke energije trošila na unutrašnje konfrontiranje, nego na na konfrontiranje sa problemima iz evropske agende.
„Ove dvije dinamike, evropska i crnogorska, nažalost nijesu približile Crnu Goru EU, riječ je o stagnaciji“, rekao je Picula i dodao da prošle godine samo Crna Gora i Srbija nijesu napredovale od svih država Zapadnog Balkana.
Picula je istakao da se često ponavlja da je Crna Gora formalno lider procesa proširenja EU ali, kako je kazao, uprkos tome što je otvorila sva poglavlja već šest godina nije zatvorila nijedno.
„Žalim što su visoke političke napetosti, polarizacija, neuspjeh u izgradnji konsenzusa po pitanjima od nacionalnog interesa, ali i nedostatak međustranačkog dijaloga, zaista zaustavili napredak u reformama koje su vezane za EU“, kazao je Picula.
On je naglasio da uprkos tome gotovo 80 odsto građana Crne Gore i dalje podržava ulazak države u EU.
On je pozvao na konstruktivan i uključiv dijalog i na posvećenost svih parlamentarnih stranaka, kako bi se prevladala dugotrajna polarizovana politička klima.
„Podstičemo predsjednika, novi parlament i vladu koja bi trebala biti formirana, da se koncentrišu na ključne reforme potrebne za napredak države u procesu integracija“, rekao je Picula.
Kako je rekao, EU je spremna da sarađuje sa svim političkim faktorima kako bi se pružila podrška Crnoj Gori u održavanju njenog strateškog kursa.
Picula je pozdravio kontinuirano potpuno usklađivanje Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i sve sankcije usvojene nakon agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine.
„Pohvaljujemo materijalnu i humanitarnu pomoć Crne Gore Ukrajini“, rekao je on.
Picula je kazao da je dobro da je Ustavni sud ukinuo izmjene Zakona o predsjedniku, jer je usvojen urpkos preporukama Venecijanske komisije i njime je, prema njegovim riječima, napravljena politička šteta.
On je rekao da su pristupni pregovori bilo koje države kandidata puno više od tehničkog pitanja.
„Efikasno se može sarađivati u pregovorima samo sa onim političkim opcijama koje ipak dijele neke osnovne vrijednosti EU i pokazuju sposobnost na implementaciju tih zajedničkih politika“, rekao je Picula.
On je naveo da je Crna Gora članica NATO-a, da podržava Ukrajinu, da je priznala Kosovo i da ima visok nivo usklađenosti sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
„Sve političke opcije u Crnoj Gori koje bi to dovele u pitanje same sebe isključuju iz reda partnera međunarodne demokratske zajednice“, naglasio je Picula.
Od Crne Gore se, kako je rekao, traži iskorak u sferi vladavine prava.
Picula je kazao da su političke krize u Crnoj Gori proteklih godina dokazale zašto poglavlja 23 i 24 ostaju najveći izazov u pregovaranju.
„Koliko je već vremena izgubljeno radi ignorisanja napretka u sferi vladavine prava“, rekao je Picula.
On je istakao da bi jedan od glavnih političkih prioriteta nove proevropske vlade svakako trebao biti početak zatvaranja pregovaračkih poglavlja i ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24.
Picula je kazao da se nada da će biti ispoštovano sve ono što je u predizbornoj kampanji naglašavano, a to je posvećenost ekonomskim i socijalnim pitanjima i narativ o ubrzavanju procesa pristupanja EU.
„Vjerujem da je značajna većina parlamenta proevropski orijentisana i da se na taj način refleksuje i odnos prema EU kakav žele građani. Nadam se da će se sve to potvrditi u praksi“, rekao je Picula.
Upitan šta je preporuka EU kada je riječ o regionalnoj saradnji, Picula je kazao da je Berlinski proces uhodan, dobro strukturiran i sveobuhvatan.
„Mislim da je adekvatan alat za pripremi država kandidata u procesu pristupanja“, kazao je on.
Picula je ocijenio da je Otvoreni Balkan na neki način manjkav u tom smislu i da ne donosi dodatnu vrijednost.
„Na Zapadnom Balkanu već ima dovoljno platformi za saradnju. Ono što nedostaje jeste prava saradnja. Nijesam siguran da je Otvoreni Balkan model saradnje, jer okuplja i neke koji ostaju zatvoreni prema nekim evropskim vrijednostima“, rekao je Picula.
On je kazao da je evropska zajednica u kontinuitetu zabrinuta zbog malignog stranog uplitanja u demokratske procese u Crnoj Gori.
Picula je naveo da su tu i različite hibridne prijetnje i kampanje dezinformisanja trećih aktera.
„Ističemo da se i vjerske institucije mogu koristiti kao sredstvo vanjskog uticaja. Riječ je o koktelu uticaja protiv kojih se treba prije svega boriti pojačanom sviješću da su one zapravo prisutne“, kazao je Picula.
On je istakao da postoje sredstva kako se protiv toga treba boriti.
Picula je poručio da je EP od samog početka snažna podrška ulaska Crne Gore u EU.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
